S ulaskom u EU domaće tržište kapitala suočit će se s golemom konkurencijom, pa bi regulativom trebalo omogućiti osnivanje raznih hedge i indeksnih fondova, prije nego li takvi strani fondovi izvuku sav kapital.

Zaključak je to okruglog stola o izazovima tržišta kapitala ulaskom u EU na opatijskoj konferenciji o tržištu novca. Zagrebačkoj burzi odavno ne cvjetaju ruže, no u usporedbi s burzama svih ostalih zemalja bivše države Zagrebačka i u krizi ima najjaču tržišnu kapitalizaciju - s krajem ožujka iznosila je oko 28 milijardi eura, što je oko 60 posto BDP-a. Najveći udjel tržišne kapitalizacije u BDP-u, čak 100 posto, ima Crnogorska burza, no Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste vrijednosni papiri, pojašnjava kako je to samo zbog njihovog niskog BDP-a. Ako se zbroji imovina obveznih mirovinskih fondova u kojima je 38,5 milijardi kuna, otvorenih investicijskih fondova koji upravljaju s 14,8 milijardi (plus 1,45 milijardi koliko je u zatvorenim investicijskim fondovima) te ulaganja društava za osiguranje (23,3 milijarde) ukupna je imovina kojom se upravlja na tržitu kapitala 78 milijardi kuna što je, kaže Glavaš, sasvim respektabilan iznos.

Hoće li to biti dovoljno da se tržište kapitala pripremi za novosti koje ga očekuju ulaskom u EU drugo je pitanje. Naime, s članstvom počinje i primjena EU direktiva kojima će, među ostalim, biti regulirano osnivanje i poslovanje hedge i private plasment fondova koji sada kod nas ne postoje te joint venture i nekretninskih fondova. Također, 'život' će se promijeniti i mirovinskim fondovima, jer će im se proširiti spektar ulaganja sa samo domaćih državnih obveznica na državne vrijednosne papire zemalja EU. To se odnosi i na dionice, pa je Glavaš uvjeren kako nas čeka odljev kapitala.