Andre-Marc Prudent, predsjednik Uprave Societe Generale - Splitske banke, u razgovoru za Business.hr ustvrdio je kako u lošem gospodarstvu ne mogu postojati dobre banke, stoga je i bankarima u interesu da se gospodarska slika Hrvatske što prije poboljša.

Malo je razloga za vjerovanje u bankarske urote - postojeći problemi posljedica su neprovođenja reformi u zlatnim vremenima, poručio je Prudent.

Krajem lipnja Splitskoj je banci Visa International uručila nagradu Leader?
- Da, upravo tako. Riječ je o novom priznanju koje je VISA pokrenula ove godine kako bi odala priznanje financijskim institucijama koje ulažu znanje, inovativnost i trud kako bi zaštitile svoje klijente korisnike kartica od zlouporaba i prijevara. Splitskoj banci to je veliko priznanje za sav rad i materijalna sredstva koja ulaže u kartično poslovanje još od 1992. kada je od Vise International prihvaćena kao principal. Nagrada se dodjeljuje u Visa CEMEA regiji koju čini čak 85 država. Ponosan sam i zadovoljan što je upravo Splitskoj banci dodijeljeno to priznanje i što je prepoznata naša konstantna borba protiv prijevara, kao i visoka razina sigurnosti i upravljanje rizicima koji vrebaju u kartičnom poslovanju.

Znači li to da korisnici kartica koji su klijenti Splitske banke mogu mirno spavati?
- Pa što se tiče nas, mogu spavati mirno. Evo i Visa to potvrđuje. Societe Generale - Splitska banka sasvim je posvećena cilju da svim svojim klijentima omogući načine plaćanja na najvišoj sigurnosnoj razini i odlučni smo i nadalje raditi na tome. Također moram istaknuti, kada već govorimo o kartičnom poslovanju, kako je Societe Generale - Splitska banka po treći put obnovila i certifikat usklađenosti s normom PCI DSS (Payment Card Industry Data Security Standard) - normom sigurnosti podataka u kartičnom poslovanju.
Certifikat PCI DSS izdaje međunarodno vijeće Payment Card Industry Security Standards Council, osnovano upravo na inicijativu najvećih kartičnih kuća s ciljem da kroz definirani sigurnosni standard utječe na uvođenje boljih sigurnosnih mjera u kartičnom poslovanju. Sve je to naravno radi što bolje zaštite krajnjih korisnika kartice u procesu kartičnih transakcija. Dakle, našim klijentima korisnicima kartica, njih gotovo pola milijuna, ovaj certifikat jamči da je sigurnost podataka i obrada kartičnih transakcija u informacijskom sustavu banke na najvišoj trenutačnoj razini koju zahtjeva međunarodna sigurnosna norma. Naravno, na tome nećemo stati jer sustavi zaštite od prijevara stalno se moraju usavršavati kako bismo nastavili ovu uspješnu borbu.

Kako je poslovala Splitska banka u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani?
- Bilježimo pritiske na smanjenje kamatne marže, što je rezultat s jedne strane skromne potražnje za kreditima, a s druge rasta cijene domaćeg i inozemnog financiranja banaka. Nadalje, spori gospodarski oporavak rezultira pritiscima na zadržavanje visokih iznosa rezervacija. Ipak, promjene u organizaciji banke te investicije iz prijašnjih godina omogućili su nam dobru kontrolu operativnih troškova i mogućnost brze prilagodbe trenutačnim okolnostima na tržištu. Detaljnija analiza moguća je tek nakon što budemo imali potpune podatke za prvu polovicu ove godine.

Što se događa s depozitima građana i pravnih osoba - rast ili pad u odnosu na isto razdoblje lani?
- SG Splitska banka već dulje radi na optimizaciji strukture izvora financiranja. Stoga me izuzetno veseli što je brend Societe Generale prepoznat i na hrvatskom tržištu, što potvrđuje i vrlo snažan rast depozita, a ako gledamo isključivo oročene depozite, bilježimo godišnji rast veći od 15 posto na kraju lipnja. Također, naglasio bih da rastu oročeni depoziti stanovništva, ali i korporativnog sektora, što je poseban uspjeh pogotovo ako znamo trendove na tržištu. U jačanju depozitne baze nismo polazili od povećanja pasivnih kamatnih stopa već kreiranja višegodišnjih štednih proizvoda, kao i sigurnosti koju Splitska banka daje svojim štedišama kao članica Societe Generale grupe.

Kakva je statistika kreditnih plasmana - koje su vrste kredita najviše padale ili rasle i kakva su očekivanja do kraja godine?
- Općenito gledajući, potražnja za kreditima na tržištu i dalje je slabašna, pogotovo ako gledamo sektor kućanstava. Do kraja ove godine ne očekujemo znatnije promjene trendova, pogotovo ako se ispune očekivanja o nastavku smanjenja gospodarske aktivnosti i u drugoj polovici godine. Ipak, nadamo se pojačanoj potražnji korporativnog sektora za kreditima, i to onim namijenjenim poduzimanju investicija, u drugoj polovici godine te aktivno sudjelujemo u svim programima HBOR-a. Također, u sljedećem razdoblju poseban naglasak stavit ćemo na mala i srednja poduzeća, gdje smo prepoznali veći potencijal za rast.

Kako ide kreditiranje poduzetnika - smatrate li da u Hrvatskoj nema dovoljno dobrih projekata koje bi valjalo financirati ili naše banke jednostavno ne žele riskirati, kako im se često spočitava?
- Najjednostavnije rečeno, problem je u kvaliteti potražnje. Naime, moramo biti svjesni da se velik dio rasta kreditnog portfelja odnosio na građevinski sektor i tržište nekretnina u godinama prije krize. Svi smo svjesni da je danas situacija u tom sektoru, odnosno na tržištu, potpuno drukčija. Također, domaća poduzeća posluju u vrlo rigidnom okruženju, što im je onemogućilo da se u kratkom roku prilagode padu poslovnih prihoda. Nadalje, većina domaćih poduzeća dominantno je usmjerena na domaće tržište, a svi vidimo da domaća javna i privatna potražnja bilježe kontrakciju. Banke moraju zadržati povjerenje svojih štediša i investitora, pa i kroz konzervativnu politiku plasmana, inače će se situacija samo dodatno pogoršati.

Smatrate li vi, kao i većina domaćih političara, gospodarstvenika i sindikalaca, da hrvatske banke nisu osjetile teret krize te nisu učinile ništa kako bi ublažile posljedice krize?
- Što bi banke trebale napraviti da bi se zadovoljila javnost? Možda ostvarivati gubitke pa da imamo reprizu situacije iz Irske ili iz susjedstva, odnosno Slovenije, gdje teret sanacije bankarskog sustava pada na leđa poreznih obveznika. Čini mi se da bi takav scenarij ozbiljno narušio makroekonomsku stabilnost zemlje, ali i odgodio i otežao put oporavka. Napomenuo bih da je većina međunarodnih financijskih institucija prisutnih na hrvatskom tržištu prisutna i na ostalim tržištima u regiji, poput primjerice Poljske i Slovačke, čiji se BDP vrlo brzo oporavio nakon globalne krize, pa vjerujem da postoji malo razloga za vjerovanje u urote, a više da su postojeći problemi rezultat izostanka reformi u zlatnim vremenima domaćeg gospodarstva. Također se zaboravlja da je, uz stabilnost kune, upravo stabilan financijski sustav bio jedan od glavnih razloga zbog čega je Hrvatska i zadržala kreditni rejting u najosjetljivijim trenucima.
Od izbijanja krize trendovi na domaćem bankarskom tržištu drastično su se promijenili. Pada profitabilnost i potražnja za kreditima, a rizik poslovanja na najvišim je razinama u posljednjih desetak godina. Smatram da ne mogu postojati dobre banke u lošem gospodarstvu, stoga je i domaćim bankama, ali i njihovim vlasnicima s obzirom na uloženi kapital u posljednjih desetak godina, cilj što brži oporavak gospodarstva. Također, ne očekujem da bismo mogli zabilježiti povratak profitabilnosti na razine kakve smo imali u godinama prije krize u ovom desetljeću.

Smatrate li da je odluka Vlade o ukidanju opomena za rate kredita pogrešna? Kakve posljedice na poslovanje banaka ta odluka može ostaviti i hoće li biti potrebne kakve prilagodbe?
- Dijelimo stav HUB-a, koji je naveo i "motivirajuću" ulogu opomena u redovitom servisiranje obveza te da bi možda bolje rješenje bilo propisivanje maksimalnog iznosa troška opomena. Također, provlači se teza da se troškovi odnose samo na poštanske usluge, no kašnjenje u otplati kredita rezultira automatskim pokretanjem procedura unutar svake banke te angažiranje i većeg broja ljudi u cijelom procesu.

Kakve je posljedice na poslovanje Societe Generale grupe ostavila kriza eurozone te koji su efekti krize i recesije u Hrvatskoj na poslovanje Splitske banke?
- Kriza je potvrdila ispravnost poslovne politike Societe Generale grupe, koja se zasniva na univerzalnom bankarstvu. Naime, ovaj model poslovanja znači i veći stupanj diversifikacije te veću stabilnost poslovnih prihoda u slučaju eskalacije problema na financijskim tržištima. Naša grupa nastavlja proces transformacije kako bi se što bolje pripremila na promjenu uvjeta poslovanja koji nas očekuju u budućnosti. Tako su prije zadanog roka ispunjeni novi stroži kapitalni zahtjevi, i to iz vlastitih sredstava, a znatno je smanjena i izloženost prema najpogođenijim zemljama eurozone.
Evidentno je da kriza u hrvatskom gospodarstvu traje još od druge polovice 2008. godine te to ima snažnog odraza i na poslovanje banaka. U Splitskoj banci puno napora uložili smo kako bismo povećali vlastitu učinkovitost, diversificirali izvore financiranja i aktivnije upravljali rizicima. Velika je prednost i to što je Splitska banka i prije krize provodila konzervativnu poslovnu politiku, pa su i rizici pod kontrolom.