- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, očekuje se smanjenje...
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, ponajviš...
- 14.05.2024 Strana ulaganja u Njemačkoj na novoj rekordnoj razini
- 14.05.2024 Cijene nafte bez većih oscilacija u odnosu na dan ranije
- 14.05.2024 U Podravci dosad najveća sadnja povrća i sjetva kukuruza
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 17.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlikvidniji
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uvećan promet
- 17.05.2024 Cijene nafte oslabile na kraju tjedna
- 17.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi na putu tjednog dobitka od oko 1 posto
- 17.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, indeksi blago pali
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 17.05.2024 Hrvatska i Saudijska Arabija dogovorile izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
- 17.05.2024 Reddit i OpenAI najavljuju suradnju
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Porast indijsko-ruske trgovine nije privremeni fenomen
- 17.05.2024 Inflacija u travnju 3,7 posto
EKONOMIJAObjavljeno: 30.08.2010
PBZ analize: Vlada se nije odlučila za strukturne reformske poteze
Podijeli sadržaj: | ||||
Dugoočekivani rebalans napokon je ugledao svjetlo dana prošlotjednim usvajanjem na sjednici Vlade, ali, očekivano, Vlada se nije odlučila za pokretanje strukturnih reformskih poteza, pišu analitičari PBZ banke u najnovijem broju publikacije PBZ tjedne analize.
No, kako se navodi u analizi, određeni tračak svjetla na kraju tunela zvanog "tranzicijska Hrvatska u krizi" ostavlja Zaključak o utvrđivanju ukupne razine rashoda državnog proračuna u 2011. i 2012. godini kojim se predlaže da se razina rashoda u naredne dvije godine ne povećava u odnosu na predloženi rebalans za ovu godinu. Analitičari smatraju kako ohrabruje činjenica da se u Zaključku ne navodi i termin "niti ne smanjuje" – no to će se vidjeti već za koji mjesec kada se pristupi izradi proračuna za 2011, odnosno projekcija za 2012. i 2013. godinu. Ipak, navode kako ne treba očekivati puno jer 2011. je predizborna godina tako da bi i nominalno zamrzavanje rashoda bilo ravno uspjehu.
Dugoočekivani rebalans donio je povećanje deficita državnog proračuna s 10,2 milijardi kuna na 15,5 milijardi kuna odnosno s 3,1 na 4,7 posto BDP-a. Ukupni manjak na razini konsolidirane opće države time se približio 5 posto BDP-a, dok bi uključivanje HBOR-a i HAC-a isti povećalo za dodatnih 1-1,5 posto BDP-a. Prihodi su rebalansom smanjeni za 4,5 milijardi kuna (4,0 posto u odnosu na plan) i to prvenstveno uslijed pada poreznih prihoda od 3,5 milijardi kuna (5,3 posto) te doprinosa od 1,5 milijardi kuna (3,9 posto), što je djelomično ublaženo povećanjem ostalih prihoda i to prvenstveno prihoda od imovine za 594,6 milijuna kuna te administrativnih pristojbi za 134 milijuna kuna.
Smanjenje poreznih prihoda posljedica je smanjenja prihoda od poreza na dohodak te tzv. kriznog poreza u skladu s provedenom mini poreznom reformom sredinom godine odnosno ukidanjem tzv. kriznog poreza od 2 posto početkom srpnja te od 4 poto početkom studenog. Najveće smanjenje od gotovo jedne četvrtine zabilježeno je na stavci poreza na dobit što je u skladu s ostvarenim poslovnim rezultatima gospodarskih subjekata tijekom 2009. godine.
Prihodi od poreza na dobra i usluge smanjeni su za 1,3 posto, pri čemu se očekuje daljnji pad prihoda od PDV-a za 2,4 posto (gotovo milijarda kuna) u odnosu na prvotni plan proračuna, te rast prihoda od trošarina za 2,8 posto (300 milijuna kuna). U usporedbi s 2008. godinom planirani prihodi proračuna manji su za 6,7 posto ili 7,8 milijardi kuna, a pad bi bio daleko veći ne računamo li efekte uvođenja kriznog poreza i naknada za mobilnu telefoniju te povećanje stope PDV-a.
Kako se dalje navodi, rashodna strana proračuna očekivano nije donijela bitnije pomake u fiskalnoj politici, već, sasvim suprotno, povećanje ukupnih rashoda za nešto više od 800 milijuna kuna (0,7 posto). Rezultat je to neto povećanja planiranih rashoda za subvencije od 530 milijuna kuna (8,9 posto), što je pak posljedica npr. povećanja poticaja u poljoprivredi od 600,6 milijuna kuna, poticaja Croatia airlinesu za 50 milijuna kuna, poticaja za aktivne mjere zapošljavanja za 22 milijuna kuna, poticaja za poduzetnike u turizmu za 5,9 milijuna kuna te poticaja HŽ-u za 36 milijuna kuna, a što je dijelom ublaženo smanjenjem subvencija brodogradnji (za 70 milijuna kuna), subvencija za restrukturiranje i poticanje izvoza (za 29,9 milijuna kuna) te potpora za očuvanje radnih mjesta (za 99,6 milijuna kuna).
Povećanje bilježi i stavka pomoći i to za 63 milijuna kuna uslijed planiranja novih troškova za provođenje referenduma u iznosu od 158 milijuna kuna te povećanih izdvajanja za fond poravnanja decentraliziranih funkcija u iznosu od 70 milijuna kuna, dok su primjerice smanjena sredstva Fonda za regionalni razvoj (81,2 milijuna kuna) te subvencije kamata na kredite (17,8 milijuna). Najveći nominalni porast od 703 milijuna kuna bilježi stavka naknada građanima i kućanstvima od čega se 357 milijuna kuna odnosi na povećanje mirovina, 386 milijuna kuna na povećanje naknada za nezaposlene te 100 milijuna kuna na povećanje naknada za dodatni porodiljni dopust. Unutarnjim preraspodjelama unutar stavke ostalih rashoda osigurano je 300 milijuna kuna za nadoknadu šteta uzrokovanih elementarnim nepogodama, tako da je neto povećanje ove stavke 64 milijuna kuna.
U odnosu na 2008. godinu državni je proračun povećan za 3,6 posto pri čemu dvije udjelom najznačajnije stavke: masa plaća i naknade građanima i kućanstvima bilježe rast od 4,5 odnosno 8,5 posto. Indikativan je i rast financijskih rashoda (kamate) za čak 17,9 posto. Povećanje planiranog deficita donijelo je i izmjene financijskog plana pa će se Ministarstvo financija da bi pokrilo proračunsku rupu (15,5 milijardi kuna) i uredno servisiralo dospjele financijske obveze (19,1 milijardu kuna) morati zadužiti za gotovo 34,6 milijardi kuna.
Nepobitno je da se problem niti javnih financija niti pokleknulog gospodarstva ne može riješiti (kratkoročnim) promjenama prihodne strane niti prelijevanjem iz šupljeg u prazno unutarnjim preraspodjelama rashodne strane i sasvim je jasno da je Hrvatska propustila jednu sasvim "dobru" krizu da se uhvati u koštac sa strukturnim problemima, poručuju PBZ analitičari. "Ovako i dalje nastavljamo u dobro nam poznatom revijalnom tonu: red trezorskih zapisa, red kredita, red obveznica, red poreznih izmjena...a javni dug polako ali sigurno ide prema Maastrichtu", zaključuje se u analizi.
No, kako se navodi u analizi, određeni tračak svjetla na kraju tunela zvanog "tranzicijska Hrvatska u krizi" ostavlja Zaključak o utvrđivanju ukupne razine rashoda državnog proračuna u 2011. i 2012. godini kojim se predlaže da se razina rashoda u naredne dvije godine ne povećava u odnosu na predloženi rebalans za ovu godinu. Analitičari smatraju kako ohrabruje činjenica da se u Zaključku ne navodi i termin "niti ne smanjuje" – no to će se vidjeti već za koji mjesec kada se pristupi izradi proračuna za 2011, odnosno projekcija za 2012. i 2013. godinu. Ipak, navode kako ne treba očekivati puno jer 2011. je predizborna godina tako da bi i nominalno zamrzavanje rashoda bilo ravno uspjehu.
Dugoočekivani rebalans donio je povećanje deficita državnog proračuna s 10,2 milijardi kuna na 15,5 milijardi kuna odnosno s 3,1 na 4,7 posto BDP-a. Ukupni manjak na razini konsolidirane opće države time se približio 5 posto BDP-a, dok bi uključivanje HBOR-a i HAC-a isti povećalo za dodatnih 1-1,5 posto BDP-a. Prihodi su rebalansom smanjeni za 4,5 milijardi kuna (4,0 posto u odnosu na plan) i to prvenstveno uslijed pada poreznih prihoda od 3,5 milijardi kuna (5,3 posto) te doprinosa od 1,5 milijardi kuna (3,9 posto), što je djelomično ublaženo povećanjem ostalih prihoda i to prvenstveno prihoda od imovine za 594,6 milijuna kuna te administrativnih pristojbi za 134 milijuna kuna.
Smanjenje poreznih prihoda posljedica je smanjenja prihoda od poreza na dohodak te tzv. kriznog poreza u skladu s provedenom mini poreznom reformom sredinom godine odnosno ukidanjem tzv. kriznog poreza od 2 posto početkom srpnja te od 4 poto početkom studenog. Najveće smanjenje od gotovo jedne četvrtine zabilježeno je na stavci poreza na dobit što je u skladu s ostvarenim poslovnim rezultatima gospodarskih subjekata tijekom 2009. godine.
Prihodi od poreza na dobra i usluge smanjeni su za 1,3 posto, pri čemu se očekuje daljnji pad prihoda od PDV-a za 2,4 posto (gotovo milijarda kuna) u odnosu na prvotni plan proračuna, te rast prihoda od trošarina za 2,8 posto (300 milijuna kuna). U usporedbi s 2008. godinom planirani prihodi proračuna manji su za 6,7 posto ili 7,8 milijardi kuna, a pad bi bio daleko veći ne računamo li efekte uvođenja kriznog poreza i naknada za mobilnu telefoniju te povećanje stope PDV-a.
Kako se dalje navodi, rashodna strana proračuna očekivano nije donijela bitnije pomake u fiskalnoj politici, već, sasvim suprotno, povećanje ukupnih rashoda za nešto više od 800 milijuna kuna (0,7 posto). Rezultat je to neto povećanja planiranih rashoda za subvencije od 530 milijuna kuna (8,9 posto), što je pak posljedica npr. povećanja poticaja u poljoprivredi od 600,6 milijuna kuna, poticaja Croatia airlinesu za 50 milijuna kuna, poticaja za aktivne mjere zapošljavanja za 22 milijuna kuna, poticaja za poduzetnike u turizmu za 5,9 milijuna kuna te poticaja HŽ-u za 36 milijuna kuna, a što je dijelom ublaženo smanjenjem subvencija brodogradnji (za 70 milijuna kuna), subvencija za restrukturiranje i poticanje izvoza (za 29,9 milijuna kuna) te potpora za očuvanje radnih mjesta (za 99,6 milijuna kuna).
Povećanje bilježi i stavka pomoći i to za 63 milijuna kuna uslijed planiranja novih troškova za provođenje referenduma u iznosu od 158 milijuna kuna te povećanih izdvajanja za fond poravnanja decentraliziranih funkcija u iznosu od 70 milijuna kuna, dok su primjerice smanjena sredstva Fonda za regionalni razvoj (81,2 milijuna kuna) te subvencije kamata na kredite (17,8 milijuna). Najveći nominalni porast od 703 milijuna kuna bilježi stavka naknada građanima i kućanstvima od čega se 357 milijuna kuna odnosi na povećanje mirovina, 386 milijuna kuna na povećanje naknada za nezaposlene te 100 milijuna kuna na povećanje naknada za dodatni porodiljni dopust. Unutarnjim preraspodjelama unutar stavke ostalih rashoda osigurano je 300 milijuna kuna za nadoknadu šteta uzrokovanih elementarnim nepogodama, tako da je neto povećanje ove stavke 64 milijuna kuna.
U odnosu na 2008. godinu državni je proračun povećan za 3,6 posto pri čemu dvije udjelom najznačajnije stavke: masa plaća i naknade građanima i kućanstvima bilježe rast od 4,5 odnosno 8,5 posto. Indikativan je i rast financijskih rashoda (kamate) za čak 17,9 posto. Povećanje planiranog deficita donijelo je i izmjene financijskog plana pa će se Ministarstvo financija da bi pokrilo proračunsku rupu (15,5 milijardi kuna) i uredno servisiralo dospjele financijske obveze (19,1 milijardu kuna) morati zadužiti za gotovo 34,6 milijardi kuna.
Nepobitno je da se problem niti javnih financija niti pokleknulog gospodarstva ne može riješiti (kratkoročnim) promjenama prihodne strane niti prelijevanjem iz šupljeg u prazno unutarnjim preraspodjelama rashodne strane i sasvim je jasno da je Hrvatska propustila jednu sasvim "dobru" krizu da se uhvati u koštac sa strukturnim problemima, poručuju PBZ analitičari. "Ovako i dalje nastavljamo u dobro nam poznatom revijalnom tonu: red trezorskih zapisa, red kredita, red obveznica, red poreznih izmjena...a javni dug polako ali sigurno ide prema Maastrichtu", zaključuje se u analizi.
Izvor: poslovni.hr
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, očekuje se smanjenje...
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, ponajviš...
- 14.05.2024 Strana ulaganja u Njemačkoj na novoj rekordnoj razini
- 14.05.2024 Cijene nafte bez većih oscilacija u odnosu na dan ranije
- 14.05.2024 U Podravci dosad najveća sadnja povrća i sjetva kukuruza
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 17.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlikvidniji
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uvećan promet
- 17.05.2024 Cijene nafte oslabile na kraju tjedna
- 17.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi na putu tjednog dobitka od oko 1 posto
- 17.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, indeksi blago pali
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 17.05.2024 Hrvatska i Saudijska Arabija dogovorile izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
- 17.05.2024 Reddit i OpenAI najavljuju suradnju
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Porast indijsko-ruske trgovine nije privremeni fenomen
- 17.05.2024 Inflacija u travnju 3,7 posto
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 17.05. 16:00 | 2825,63 | 3,29 |
0,12 |
|
CROBEX10* | 17.05. 16:00 | 1703,34 | -2,51 |
-0,15 |
|
CROBEX10tr* | 17.05. 16:00 | 1879,24 | -2,74 |
-0,15 |
|
ADRIAprime* | 17.05. 16:00 | 1945,51 | 11,01 |
0,57 |
|
CROBISTR* | 17.05. 16:31 | 174,1221 | 0,05 |
0,03 |
|
CROBIS* | 17.05. 16:31 | 96,4749 | 0,02 |
0,02 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
DLKV | 2,56 € |
7,56% |
394.942,66 € |
ADRS2 | 61,00 € |
0,33% |
247.075,60 € |
ERNT | 208,00 € |
0,48% |
110.956,00 € |
PODR | 158,00 € |
0,00% |
95.883,00 € |
RIVP | 5,14 € |
0,00% |
67.624,90 € |
HT | 30,50 € |
0,00% |
56.707,00 € |
ZABA | 17,90 € |
1,70% |
45.850,45 € |
7BET | 14,45 € |
1,33% |
38.698,70 € |
KODT | 1.550,00 € |
0,00% |
29.570,00 € |
KODT2 | 1.540,00 € |
0,65% |
29.270,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.238.623,66 € |
Redovni obveznički promet: | 4.997,68 € |
Sveukupni promet: | 1.547.706,34 € |