Probleme s neplaćanjem rata kredita u Mađarskoj, posebice onih s deviznom klauzulom u švicarskom franku, traljavo je počela rješavati još bivša (socijalistička) vlada Ferenca Gyurcsányja, prije nego je pometena na lanjskim izborima u travnju. Tad je uveden moratorij na ovrhe, a njega je razvlačila i nova vlada Viktora Orbána, sve do 1. srpnja ove godine. A tada je uslijedio šok. Vlada je fisksirala tečaj švicarskoga franka, ali i eura i jena za hipotekarne dužnike u problemima. S pratećim mjerama, dakako.

Prošloga tjedna, nakon što su se "vladajući" maknuli na četverodnevnu izolaciju izvan Budimpešte, Orbán je pred parlamentom objavio mogućnost da država pomogne onima koji bi bili sposobni u forintama vraćati svoje devizne kredite, ali ne mogu podnijeti sadašnji visoki tečaj švicarskoga franka.

"Kršćanski demokrati i FIDESZ krajem prošloga tjedna predložili su, akcijskim planom zaštite doma, fiksiranje već ranije utvrđenih deviznih tečajeva na 180 Ft za švicarski franak, 250 za euro i 2 za jen, a sada omogućujemo po ovim tečajevima otplatu kredita u forintama! Banka ne može obračunati nikakav dodatni trošak u vezi s preračunom i jednokratnom otplatom. Udovoljavajući traženju vladajuće koalicije, Vlada je razmatrala tu mogućnost. Rezultat je podjela tereta i rizika. Oni koji su to odabrali, digli su kredite po prosječnom tečaju od 150-160 Ft za švicarski franak. Dakle, prijedlog vladajuće koalicije bi značio da do 180 forinti rizik tečaja snosi dužnik, a iznad 180 to je dužna - banka!", kaže Orbán.

Dan iza njegova nastupa u parlamentu, tečaj forinte je blago "kliznuo" na oko 235 Ft za švicarac, odnosno oko 285 Ft za euro. Dionica najjače mađarske banke, OTP-a, istoga je dana oslabila oko 15 posto... Naime, teret razlike od oko 55 forinti po svakom švicarskom franku duga (235-180) pada "na leđa"- banaka!

Banke dovedene pred gotov čin

Za dužnike, to je čisti dobitak od skoro 24 posto. U OTP-u, kao i u Mađarskoj udruzi banaka, sramežljivo tvrde kako ih vladajući uopće nisu kontaktirali pri razmatranju ove odluke. Neslužbeno govore kako već mjesecima nema nikakvih pregovora s vladom. Ni o čemu.

Orbánov govor pratili su putem televizije, nemajući pojma što ih čeka. Nadali su se kako bi uskoro trebali početi pregovori o ukidanju ili smanjenju "kriznog poreza na banke" koji im je Orbán lani nametnuo i to u iznosu od 0,5% na aktivu. Kada ga je uvodio, najavio ga je kao "privremen", na tri godine. A taj rok istječe s krajem 2012. Tada su šutke progutali knedlu i platili "teret krize". I još ga plaćaju. Ovo novo iznenađenje nisu odšutjeli... Sat nakon Orbánova nastupa, sastali su se predsjednici uprava šest najvećih mađarskih banaka i izdao priopćenje u kojem kažu:

"Vijeće mađarskih banaka jedinstvenog je stajališta da je mogućnost da klijenti jednokratno otplate svoje kredite temeljem fiksnoga tečaja neprihvatljiva za bankarski sektor, te povlači za sobom značajan financijski, makroekonomski i rizik za rast. Vijeće upozorava da, primijene li se ove mjere, banke neće imati drugih mogućnosti do li obratiti se Ustavnome sudu i kompetentnim tijelima Europske unije, tražeći pravni lijek raspoloživim pravnim sredstvima."

Uspavana mađarska oporba, predvođena Socijalističkom strankom, upozorava kako se Vlada na ovaj način miješa u ugovorni odnos banka-dužnik, što je suprotno načelima vladavine prava. Tvrdi kako bi ova odluka mogla prouzročiti od 2 do 4 milijarde eura (!) štete u kapitalima banaka. Bude li tako, kažu, državni deficit značajno će se povećati u sljedećih 10 do 15 godina, jer izgubi li država spor na međunarodnim sudovima - misli se prije svega na Europski sud pravde u Luxembourgu - kompenzacije će biti teške i bolne.

Četiri petine stambenih kredita vezano uz švicarac

Podsjećaju i na odluke o kriznim porezima u proteklim godinama (osim banaka i financijskih institucija, zahvaćeni su i energetski, telekomunikacijski i trgovinski sektor), ograničavanje uloge Ustavnoga suda, te nacionalizaciju privatnih mirovinskih fondova ("drugog stupa").

U bankarskim kuloarima u Budimpešti tek razmatraju moguće dosege najnovije Orbánove odluke. Spekuliralo se o tome - hoće li zakonom prisiliti banke na izdavanje novih, forintskih, kredita kojima bi dužnici otplatili stare dugove s deviznom klauzulom? To se nije dogodilo. No, misle da bi Orbán mogao iskoristiti prijateljstvo sa Sándorom Csányijem (pretežitim suvlasnikom najveće OTP banke u kojoj i država ima lavovski udio) ili državno značajno suvlasništvo u hipotekarnoj FHB banci - da se lansiraju upravo takve kreditne linije... Možda, čak, i da se osnuje potpuno nova banka koja će krenuti s izdavanjem forintskih kredita. Bude li tako, ostali će ih morati pratiti zbog tržišnog natjecanja.

Trenutačne su kamatne stope na hipotekarne, stambene kredite s valutnom klauzulom u Mađarskoj 4-5% za CHF, 6-7% na euro i 10% za forinte. Najveći dio, oko četiri petine stambenih kredita vezan je uz švicarac.

Zaštita doma nudi tri varijante pomoći ugroženima

Cijela ova priča počela je 1. srpnja 2011., kad parlament usvaja Zakon o zaštiti doma. Tim su zakonom predviđene tri varijante pomoći ugroženima. Njih je, inače, oko 100.000, tj. oko 10% od ukupno hipotekarno zaduženih Mađara. Ukupna izloženost svih mađarskih banaka hipotekarnim kreditima s valutnom klauzulom u CHF jest: oko 20 milijardi franaka!

Banke su same tražile novi zakon, jer već godinu dana nisu mogle - zbog moratorija - pokretati ovrhe. Posljednje produljenje moratorija na ovrhe isteklo je 1. srpnja 2011. Naravno, banke su tražile i prateće mjere.

Prva, i najvažnija, "varijanta spasa" prema novom Zakonu u osnovu predstavlja - reprogram duga s "balonom". Tečaj je fiksiran (na 180 Ft za CHF, 250 za € i 2 za yen). Dužnik otplaćuje kredit po tom tečaju, a razlika do tržišne vrijednosti valute kumulira se u "balonu". Dužnik mora osobno od banke tražiti i dobiti pravo na ovakav reprogram. Stječe pravo odmah, a otplatu dijela duga iz "balona" može odgoditi najkasnije do 31.12. 2014. Banka u tom razdoblju ima 100%-tno državno jamstvo na balonski dio duga i, stoga, ne smije zaračunavati kamatu veću od tržišne.

Nakon 1. siječnja 2015., jamstvo države pada na 25% iznosa balonskog duga, pa je za očekivati da će i kamata rasti. Rok otplate "balonskoga duga" ne smije biti kraći od roka otplate osnovnoga kredita, a može biti dulji. Uvjeti za stjecanje prava na reprogram definirani su zakonom:

- prekid otplate rata duga ne smije biti dulji od 90 dana
- glavnica ne smije biti veća od 30 milijuna forinti (što je oko 105.000 € po sadašnjem tečaju, ali s obzirom na inače niže cijene nekretnina u Mađarskoj, a posebno od izbijanja krize, to je protuvrijednost pristojnog stana ili kuće od cca 100 m2 u Budimpešti)
- kredit ne smije biti u nekom ranijem reprogramu
- reprogram se može koristiti za onaj kredit na koji je vezan hipotekom (teoretski, to može biti i vikendica, ili nečija druga, treća... nekretnina. Dakle, ne postoji obveza da je riječ o hipoteci na jedinu nekretninu u kojoj se prebiva)

Zakon se odnosi na Mađare i sve državljane EU-a koji stalno žive, prebivaju, u Mađarskoj. Pa tako, i na hrvatske državljane koji ondje prebivaju, budući da je prema Sporazumu o stabilizaciji nekretnina tržište nekretnina s Mađarskom u potpunosti liberalizirano.

Teoretski govoreći, u slučaju suprotnog kretanja tečaja, tj. "potone" li švicarac ispod razine od 180 forinti - za dužnika pozitivna razlika odbija mu se od glavnice duga.

Kako se tržište nekretnina ne bi odmah (opet) slomilo pod teretom masovnih ovrha, zakonom je definirano da svaka banka smije izvršiti: 2% ovršnih zahtjeva u ovoj godini, 3% godine 2012., 4% godine 2013. i 5% godine 2014. Redoslijed je: od većih dugova prema manjim i banka mora napraviti plan ovrha za svaki grad, odnosno županiju pojedinačno.

Bez novca sve je samo mrtvo slovo na papiru

Druga "varijanta spasa" je plan prema kojem bi Vlada (država) otkupljivala ovršene nekretnine. To je zadaća Agencije za upravljanje državnom imovinom (mađarska varijanta AUDIO-a). Dužnik bi izgubio vlasništvo nad stanom ili kućom, ali bi ostao živjeti u njoj na način da nadalje plaća najamninu - državi. Dakle, prelazak u državno podstanarstvo. Na to moraju pristati i dužnik, ali i banka. Država bi otkupljivala nekretnine po 50% vrijednosti procijenjene u 2005. u Budimpešti, odnosno po 35% iste vrijednosti u drugim gradovima i manjim mjestima.

Ovaj dio zakona je za sada tek "mrtvo slovo na papiru", budući je država za ovu namjenu odvojila tek 2 milijarde forinti (nešto više od 7 milijuna eura). Novca "na bacanje" očito nema. Jer, očekuje se neplanirani proračunski manjak do kraja ove godine od 100 milijardi forinti. A tu je i izvršna presuda Europskog suda pravde protiv Mađarske od 250 milijardi forinti (zbog neplaćenog povrata PDV-a poduzetnicima - slična omča kao "dug umirovljenicima" u Hrvatskoj).

Treća "varijanta spasa" prema Zakonu o zaštiti doma su - socijalni stanovi. Bila bi namijenjena onima koji ne uspiju ni s prvom ni s drugom varijantom. Dakle, niti s reprogramom, niti državnim podstanarstvom.

Banke-majke uzimaju kapital

Za sada postoji tek jedan projekt u selu Ócsa, 25 kilometara južno od Budimpešte u smjeru Segedina. Ondje bi na njivi nešto manjoj od 300 hektara državne zemlje, trebalo niknuti 500-tinjak montažnih kućica veličine 40 do 80 četvornih metara s velikim okućnicama od oko 1000 kvadrata. Riječ je o projektu, a načelnik (FIDESZ-ov, vladajući) Ócse očekuje da prvih 80 kućica bude završeno do kraja idućeg proljeća...?!

Orbán je, pred parlamentom, "zagrmio" na bankare kako već sada, neovisno o novim mjerama, iznose iz zemlje profite bankama-majkama (sve osim OTP-a i FHB-a) i postupno smanjuju kreditne plasmane u Mađarskoj. Rekao je kako se isplata menadžerskih bonusa uvjetuje upravo smanjivanjem kreditnih plasmana. Također, izjavio je i da očekuje pravnu bitku na međunarodnom planu, kao i u slučaju uvođenja ranijih kriznih poreza - ali da će na to "odgovoriti odgovarajućim mjerama" jer mađarsko pravo dopušta miješanje parlamenta u ranije sklopljene hipotekarne kredite.

Apelirao je na zastupnike da ne predlažu nove mjere koje bi dodatno opteretile financijski sustav. Najavio je da se, ubuduće, troškovi obrade kredita mogu zaračunavati isključivo u forintama. Također da će zakonom stati na kraj netransparentnom utvrđivanju kamata.

Liste pozitivnog kreditnog rejtinga

Pozdravio je mjere koje su same banke, pojedinačno, donosile kako bi olakšale teret dužnicima, ali i zatražio od njih uspostavu i objavu lista urednih platiša (jer takvih je 90%), svojevrsne "liste pozitivnog kreditnog rejtinga", kako bi oni koji uredno otplaćuju dugove bili u mogućnosti i u drugim bankama normalno poslovati ili podizati nove kredite.

S lani uvedenim kriznim porezima je uspio. Državnu blagajnu ipak nije stabilizirao, a još manje deficit proračuna. Ponajprije stoga jer je u najgore doba, usred krize, uveo "flat tax rate" od 16% čime je pogodovao najbogatijima ali i dodatno osiromašio proračun.

Hoće li uspjeti sa zakonskim programom "zaštite doma"? Političku potporu dvije trećine biračkoga tijela već ima u nacionalnom parlamentu i čak 90% na lokalnim razinama. Obećavši zaduženima kakvu-takvu slamku spasa, tu potporu može samo povećati. Banke ionako već ima protiv sebe, a jaz će biti još i dublji. Evidentno mu je važnije sada što misle birači. I dužnici.

No, ne "izmisli li" novac i za "državno podstanarstvo" i "socijalne stanove", izgubi li pravnu bitku protiv banaka na europskoj razini, teret će mu se višestruko uvećan vratiti u krilo. To se neće dogoditi u godinu-dvije. Uspije li pokrenuti gospodarstvo u tom razdoblju, uspio je. Ne pokrene li ga - sukobi koji u Mađarskoj često završe i na ulici, kucat će mu na vrata.