Želimo li da Zagrebačka burza postane regionalna sila te da investicijska društva ne trpe nakon ulaska u Europsku Uniju, potrebna nam je labavija regutiva i jeftiniji modeli investiranja, zaključak je diskusije koju su na konferenciji Tržišta novca iznijeli domaći investicijski autoriteti.

Ulaskom Hrvatske u EU, domaći će fondovi morati proći kroz velike regulativne promjene koje donose regulative UCITS IV i Alternative directions. Kroz direktivu UCITS IV fondovima će biti omogućena master feeder struktura ulaganja (osnivanje jednog glavnog fonda kojeg će "hraniti" niz manjih fondova sa domaćeg ili stranog tržišta). Ta direktiva hrvatskim fondovima ujedno donosi i znatno jednostavniju inozemnu ponudu te je svojevrsna putovnica društava za upravljanje.

Alternative directions je, pak, regulatorni prijedlog u nastajanju koji će izjednačiti hrvatske vrijednosne papire u portfeljima obveznih mirovinskih fondova sa papirima zemalja Europske Unije.

No specijalizacije, niti jačanja ZSE-a nema bez opuštenije regulative. Prvi korak je osmišljavanje manjih i jeftinijih modela upravljanja imovinom i investiranja. Ključan problem su golemi fiksni troškovi upravljanja imovinom, zbog čega društva koja u portfeljima nemaju od 400 do 500 milijuna kuna upadaju u velike probleme.

"Znamo koliko je teško skupiti i sto milijuna kuna, a kamoli 500 zbog čega nam treba model koji će dopustiti outsorcing sekundarnih djelatnosti poput računovodstva i administracije kako bi se maksimalno povećala efikasnost društava", rekao je Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa.

Petar Pierre Matek, šef ZB Investa kazao je kako bi specijalizirani fondovi omogućili Hrvatskoj da postane regionalno središte i interesantno tržište za manje strane fondove i kompanije, jer golemim fondovima iz razvijenih zapadnih zemalja ZSE nije zanimljiva.

"Želimo li da hrvatski fondovi sa globalnom strategijom prodaju globalno potrebna nam je kapitalistička regulativa. Kada se otvore granice posebno će nam biti važna veličina, IT i troškovi jer nam je Europa velika prijetnja. Zbog toga naše usluge moraju biti savršene", zaključio je Daniel Nevidal, član Uprave Interkapitala.