Prema posljednjim podacima Ministarstva financija na kraju listopada prošle godine ukupan dug konsolidirane opće države, koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, iznosio je 153,7 mlrd. kuna, što je 15,7 mlrd. kuna ili 11,4% više nego na kraju 2010. godine. Rastu duga opće države najviše je pridonio rast duga središnje države, i to njegove unutarnje komponente. Dug središnje države iznosio je 144,6 mlrd. kuna, što je rast od 15,2 mlrd. kuna u odnosu na kraj 2010. godine, pri čemu 12 mlrd. kuna predstavlja rast njegove unutarnje komponente. Blagi rast je zabilježen i kod izvanproračunskih fondova, dok se lokalna država uglavnom razduživala te je smanjila dug za 107 mil. kuna u odnosu na kraj 2010. godine.

Ukupna jamstva RH na kraju su listopada dosegnula 47,7 milijardi kuna, što je 2,9 milijardi kuna ili 6,5% više nego na kraju 2010. godine. Očekujemo da je na kraju 2011. udio duga opće države u BDP-u iznosio oko 45% BDP-a (oko 59% BDP-a s uključenim jamstvima). U nastavku godine država ima razmjerno velike potrebe za refinanciranjem. U svibnju dospijeva domaća obveznica uz valutnu klauzulu nominalne vrijednosti 500 mil. eura. Nadalje, obveze po izdanim trezorskim zapisima trenutno iznose nešto više od 14,1 mlrd. kuna i više od 652 mil. eura. Nadalje, iz Ministarstva financija su se mogle čuti i najave izlaska na inozemna tržišta kapitala, što bi povoljno utjecalo i na stabilizaciju tečaja EUR/HRK.

S obzirom na visoke potrebe države, u ovoj godini očekujemo nastavak rasta javnog duga, koji bi uz pretpostavku aktiviranja dijela jamstava mogao premašiti razinu od 50% BDP-a (preko 60% uzmu li se u obzir ukupna jamstva). U takvim uvjetima dodatan bi udarac bilo smanjenje kreditnog rejtinga, što bi povećalo troškove financiranja.