Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku potrošačke su cijene porasle 2,2% na godišnjoj te 0,5% na mjesečnoj razini, pri čemu je većina sastavnica indeksa zabilježila rast, a uz energiju i druge su sastavnice indeksa počele bilježiti zamjetniji rast.

Zbog poskupljena većine prehrambenih proizvoda i duhanskih proizvoda na početku godine, njihov doprinos ukupnom rastu cijena je vrlo značajan na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj nešto slabiji, komentiraju analitičari Raiffeisen banke.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje veliki utjecaj na rast cijena došao je očekivano od cijena prehrane i bezalkoholnih pića (31% u strukturi potrošačke košarice) koje su porasle 3,6% mjesečno, odnosno 1,2% godišnje. Pri tom je godišnji rast cijena zabilježen kod svih skupina prehrambenih proizvoda, osim kod mesa, dok su na mjesečnoj razini i cijene mesa porasle. Rast cijena prehrambenih proizvoda bio je očekivan s obzirom da su tijekom cijele prošle godine troškovi za proizvođače i trgovce rasli, ali zbog niske potražnje nisu se uspijevali prevaliti na krajnje potrošače, objašnjavaju u RBA te upozoravaju kako to potvrđuje i činjenica da su tijekom 2010. cijene pri proizvođačima rasle znatno brze nego potrošačke cijene.

Cijena duhanskih proizvoda porasla je 7,6% na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj ostala nepromijenjena. Globalna kretanja utječu i na cijene energenata u Hrvatskoj, a posljedično i na druge sastavnice indeksa. Zbog rasta cijena tekućih goriva za 23,0% u odnosu na siječanj 2010., porasle su cijene upotrebe prometnih sredstava za 11,8% godišnje. Na mjesečnoj razini cijene tekućih goriva porasle su 2,9%. S druge strane, cijene odjeće i obuće i dalje bilježe pad, i to od 3% na godišnjoj te 0,3% na mjesečnoj razini.

Godinu pred nama sigurno će obilježiti jačanje inflacije velikim dijelom zbog baznog učinka s obzirom da je tijekom 2010. inflacija bila na najnižoj razini od provođenja stabilizacijskog programa, očekuju u RBA. Budući da će domaća potražnje i u idućoj godini biti razmjerno slaba, rastu cijena će najviše pridonijeti kretanje cijena u inozemstvu i troškovna inflacija. Naime, budući da je hrvatsko gospodarstvo uvozno orijentirano i energetski ovisno, rast cijena sirovina na svjetskim tržištima prelit će se i na domaće tržište te osim na cijenu energenata utjecati i na druge sastavnice indeksa potrošačkih cijena, poput prometa.