- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala ...
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečj...
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 06.05.2024 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 06.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni na početku tjedna uz povećan promet
- 06.05.2024 Saudijska Arabija i geopolitičke napetosti poduprle cijene nafte iznad 83 dolara
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 06.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili na početku tjedna
- 06.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Pozitivan početak tjedna na burzama
- 06.05.2024 Raiffeisen Bank International s oštrim padom prihoda u prvom tromjesečju
- 06.05.2024 Allianz Hrvatska u 2023. ostvario rekordnu bruto dobit od 24,2 milijuna eura
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 06.05.2024 Cijene europskih industrijskih proizvoda pale i u ožujku, u Hrvatskoj rast
- 06.05.2024 Njemački izvoz električnih automobila nadmašio uvoz u 2023.
- 06.05.2024 Heineken ulaže u pubove u Britaniji
- 06.05.2024 Benzin od utorka pojeftinjuje dva, a dizel četiri centa
- 06.05.2024 Na kraju travnja u HZMO-u gotovo 52 tisuće osiguranika više nego lani
EKONOMIJAObjavljeno: 17.05.2010
Porezni klin u Hrvatskoj do kraja godine pada na 38,8 posto
Podijeli sadržaj: | ||||
Dok je prosječno opterećenje poreza i doprinosa na radničke plaće lani palo u 24 od 30 zemalja članica OECD-a, u Hrvatskoj je teret na prosječnu radničku plaću u odnosu na 2008. godinu povećan za 1,23 postotna boda (u 2008. bio je 40,02, a u 2009. godini 41,25 postotna boda).
Porezni bi klin u Hrvatskoj do kraja ove godine zbog ukidanja kriznog poreza i primjene novih stopa poreza na dohodak trebao pasti na 38,83 (izračun na osnovi prosječne bruto plaće u 2009. godini).
Članice OECD-a koje su smanjivale porezni klin u prošloj godini činile su to kako bi potaknule gospodarski oporavak u uvjetima krize i recesije. Prema posljednjem izdanju OECD-ove godišnje publikacije „Oporezivanje plaća“, nejasno je hoće li se trend smanjivanja oporezivanja rada nastaviti i u ovoj godini s obzirom na sveprisutni pritisak na proračune. Glavni tajnik OECD-a Angel Gurria kaže kako „vlade moraju balansirati između potpore još uvijek krhkom oporavku i potrebe održivijeg fiskusa. Niže oporezivanje rada može pridonijeti oporavku, ali samo kao dio šireg uravnoteženog paketa“.
A što s kapitalom?
U OECD-u zaključuju da su porezi i davanja na plaće i iz plaća „ključni čimbenik prilikom donošenja odluka o zapošljavanju, ali i stavu pojedinca prema radu. Porezno opterećenje izravno utječe na trend zapošljavanja“.
I suradnik Instituta za javne financije Ivica Urban slično zaključuje. U svojem osvrtu „Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj“ Urban se, nakon što konstatira da visoki porezi na rad rezultiraju nižim plaćama radnika, pita što se događa ako se radnici ne žele pomiriti s nižim dohocima?
Urban smatra da im u tom slučaju preostaje nekoliko mogućnosti: „(a) neaktivnost – povlačenje iz radne snage i potraga za socijalnim primanjima od države, (b) neslužbeno gospodarstvo i porezna evazija – prihvaćanje isplate dijela ili cijele plaće 'na crno', (c) odlazak u inozemstvo – to se najviše odnosi na mlađe, školovane i kvalificirane radnike. Odljev radnika uzrokuje nestašicu na tržištu rada, smanjuje ponudu i poskupljuje cijenu i trošak rada“. Urban zato zaključuje da su „visoki porezi jedan od razloga zbog kojega se kaže da je rad u Hrvatskoj skup u odnosu na druge zemlje“.
Uspoređujući hrvatski porezni klin s onim u članicama OECD-a u 2008. godini, Urban konstatira da nismo „svjetski prvaci ili doprvaci“ u poreznom teretu na rad, barem ne u disciplini „prosječna plaća“, ali i upozorava da rangiranje zemalja po tom kriteriju ne treba tumačiti kao poredak na natjecanjima, već više kao orijentir u odnosu na druge zemlje. U razgovoru za Business.hr o najnovijoj godišnjoj publikaciji OECD-a slaže se kako je u tom smislu ključni podatak da je Hrvatska u prošloj godini povećala porezni klin, dok ga je većina članica OECD-a smanjivala.
Slaže se i da je dobro što je Kosoričina vlada nedavno reagirala ukidanjem kriznog poreza i prijedlogom novih nižih stopa poreza na dohodak jer će to u sljedećoj godini osjetnije smanjiti hrvatski porezni klin. Urban upozorava i da se u nas puno govori o poreznom opterećenju i doprinosima na plaće, a pitanje je zapravo što je s oporezivanjem dobiti, kamata na štednju, odnosno kapitala jer je u tom dijelu poreznog sustava više nedorečenosti i nejednakosti nego u oporezivanju plaća.
Pale plaće
Da se hrvatski porezni sustav, osim najavljenih promjena poreza na dohodak i ukidanja kriznog poreza, treba u cjelini reformirati, sugeriraju podaci o prošlogodišnjim reakcijama članica OECD-a kojima su smanjivale porezni klin kako bi potaknule gospodarski oporavak, ali i olakšale stanovništvu hrvanje s krizom. Mnoge su zemlje, naime, smanjile poreze na dohodak, posebno za kućanstva s nižim primanjima i onima s djecom, a neke su smanjivale i doprinose kako bi potaknule tvrtke da zadrže zaposlene. Hrvatska je učinila suprotno i tek sada to ispravlja.
Valja, međutim, istaknuti da je u nekim zemljama OECD-a (Njemačka, Japan i SAD) porezni klin smanjen zbog snižavanja prosječnih plaća, što je rezultiralo manjim oporezivanjem zbog progresivnosti poreznog sustava. Neke su članice OECD-a, kako bi ublažile pad proračunskih prihoda, ponešto povećale pojedine poreze na dohodak, ali su to činile minimalno, manje nego Hrvatska kriznim porezom, a i riječ je o zemljama koje su po poreznom klinu, osim Španjolske, u donjem dijelu OECD-ove ljestvice (SAD, Švicarska, Irska, Island i Meksiko).
Zanimljivo je i da je Novi Zeland rekorder po smanjenju poreznog klina (-2,66 postotna boda) iako je i inače bio pri samom dnu OECD-ove ljestvice. Turska je, pak, smanjivanjem doprinosa na plaće smanjila porezni klin za 2,2 postotna boda, a Švedska za 1,65 bodova smanjivanjem i doprinosa i poreza na plaće. Turska je ponajprije željela olakšati krizu gospodarstvencima, a Švedska i njima i stanovništvu. Kosoričina je vlada, dakle, ukidanjem kriznog poreza i izmjenama poreza na dohodak odlučila porezno rasteretiti plaće, odnosno stanovništvo, a gospodarstvenicima zasad namjerava teret olakšati smanjivanjem parafiskalnih nameta, ali ne i doprinosa.
Porezni bi klin u Hrvatskoj do kraja ove godine zbog ukidanja kriznog poreza i primjene novih stopa poreza na dohodak trebao pasti na 38,83 (izračun na osnovi prosječne bruto plaće u 2009. godini).
Članice OECD-a koje su smanjivale porezni klin u prošloj godini činile su to kako bi potaknule gospodarski oporavak u uvjetima krize i recesije. Prema posljednjem izdanju OECD-ove godišnje publikacije „Oporezivanje plaća“, nejasno je hoće li se trend smanjivanja oporezivanja rada nastaviti i u ovoj godini s obzirom na sveprisutni pritisak na proračune. Glavni tajnik OECD-a Angel Gurria kaže kako „vlade moraju balansirati između potpore još uvijek krhkom oporavku i potrebe održivijeg fiskusa. Niže oporezivanje rada može pridonijeti oporavku, ali samo kao dio šireg uravnoteženog paketa“.
A što s kapitalom?
U OECD-u zaključuju da su porezi i davanja na plaće i iz plaća „ključni čimbenik prilikom donošenja odluka o zapošljavanju, ali i stavu pojedinca prema radu. Porezno opterećenje izravno utječe na trend zapošljavanja“.
I suradnik Instituta za javne financije Ivica Urban slično zaključuje. U svojem osvrtu „Porezno opterećenje rada u Hrvatskoj“ Urban se, nakon što konstatira da visoki porezi na rad rezultiraju nižim plaćama radnika, pita što se događa ako se radnici ne žele pomiriti s nižim dohocima?
Urban smatra da im u tom slučaju preostaje nekoliko mogućnosti: „(a) neaktivnost – povlačenje iz radne snage i potraga za socijalnim primanjima od države, (b) neslužbeno gospodarstvo i porezna evazija – prihvaćanje isplate dijela ili cijele plaće 'na crno', (c) odlazak u inozemstvo – to se najviše odnosi na mlađe, školovane i kvalificirane radnike. Odljev radnika uzrokuje nestašicu na tržištu rada, smanjuje ponudu i poskupljuje cijenu i trošak rada“. Urban zato zaključuje da su „visoki porezi jedan od razloga zbog kojega se kaže da je rad u Hrvatskoj skup u odnosu na druge zemlje“.
Uspoređujući hrvatski porezni klin s onim u članicama OECD-a u 2008. godini, Urban konstatira da nismo „svjetski prvaci ili doprvaci“ u poreznom teretu na rad, barem ne u disciplini „prosječna plaća“, ali i upozorava da rangiranje zemalja po tom kriteriju ne treba tumačiti kao poredak na natjecanjima, već više kao orijentir u odnosu na druge zemlje. U razgovoru za Business.hr o najnovijoj godišnjoj publikaciji OECD-a slaže se kako je u tom smislu ključni podatak da je Hrvatska u prošloj godini povećala porezni klin, dok ga je većina članica OECD-a smanjivala.
Slaže se i da je dobro što je Kosoričina vlada nedavno reagirala ukidanjem kriznog poreza i prijedlogom novih nižih stopa poreza na dohodak jer će to u sljedećoj godini osjetnije smanjiti hrvatski porezni klin. Urban upozorava i da se u nas puno govori o poreznom opterećenju i doprinosima na plaće, a pitanje je zapravo što je s oporezivanjem dobiti, kamata na štednju, odnosno kapitala jer je u tom dijelu poreznog sustava više nedorečenosti i nejednakosti nego u oporezivanju plaća.
Pale plaće
Da se hrvatski porezni sustav, osim najavljenih promjena poreza na dohodak i ukidanja kriznog poreza, treba u cjelini reformirati, sugeriraju podaci o prošlogodišnjim reakcijama članica OECD-a kojima su smanjivale porezni klin kako bi potaknule gospodarski oporavak, ali i olakšale stanovništvu hrvanje s krizom. Mnoge su zemlje, naime, smanjile poreze na dohodak, posebno za kućanstva s nižim primanjima i onima s djecom, a neke su smanjivale i doprinose kako bi potaknule tvrtke da zadrže zaposlene. Hrvatska je učinila suprotno i tek sada to ispravlja.
Valja, međutim, istaknuti da je u nekim zemljama OECD-a (Njemačka, Japan i SAD) porezni klin smanjen zbog snižavanja prosječnih plaća, što je rezultiralo manjim oporezivanjem zbog progresivnosti poreznog sustava. Neke su članice OECD-a, kako bi ublažile pad proračunskih prihoda, ponešto povećale pojedine poreze na dohodak, ali su to činile minimalno, manje nego Hrvatska kriznim porezom, a i riječ je o zemljama koje su po poreznom klinu, osim Španjolske, u donjem dijelu OECD-ove ljestvice (SAD, Švicarska, Irska, Island i Meksiko).
Zanimljivo je i da je Novi Zeland rekorder po smanjenju poreznog klina (-2,66 postotna boda) iako je i inače bio pri samom dnu OECD-ove ljestvice. Turska je, pak, smanjivanjem doprinosa na plaće smanjila porezni klin za 2,2 postotna boda, a Švedska za 1,65 bodova smanjivanjem i doprinosa i poreza na plaće. Turska je ponajprije željela olakšati krizu gospodarstvencima, a Švedska i njima i stanovništvu. Kosoričina je vlada, dakle, ukidanjem kriznog poreza i izmjenama poreza na dohodak odlučila porezno rasteretiti plaće, odnosno stanovništvo, a gospodarstvenicima zasad namjerava teret olakšati smanjivanjem parafiskalnih nameta, ali ne i doprinosa.
Izvor: business.hr
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala ...
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečj...
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 06.05.2024 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 06.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni na početku tjedna uz povećan promet
- 06.05.2024 Saudijska Arabija i geopolitičke napetosti poduprle cijene nafte iznad 83 dolara
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 06.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili na početku tjedna
- 06.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Pozitivan početak tjedna na burzama
- 06.05.2024 Raiffeisen Bank International s oštrim padom prihoda u prvom tromjesečju
- 06.05.2024 Allianz Hrvatska u 2023. ostvario rekordnu bruto dobit od 24,2 milijuna eura
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 06.05.2024 Cijene europskih industrijskih proizvoda pale i u ožujku, u Hrvatskoj rast
- 06.05.2024 Njemački izvoz električnih automobila nadmašio uvoz u 2023.
- 06.05.2024 Heineken ulaže u pubove u Britaniji
- 06.05.2024 Benzin od utorka pojeftinjuje dva, a dizel četiri centa
- 06.05.2024 Na kraju travnja u HZMO-u gotovo 52 tisuće osiguranika više nego lani
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 06.05. 16:00 | 2815,98 | 1,93 |
0,07 |
|
CROBEX10* | 06.05. 16:00 | 1707,88 | 2,87 |
0,17 |
|
CROBEX10tr* | 06.05. 16:00 | 1864,56 | 3,12 |
0,17 |
|
ADRIAprime* | 06.05. 16:00 | 1899,78 | -3,62 |
-0,19 |
|
CROBISTR* | 06.05. 16:31 | 174,058 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 06.05. 16:31 | 96,5246 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ZABA | 17,10 € |
1,18% |
99.441,65 € |
HT | 30,70 € |
0,00% |
73.923,30 € |
ERNT | 203,00 € |
0,00% |
69.223,00 € |
VIS | 1,00 € |
6,38% |
66.146,38 € |
KRAS | 118,00 € |
6,31% |
58.882,00 € |
KODT2 | 1.530,00 € |
-0,65% |
54.860,00 € |
ADRS2 | 60,80 € |
0,00% |
37.105,20 € |
RIVP | 5,08 € |
0,00% |
33.027,70 € |
ARNT | 31,00 € |
-1,27% |
32.907,00 € |
CKML | 10,30 € |
-0,96% |
31.415,00 € |
Redovni dionički promet: | 777.335,08 € |
Redovni obveznički promet: | 516.250,00 € |
Sveukupni promet: | 2.049.585,08 € |