Dugo najavljivane promjene zakonske regulative za mirovinske fondove napokon su dobile formu prijedloga novog zakona, a opsežan zakonski tekst s još opsežnijom analizom postojećeg sustava i obrazloženja promjena od danas je dostupan na internetskim stranicama Hanfe.

Dosad se vezano uz promjene najviše govorilo o uvođenju tzv. potportfelja s obzirom na dob članova i rizičnost instrumenata u koje ulažu obvezni mirovinski fondovi, što je naročito potaknula globalna financijska kriza. No među promjenama koje donosi prijedlog novog zakona su i neke koje je prvi čovjek Hanfe Ante Samodol najavio tek početkom ove godine. Jedna od intrigantnijih vezana je uz ulazak članova obveznih mirovinskih fondova u "vlasničku strukturu" mirovinskih društava vlasnici kojih su danas pretežito financijske banke kao njihovi osnivači. Ta novost, koju u Hanfi apostrofiraju kao jednu od značajnijih, obrazlaže se namjerom da se članovima OMF-ova (više od 1/3 stanovništva Hrvatske) omogući znatno aktivnija uloga i utjecaj na vođenje i upravljanje fondovima, a time i utjecaj na njihove buduće mirovine.

Hanfini analitičari u obrazloženju navode i kako su osnivači tih društava na dosad uloženo (prilikom snivanja i naknadno) do danas već ostvarili povrat uloženih sredstava. U prilog tome dan je i pregled pokazatelja profitabilnosti koji sugeriraju visoke stope povrata na kapital četiriju mirovinskih društava. Primjerice, lani se ROE kretao od približno 18 do 43 posto, pretprošle godine od 15 do 39 posto, a 2008. godine od 9 do 34 posto. Pozivajući se na Hrvatsku kao socijalnu državu, u Hanfi smatraju da je spomenuti prijedlog jedan od načina na koji se može pridonijeti socijalnom blagostanju i pravu na dostojan život građana.

Tehnički je participacija članova OMF-ova zamišljena tako da oni budu "ovlaštenici na poslovnom udjelu odnosno dionicama na koje otpada 50 posto temeljnog kapitala OMD-a". Prema prijedlogu zakona, sva bi se dobit koju obvezno mirovinsko društvo isplaćuje raspodijelila tako da se polovica dobiti rasporedi izravno fondu (a time zapravo njegovim članovima), a druga polovica bi pripala "osnivačima" OMD-a. "Štoviše, ako će u razdoblju od 5 godina od stupanja na snagu Zakona OMD isplaćivati dobit, ona će se rasporediti tako da 30 posto pripada fondu (njegovim članovima), a preostalih 70 posto tzv. starim osnivačima društva", objašnjava se. Na taj način bi se s vremenom kompenzirala vrijednost poslovnih udjela/dionica koje, po novom, više ne bi pripadale sadašnjim osnivačima OMD-ova.

"Korist od upravljanja obveznim mirovinskim fondovima ubuduće ne bi ostvarivala isključivo jedna uska skupina osoba, nego i članovi fondova", smatraju u Hanfi navodeći da će ta inovacija svakako doprinijeti boljem funkcioniranju OMD-ova i OMF-ova, a smanjit će se i potencijalni sukob interesa između osnivača i upravitelja društava i obveznih mirovinskih fondova.