- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 25.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dominacija Končara
- 25.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Končara
- 25.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze stagniraju, ulagači oprezni
- 25.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 25.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, tehnološki sektor pod pritiskom
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 25.04.2024 Nestlé objavio financijske rezultate za prvo tromjesečje 2024. godine
- 25.04.2024 Atlantic grupa u prvom tromjesečju s 3,2 posto većom dobiti nego lani
- 25.04.2024 Vujčić očekuje pad inflacije na 2% tijekom ljeta, te rast gospodarstva veći od 3,2%
- 25.04.2024 Novi poslovi u Sloveniji i Albaniji vrijedni više od 27 milijuna eura
- 25.04.2024 Prilika da građani sami proizvode i dijele energiju
- 25.04.2024 Njemačke potrošače ohrabrili dogovori o plaćama
- 25.04.2024 Odlična poslovna godina za dioničare Jadranskog naftovoda
THE FINANCIAL TIMESObjavljeno: 11.02.2016
Bruxelles uvodi obveznu solidarnost podjele plina u krizi
Podijeli sadržaj: | ||||
Europska komisija namjerava za zemlje članice EU-a uvesti obveznu solidarnost u opskrbi prirodnim plinom tijekom kriza u opskrbi, kako bi bolje odolijevale nestašicama i smanjile ovisnost o ruskom plinu, piše Financial Times.
"Europska komisija želi obvezati zemlje članice da u kriznim situacijama dijele plin sa susjedima. To je jedna od mjera suzbijanja plinske ovisnosti o Rusiji koje će biti utvrđene u Bruxellesu, a službeno predstavljene sljedeći tjedan", piše Financial Times.
Prema prijedlogu EK-a, osiguranje opskrbe kućanstva, sustava grijanja i institucija kao što su bolnice, imalo bi prednost. Ako bilo koju od zemalja zadese problemi u opskrbi plinom, a njezini susjedi takvih problema nemaju, morat će zemlji u poteškoćama ustupiti dio plina iz svojih rezervi ili izvora.
Dužnosnici EK-a takav plan, koji moraju odobriti zemlje članice i Europski parlament, nazivaju "obaveznom solidarnošću", prenosi Financial Times.
U članku se podsjeća na prekide u isporuci ruskog plina Europi 2006. i 2009. godine, koje su pokazale kritične slabosti, posebno u istočnoj Europi.
Kako se navodi, Europa bi, prema planu Bruxellesa, bila podijeljena na devet zona, a države koje im pripadaju bile bi obvezne raditi zajedno na planovima izgradnje infrastrukture koja će olakšati njihovo međusobno energetsko, točnije plinsko povezivanje.
Financial Times pritom iz prijedloga izdvaja četiri zone - u jednoj će biti Njemačka, Poljska, Češka i Slovačka, u drugoj će biti Hrvatska i uz nju još Mađarska, Austrija, Italija i Slovenija, treća zona obuhvaćala bi Bugarska, Grčka, Rumunjska i druge balkanske zemlje, a u četvrtoj bi bile Finska i baltičke zemlje.
U svakoj od zona, države bi bile dužne zajedno razrađivati plan izgradnje neophodne infrastrukture za osiguranje zaliha i međusobni transport plina. Razradu antikriznih planova kontrolirat će Europska komisija, koja želi i ovlaštenje za provjeru ugovora o plinu, prije potpisivanja, koje sklapaju zemlje članice. Prema nacrtu plana do kojeg je došao Financial Times, briselski činovnici ideju te, po mnogima kontroverznu ovlasti, brane tezom da sigurnost opskrbe plinom može biti puno bolje postignuta na razini Unije, nego na nivou pojedinih zemalja.
Europski dužnosnici ističu da su u prošlosti pojedine države u kriznim situacijama bile posebno ranjive, jer su imale niske rezerve i bile slabo povezane sa susjedima, zbog čega su na smanjenje isporuka ruskog plina morale reagirati same.
Bruxelles, navodi se u članku, odavna želi preoblikovati heterogene nacionalne plinske mreže u jedinstveno europsko tržište, kako bi poboljšao energetsku sigurnost i s vremenom snizio cijene. No dasadašnji napredak u tom smjeru vrlo je polagan, dijelom i zbog želje nacionalnih vlada da nastave vlastite politike u energetskom sektoru.
Europska komisija bi u svojim nastojanjima za energetskom intergacijom mogla računati na snažnu podršku Poljske, u kojoj je energetska sigurnost tema broj jedan i koja je još prije deset godina prva zazivala slične mjere, piše list.
Varšava, naime, strahuje da bi Moskva mogla iskoristiti vladajući položaj na tržištu plina kako bi politički pritiskala EU. Osim toga, poljske vlasti sumnjaju da su neki od njihovih istočnih susjeda ušle u povoljnije aranžmane s Gazpromom.
Financial Times prenosi izjavu diplomata jedne istočnoeuropske zemlje koji kaže kako je prijedlog EK-a vrlo sličan onome što su željeli Poljaci, uz napomenu kako nema sumnje da geopolitika utječe na probleme plina u regiji više nego što to čini tržište, tako da prijedlozi u vezi sa sigurnošću opskrbe imaju itekakva smisla.
Poljska i druge istočnoeuropske države osjetljive su na ruske pritiske, kao i baltičke zemlje, pa stoga ne čudi da podržavaju najkontraverzniji element prijedloga: ovlast EK-a da pregleda sve međudržavne "plinske" ugovore prije nego što su potpisani, kako bi spriječila bilo kakve problematične klauzule koje bi mogle ugroziti sigurnost opskrbe. Još 2010. godine, Poljska je bila prva zemlja koja je tražila od Komisije da sudjeluje u njezinim pregovorima s Gazpromom, podsjeća Financial Times.
"Europska komisija želi obvezati zemlje članice da u kriznim situacijama dijele plin sa susjedima. To je jedna od mjera suzbijanja plinske ovisnosti o Rusiji koje će biti utvrđene u Bruxellesu, a službeno predstavljene sljedeći tjedan", piše Financial Times.
Prema prijedlogu EK-a, osiguranje opskrbe kućanstva, sustava grijanja i institucija kao što su bolnice, imalo bi prednost. Ako bilo koju od zemalja zadese problemi u opskrbi plinom, a njezini susjedi takvih problema nemaju, morat će zemlji u poteškoćama ustupiti dio plina iz svojih rezervi ili izvora.
Dužnosnici EK-a takav plan, koji moraju odobriti zemlje članice i Europski parlament, nazivaju "obaveznom solidarnošću", prenosi Financial Times.
U članku se podsjeća na prekide u isporuci ruskog plina Europi 2006. i 2009. godine, koje su pokazale kritične slabosti, posebno u istočnoj Europi.
Kako se navodi, Europa bi, prema planu Bruxellesa, bila podijeljena na devet zona, a države koje im pripadaju bile bi obvezne raditi zajedno na planovima izgradnje infrastrukture koja će olakšati njihovo međusobno energetsko, točnije plinsko povezivanje.
Financial Times pritom iz prijedloga izdvaja četiri zone - u jednoj će biti Njemačka, Poljska, Češka i Slovačka, u drugoj će biti Hrvatska i uz nju još Mađarska, Austrija, Italija i Slovenija, treća zona obuhvaćala bi Bugarska, Grčka, Rumunjska i druge balkanske zemlje, a u četvrtoj bi bile Finska i baltičke zemlje.
U svakoj od zona, države bi bile dužne zajedno razrađivati plan izgradnje neophodne infrastrukture za osiguranje zaliha i međusobni transport plina. Razradu antikriznih planova kontrolirat će Europska komisija, koja želi i ovlaštenje za provjeru ugovora o plinu, prije potpisivanja, koje sklapaju zemlje članice. Prema nacrtu plana do kojeg je došao Financial Times, briselski činovnici ideju te, po mnogima kontroverznu ovlasti, brane tezom da sigurnost opskrbe plinom može biti puno bolje postignuta na razini Unije, nego na nivou pojedinih zemalja.
Europski dužnosnici ističu da su u prošlosti pojedine države u kriznim situacijama bile posebno ranjive, jer su imale niske rezerve i bile slabo povezane sa susjedima, zbog čega su na smanjenje isporuka ruskog plina morale reagirati same.
Bruxelles, navodi se u članku, odavna želi preoblikovati heterogene nacionalne plinske mreže u jedinstveno europsko tržište, kako bi poboljšao energetsku sigurnost i s vremenom snizio cijene. No dasadašnji napredak u tom smjeru vrlo je polagan, dijelom i zbog želje nacionalnih vlada da nastave vlastite politike u energetskom sektoru.
Europska komisija bi u svojim nastojanjima za energetskom intergacijom mogla računati na snažnu podršku Poljske, u kojoj je energetska sigurnost tema broj jedan i koja je još prije deset godina prva zazivala slične mjere, piše list.
Varšava, naime, strahuje da bi Moskva mogla iskoristiti vladajući položaj na tržištu plina kako bi politički pritiskala EU. Osim toga, poljske vlasti sumnjaju da su neki od njihovih istočnih susjeda ušle u povoljnije aranžmane s Gazpromom.
Financial Times prenosi izjavu diplomata jedne istočnoeuropske zemlje koji kaže kako je prijedlog EK-a vrlo sličan onome što su željeli Poljaci, uz napomenu kako nema sumnje da geopolitika utječe na probleme plina u regiji više nego što to čini tržište, tako da prijedlozi u vezi sa sigurnošću opskrbe imaju itekakva smisla.
Poljska i druge istočnoeuropske države osjetljive su na ruske pritiske, kao i baltičke zemlje, pa stoga ne čudi da podržavaju najkontraverzniji element prijedloga: ovlast EK-a da pregleda sve međudržavne "plinske" ugovore prije nego što su potpisani, kako bi spriječila bilo kakve problematične klauzule koje bi mogle ugroziti sigurnost opskrbe. Još 2010. godine, Poljska je bila prva zemlja koja je tražila od Komisije da sudjeluje u njezinim pregovorima s Gazpromom, podsjeća Financial Times.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 25.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dominacija Končara
- 25.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Končara
- 25.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze stagniraju, ulagači oprezni
- 25.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 25.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, tehnološki sektor pod pritiskom
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 25.04.2024 Nestlé objavio financijske rezultate za prvo tromjesečje 2024. godine
- 25.04.2024 Atlantic grupa u prvom tromjesečju s 3,2 posto većom dobiti nego lani
- 25.04.2024 Vujčić očekuje pad inflacije na 2% tijekom ljeta, te rast gospodarstva veći od 3,2%
- 25.04.2024 Novi poslovi u Sloveniji i Albaniji vrijedni više od 27 milijuna eura
- 25.04.2024 Prilika da građani sami proizvode i dijele energiju
- 25.04.2024 Njemačke potrošače ohrabrili dogovori o plaćama
- 25.04.2024 Odlična poslovna godina za dioničare Jadranskog naftovoda
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 25.04. 16:00 | 2805,17 | 19,64 |
0,71 |
|
CROBEX10* | 25.04. 16:00 | 1705,34 | 19,99 |
1,19 |
|
CROBEX10tr* | 25.04. 16:00 | 1853,86 | 21,73 |
1,19 |
|
ADRIAprime* | 25.04. 16:00 | 1883,19 | 12,03 |
0,64 |
|
CROBISTR* | 25.04. 16:31 | 173,041 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 25.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KODT | 1.540,00 € |
4,05% |
337.900,00 € |
KODT2 | 1.520,00 € |
3,40% |
311.390,00 € |
KOEI | 266,00 € |
3,91% |
261.906,00 € |
HT | 30,60 € |
0,33% |
238.307,70 € |
ERNT | 204,00 € |
-0,49% |
167.324,00 € |
PODR | 157,00 € |
2,28% |
100.060,00 € |
ZABA | 16,65 € |
-0,30% |
76.360,65 € |
HPB | 224,00 € |
-2,61% |
72.834,00 € |
RIVP | 5,20 € |
-0,38% |
62.235,44 € |
CKML | 10,30 € |
0,00% |
54.590,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.994.083,93 € |
Redovni obveznički promet: | 66.298,00 € |
Sveukupni promet: | 2.331.421,93 € |