Švicarski franak danas je oborio novi rekord: na tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) švicarska valuta od danas vrijedi vrtoglavih 6,479 kima, što mnoge građane, ali i tvrtke tjera u bankrot. Glavni razlog najnovijeg divljanja franka je stres test 90 europskih banaka, koji je mjerio njihovu otpornost na novu krizu. Na testu je palo samo osam banaka, no mnoge druge, poput Nove Ljubljanske banke, jedva su izbjegle negativnu ocjenu. Rezultati nisu uspjeli uvjeriti ulagače da je europski bankarski sustav stabilan, a smatraju da je najranjiviji zbog velike izloženosti vrijednosnim papirima zemalja eurozone kojima prijeti bankrot, posebno Grčke. Stoga su dionice europskih banaka jučer pale na burzama, a ulagači su se opet okrenuli švicarskom franku i zlatu. Kako tečaj kune prema trećim valutama, pa tako i franku, prati kretanje eura prema njima, Švicarac je ojačao i prema kuni i sve je bliži novoj psihološkoj granici od 6,50 kuna, što mnoge građane baca u očaj.

Jako mi je teško. Čak su mi i roditelji ponudili pomoć: rekli su mi da su spremni uzeti hipotekarni kredit i staviti pod hipoteku obiteljsku kuću, pa da onda njima vraćam kredit, kaže jedan naš čitatelj. On je prije četiri godine kod Raiffeisena uzeo stambeni kredit od 96.000 franaka, s rokom otplate od 15 godina. Na kredit u Švicarcima odlučio se dijelom i zbog povoljne kamatne stope, koja je tada iznosila 4,95 posto. U međuvremenu, kamate su porasle, i gotovo su dosegle šest posto. Kako je Švicarac počeo divljati, banke su počele snižavati kamate, pa one sada na njegov kredit iznose 4,75 posto. No, našem sugovorniku snižavanje kamata nije puno pomoglo. Njegova mjesečna obveza po stambenom kreditu iznosi 738 CHF.

Prije četiri godine, kada je CHF vrijedio 4,4 kune, mjesečna mu je rata iznosila nešto više od 3.200 kuna. Danas mu mjesečna rata doseže 4.800 kuna, ili upola više nego prije četiri godine. Banka mi je ponudila konverziju kredita u euro, no uvjeti baš i nisu povoljni, žali se naš čitatelj. Zbog rasta Švicarca i mnoge bi tvrtke mogle završiti u stečaju, a u očaju pripremaju tužbe protiv banaka. Zajedno s jednim odvjetnikom pripremam tužbu protiv jedne poslovne banke, koju ću predati Trgovačkom sudu u Zagrebu. Ići ćemo i do Europskog suda za ljudska prava u Starsbourgu, otkriva nam Davor Banović, sudski vještak i revizor.

Stranka za koju priprema tužbu uzela je na 12 godina kredit veći od tri milijuna CHF-a kod jedne banke i zbog jačanja Švicarca došla je u poziciju da ga više ne može otplaćivati. Na kredit u Švicarcima odlučili su se, kaže, ne toliko zbog toga što bi im to odgovaralo, koliko zbog sugestija iz same banke. U međuvremenu, Švicarac je toliko narastao da ga Banović smatra nelegalnim i izvorom ekstraprofita za pohlepne bankare.

Vještak Banović: Za svog klijenta tražim odštetu
Švicarac je toliko porastao da bi bankari kredite u toj valuti mogli odobravati i bez ikakvih kamata. Za svog ćemo klijenta tražiti odštetu, i to u najmanju ruku u vidu razlike između onoga što bi on platio da je imao kredit u eurima i onoga što plaća za kredit u švicarcima, zaključuje sudski vještak Davor Banović. Pritom podsjeća da je švicarac toliko porastao da je, kad se u obzir uzme i kamata, mjesečna obveza njegova klijenta skočila za 50 posto. To je, tvrdi Banović, više nego dvostruko u odnosu na maksimalnu zateznu kamatnu stopu, koju predviđa Zakon o obveznim odnosima, zbog čega je njegovu klijentu nanijeta ogromna poslovna šteta.