Zaključenjem dvaju domaćih izdanja obveznica - kunske u iznosu od 1,5 milijardi kuna i na rok od pet godina te 600 milijuna eura vrijedne 11-godišnje obveznice s valutnom klauzulom u euru - Ministarstvo financija završilo je za ovu godinu planirana izdanja na domaćem i međunarodnom tržištu. Za eventualne dodatne potrebe, a one ovise o izvršenju proračuna u ostatku godine (planirani manjak je 14,7 milijardi kuna), oslonit će se na kratkoročne instrumente, trezorske zapise.

Dobar tajming konverzije
Usporedo sa završnicom domaćeg zaduženja namijenjenog najvećim dijelom financiranju (manjka) proračuna u preostalom dijelu godine tim Ministarstva financija zadužen za upravljanje javnim dugom ugovorio je s četiri banke zaštitu od valutnog rizika dolarske obveznice izdane prije godine dana. Ta je obveznica u iznosu od 1,25 milijardi USD konvertirana u eursku kroz transakciju međuvalutnoga kamatnog "swapa". Osim što je time smanjen udjel dolarskog duga na oko 4-5 posto, što je jedan od ciljeva utvrđenih trogodišnjom Strategijom upravljanja javnim dugom, trenutna situacija na svjetskim deviznim tržištima pokazala se dobrom prilikom da se u sklopu "hedginga" ostvari i ušteda. Ministrica Martina Dalić podsjeća da je prilikom izdanja spomenute obveznice euro vrijedio oko 1,25 dolara pa je tada USD izdanje vrijedilo oko milijardu eura. Kako je danas vrijednost eura na 1,42 dolara, glavnica duga iznosi 882 milijuna eura. Računajući efekt tečajnih razlika i razlike u prinosima na eurske i dolarske obveznice, ta je konverzija ugovorena s Deutsche Bankom, Barclays Capitalom, Morgan Stanleyem te Zagrebačkom bankom donijela u konačnici uštedu od nominalnih 86,5 milijuna eura.

Prinosi od 6 i 6,7 posto
Bez zaštite od valutnog rizika sad je ostala samo dolarska obveznica vrijedna 1,5 milijardi iz studenog 2009. godine. Dva nova izdanja realizirana na domaćem tržištu plasirana su uz godišnji kupon/kamatu 5,75 posto kod kunske 5-godišnje, odnosno uz 6,50 kod one s valutnom klauzulom. Prinos do dospijeća za kupce tih izdanja je nešto veći; oko 6 posto na kunske i 6,7 posto na dugoročnije eurske. Za trajanja upisa investitori su iskazali potražnju za 2,75 milijardi kuna, a kod valutne klauzule interes je dosegnuo 850 milijuna eura ili 40-ak posto iznad konačne veličine izdanja.