- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli uz skroman promet
- 03.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Tehnološki sektor potaknuo rast burzi
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
EKONOMIJAObjavljeno: 24.05.2010
Rizični zajmovi opstaju diljem istočne Europe
Podijeli sadržaj: | ||||
Nijedna druga regija nije pretrpjela mukotrpniju gospodarsku štetu od one prouzrokovane prošlogodišnjom financijskom krizom u istočnoj Europi, a glavni razlog bilo je prekomjerno zaduživanje u eurima i drugim stranim valutama.
Kad su se valute zemalja poput Rumunjske i Mađarske prošle godine srozale na niske grane, tisuće tvrtki i vlasnika nekretnina najednom su zapeli sa zajmovima s najekstremnijom varijabilnom kamatom na svijetu. Iznosi mjesečnih rata vinuli su se u neviđene visine, čime su neispunjenja ugovornih obveza i propadanje banaka postali realne prijetnje. Navedene su prijetnje uklonjene tek zajedničkom financijskom injekcijom Europske unije i Međunarodnoga monetarnog fonda u iznosu od 52 milijarde eura ili oko 66 milijardi dolara. Stoga se može činiti iznenađujućim što austrijske, talijanske i druge banke zemalja zapadne Europe, koje dominiraju regionalnim tržištem, ponovno nude istočnoj Europi iste one zajmove koji su im prije samo nekoliko mjeseci gotovo uništili gospodarstvo. Ponovni procvat zajmova u eurima u zemljama koje još nisu pripadnice eurozone uznemiruje mnoge ekonomiste. No druga struja smatra da bi zabrana zajmova u stranim valutama bila kontraproduktivna jer bi srezala izvor kapitala koji je ključan za rast. Europske zemlje u razvoju trebaju stvoriti uvjete za procvat zajmova u domaćim valutama, u što je uključena i niska stopa inflacije, kaže Erik Berglof, glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj. "Regulacija je dio zahtjeva", nastavio je. "Ali ako je primjenjujete dok ste još u recesiji, možete učiniti više štete nego koristi." Kako bi države oživjele gospodarski rast, i tvrtke i potrošači trebaju istu onu vrstu zajmova koja ih je prvi put umalo stajala glave. A doista ih je umalo stajala glave. Bruto domaći proizvod u Mađarskoj prošle je godine pao za 6,3 posto, a u Rumunjskoj 7,1 posto, dijelom i zbog nestabilnosti uzrokovane zajmovima u stranim valutama. BDP Letonije pao je 18 posto nakon što je tamošnja vlada nametnula stroge mjere štenje radi izbjegavanja devaluacije domaće valute koja bi imala katastrofalne posljedice za zajmoprimce kredita u stranim valutama.
Neispunjenje kreditnih obveza poraslo je, no ne onoliko koliko se strahovalo. Primjerice, nelikvidnost zajmova Erste Banka u istočnoj je Europi sa 7,8 posto na kraju prosinca porasla na 8,5 posto na kraju ožujka. Za usporedbu, nelikvidnost je u domovini Erstea, Austriji, pala na 6,3 posto sa 6,4 posto u istom razdoblju. Erste je treći najveći zajmodavac u regiji nakon talijanskog UniCredita i austrijskog Raiffeisen Internationala. Nakon spašavanja domaće su valute vratile veći dio svoje vrijednosti, što je smanjilo pritisak na zajmoprimce. Poljska i Češka također su osjetile stres zajmova u stranim valutama, kaže Berglof. Međutim, mnogo su bolje od ostalih podnijele krizu i izašle iz recesije. Ipak, prednosti zajmova u eurima još su neodoljive mnogim zajmoprimcima. U Mađarskoj i Rumunjskoj zajmovi u domaćim valutama imaju mnogo veće kamatne stope. Te veće stope posljedica su inflacije koja je viša nego u zemljama zapadne Europe te nepromišljenih fiskalnih mjera njihovih vlada. U Mađarskoj je broj zajmova u stranim valutama pao sa 68 posto svih kredita u prvom tromjesečju 2009. godine, na 63 posto do kraja godine. No i dalje dominiraju. Većinom su se srozali krediti u egzotičnijim valutama poput jena, koji su gotovo potpuno nestali s tržišta. Prema podacima Mađarske narodne banke, broj zajmova u eurima zapravo je porastao u četvrtom tromjesečju. Rizik za zajmoprimce i dalje postoji. Ako domaćoj valuti padne vrijednost, rate proporcionalno rastu. Upravo se to dogodilo prošle godine u Mađarskoj: mađarska forinta izgubila je više od četvrtine svoje vrijednosti u odnosu na euro od srpnja 2008. do ožujka 2009. godine. "Potrošači su na vlastitoj koži osjetili da se i valute mogu znatno mijenjati", kaže Laszlo Olah, predsjednik Mađarske udruge za poslovni kapital.
Kad su se valute zemalja poput Rumunjske i Mađarske prošle godine srozale na niske grane, tisuće tvrtki i vlasnika nekretnina najednom su zapeli sa zajmovima s najekstremnijom varijabilnom kamatom na svijetu. Iznosi mjesečnih rata vinuli su se u neviđene visine, čime su neispunjenja ugovornih obveza i propadanje banaka postali realne prijetnje. Navedene su prijetnje uklonjene tek zajedničkom financijskom injekcijom Europske unije i Međunarodnoga monetarnog fonda u iznosu od 52 milijarde eura ili oko 66 milijardi dolara. Stoga se može činiti iznenađujućim što austrijske, talijanske i druge banke zemalja zapadne Europe, koje dominiraju regionalnim tržištem, ponovno nude istočnoj Europi iste one zajmove koji su im prije samo nekoliko mjeseci gotovo uništili gospodarstvo. Ponovni procvat zajmova u eurima u zemljama koje još nisu pripadnice eurozone uznemiruje mnoge ekonomiste. No druga struja smatra da bi zabrana zajmova u stranim valutama bila kontraproduktivna jer bi srezala izvor kapitala koji je ključan za rast. Europske zemlje u razvoju trebaju stvoriti uvjete za procvat zajmova u domaćim valutama, u što je uključena i niska stopa inflacije, kaže Erik Berglof, glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj. "Regulacija je dio zahtjeva", nastavio je. "Ali ako je primjenjujete dok ste još u recesiji, možete učiniti više štete nego koristi." Kako bi države oživjele gospodarski rast, i tvrtke i potrošači trebaju istu onu vrstu zajmova koja ih je prvi put umalo stajala glave. A doista ih je umalo stajala glave. Bruto domaći proizvod u Mađarskoj prošle je godine pao za 6,3 posto, a u Rumunjskoj 7,1 posto, dijelom i zbog nestabilnosti uzrokovane zajmovima u stranim valutama. BDP Letonije pao je 18 posto nakon što je tamošnja vlada nametnula stroge mjere štenje radi izbjegavanja devaluacije domaće valute koja bi imala katastrofalne posljedice za zajmoprimce kredita u stranim valutama.
Neispunjenje kreditnih obveza poraslo je, no ne onoliko koliko se strahovalo. Primjerice, nelikvidnost zajmova Erste Banka u istočnoj je Europi sa 7,8 posto na kraju prosinca porasla na 8,5 posto na kraju ožujka. Za usporedbu, nelikvidnost je u domovini Erstea, Austriji, pala na 6,3 posto sa 6,4 posto u istom razdoblju. Erste je treći najveći zajmodavac u regiji nakon talijanskog UniCredita i austrijskog Raiffeisen Internationala. Nakon spašavanja domaće su valute vratile veći dio svoje vrijednosti, što je smanjilo pritisak na zajmoprimce. Poljska i Češka također su osjetile stres zajmova u stranim valutama, kaže Berglof. Međutim, mnogo su bolje od ostalih podnijele krizu i izašle iz recesije. Ipak, prednosti zajmova u eurima još su neodoljive mnogim zajmoprimcima. U Mađarskoj i Rumunjskoj zajmovi u domaćim valutama imaju mnogo veće kamatne stope. Te veće stope posljedica su inflacije koja je viša nego u zemljama zapadne Europe te nepromišljenih fiskalnih mjera njihovih vlada. U Mađarskoj je broj zajmova u stranim valutama pao sa 68 posto svih kredita u prvom tromjesečju 2009. godine, na 63 posto do kraja godine. No i dalje dominiraju. Većinom su se srozali krediti u egzotičnijim valutama poput jena, koji su gotovo potpuno nestali s tržišta. Prema podacima Mađarske narodne banke, broj zajmova u eurima zapravo je porastao u četvrtom tromjesečju. Rizik za zajmoprimce i dalje postoji. Ako domaćoj valuti padne vrijednost, rate proporcionalno rastu. Upravo se to dogodilo prošle godine u Mađarskoj: mađarska forinta izgubila je više od četvrtine svoje vrijednosti u odnosu na euro od srpnja 2008. do ožujka 2009. godine. "Potrošači su na vlastitoj koži osjetili da se i valute mogu znatno mijenjati", kaže Laszlo Olah, predsjednik Mađarske udruge za poslovni kapital.
Izvor: poslovni.hr
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 29.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni na početku tjedna, promet skroman
- 29.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s pozitivnim rezul...
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 29.04.2024 Britanski naftni div zarađuje milijardu dolara na trgovini u...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi blago porasli uz skroman promet
- 03.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Tehnološki sektor potaknuo rast burzi
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.05. 16:00 | 2814,05 | 1,29 |
0,05 |
|
CROBEX10* | 03.05. 16:00 | 1705,01 | 1,69 |
0,10 |
|
CROBEX10tr* | 03.05. 16:00 | 1861,44 | 1,85 |
0,10 |
|
ADRIAprime* | 03.05. 15:28 | 1903,40 | 11,48 |
0,61 |
|
CROBISTR* | 03.05. 16:31 | 174,0462 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 03.05. 16:31 | 96,5246 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ATPL | 52,40 € |
-0,38% |
106.393,20 € |
HT | 30,70 € |
0,33% |
82.551,40 € |
ERNT | 203,00 € |
0,00% |
61.825,00 € |
SPAN | 44,40 € |
4,23% |
57.678,00 € |
PLAG | 376,00 € |
-2,08% |
53.236,00 € |
KOEI | 264,00 € |
0,00% |
40.266,00 € |
ADRS | 80,00 € |
-4,76% |
36.378,00 € |
7SLO | 26,67 € |
1,06% |
33.622,12 € |
KRAS | 111,00 € |
-0,89% |
27.186,00 € |
ARNT | 31,40 € |
-1,26% |
25.845,00 € |
Redovni dionički promet: | 738.730,51 € |
Redovni obveznički promet: | 15.000,70 € |
Sveukupni promet: | 753.731,21 € |