Cijene hrane pale su i u studenom, treći mjesec zaredom, uz izrazitije pojeftinjenje mlijeka i mliječnih proizvoda i biljnih ulja, izvijestila je u petak agencija UN‑a za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u studenom u prosjeku 125,1 bod i bio je niži za 1,2 posto nego u listopadu, prema revidiranom podatku.

U listopadu cijene su bile na mjesečnoj razini pale za 1,6 posto, pokazuju novi FAO-vi podaci.

Indeks za studeni pokazuje da su cijene osnovnih prehrambenih proizvoda bile niže za 2,1 posto nego lani.

Najsnažnije je i u studenom pojeftinio šećer, za 5,9 posto u odnosu na listopad, uz očekivanja obline opskrbe i snažne trendove proizvodnje u Brazilu, Indiji i Tajlandu.

Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda pale su za 3,1 posto, uz izrazitije pojeftinjenje maslaca i punomasnog mlijeka u prahu, u uvjetima veće proizvodnje mlijeka i obilne ponude u glavnim proizvodnim regijama.

Izrazitije su pojeftinila i biljna ulja, za 2,6 posto uz osjetno niže cijene suncokretovog ulja zbog poboljšane ponude iz crnomorske regije. Smanjene su i cijene palminog ulja pod utjecajem dobrog uroda u Maleziji.

Pojeftinilo je i meso, za 0,8 posto, odražavajući niže cijene mesa peradi zbog obilne ponude i pojačane globalne konkurencije. Pale su i cijene svinjetine, u prvom redu zbog obilne ponude i slabe potražnje u Europskoj uniji i kineskih carina koje su zakočile nabavu.

Cijena žitarica porasle su pak za 1,3 posto u odnosu na listopad, uz skok cijena pšenice za 2,5 posto zbog strahovanja da bi neprijateljstva u crnomorskoj regiji mogla omesti opskrbu i smanjene zasijane površine u Rusiji.

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na svjetskim tržištima žitarica FAO je izračunao da će svjetska proizvodnja ove godine prvi puta premašiti tri milijarde tona i dosegnuti novu najvišu otkada objavljuju podatke, ponajprije zahvaljujući očekivanoj dobroj žetvi, posebno u Argentini, ali i u Europskoj uniji i u SAD-u.

Potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2025/2026. porasti za 2,1 posto, na 2,93 milijarde tona, pokazuju novi FAO-vi izračuni.

Zalihe bi pak na kraju sezone u srpnju iduće godine trebale biti više za 6,5 posto nego na njezinom početku i dosegnuti novi rekord, od 925,5 milijuna tona.

Trgovina žitaricama trebala bi se pak oporaviti u 2025/2026., nakon "prigušene" prošle sezonu, i porasti za 3,3 posto, na 500,6 milijuna tona, pokazuju izračuni FAO-a.