Tako je siječanj prvi mjesec od sredine 2015. godine da je u hrvatskoj industriji zabilježno blago povećanje broja zaposlenih, nakon što se skoro devet godina gotovo neprekidno bilježio trend smanjivanja na godišnjoj razini.

Na toj se razini, naime, pad broja zaposlenih, prema podacima iz ranije objavljenih statističkih izvješća DZS-a, gotovo neprekidno bilježio još od studenog 2007. godine. Taj je trend prekinut samo u srpnju i kolovozu 2016. godine, kada se broj zaposlenih na godišnjoj razini nije mijenjao, odnosno iskazan je nulti indeks.

Tijekom svih ostalih lanjskih mjeseci na godišnjoj se razini broj zaposlenih smanjivao, i to u rasponu od 0,2 posto u veljači do 0,6 posto u studenom.

Također, u siječnju je prekinuto i četveromjesečni trend pada broja zaposlenih u hrvatskoj industriji i na mjesečnoj razini.

U prerađivačkoj industriji, koja zapošljava više od 91 posto ukupnog broja zaposlenih u domaćoj industriji, u siječnju je bilo 0,6 posto više zaposlenih nego prvog mjeseca 2016. godine, uz istodobno rast proizvodnosti rada za 5,5 posto.

U okviru prerađivačke industrije, tijekom siječnja je na godišnjoj razini najznačajnije, za 10,4 posto, porastao broj zaposlenih u proizvodnji duhanskih proizvoda te u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.

Po nešto višim stopama rastao je i broj zaposlenih u ostaloj prerađivačkoj industriji (7,1 posto), tiskanju i umnožavanju snimljenih zapisa (4,7 posto) te u proizvodnji računala i električnih i optičkih proizvoda (2,7 posto).

Istodobno, najveći pad, za 8,2 posto, zabilježen je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda. No, riječ je o djelatnostima koje u ukupnoj zaposlenosti u industriji sudjeluju s manje od 5 posto.

U prehrambenoj industriji, čiji je udio najveći i iznosi više od 15,4 posto, broj zaposlenih je u siječnju ove godine bio 0,2 posto veći u odnosu na siječanj 2016.

Podaci o proizvodnosti rada pokazuju, pak, da je u rudarstvu i vađenju proizvodnost rada u siječnju pala za jedan posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji rasla za čak 18,7 posto.