Industrijska proizvodnja u eurozoni ubrzala je u listopadu, uz snažan oporavak sektora trajnih potrošačkih dobara, pokazali su u ponedjeljak preliminarni podaci europskog statističkog ureda.

U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu porasla za 0,8 posto u odnosu na rujan kad je, prema revidiranim podacima Eurostata, uvećana za 0,2 posto.

Na razini Unije proizvodnja je pak posustala, prema mjesečnoj stopi rasta u listopadu od 0,3 posto. U rujnu bila je porasla za jedan posto, pokazuju revidirani podaci.

Najviše je na oba područja porasla proizvodnja trajnih potrošačkih proizvoda, za 2,0 posto u eurozoni i za 1,8 posto na razini Unije. U rujnu bila je pala za 0,2 posto u zoni primjene zajedničke valute, dok je u EU bilježila isti postotni rast.

Izrazito je na oba područja porasla i proizvodnja u energetskom sektoru, za 1,1 posto u eurozoni te za 1,0 posto u Uniji, istim tempom kao i u rujnu.

U segmentu kapitalnih dobara također je zabilježen blagi rast, za 0,5 posto na oba područja, signalizirajući blago ubrzanje u odnosu na početak jeseni.

Blagi rast bilježio je pak sektor intermedijarnih proizvoda, za 0,3 posto na oba područja, otprilike kao i u rujnu.

Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara pokazala je pak naznake stabilizacije u eurozoni, prema stopi rasta od 1,2 posto u odnosu na rujan kada se bila smanjila za 2,5 posto. Na razini Unije ponovo je smanjena za blagih 0,3 posto, pokazuju izračuni Eurostata.

Hrvatska pri vrhu

Najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je u listopadu Irska, za 4,0 posto.

Slijedi Luksemburg, gdje je uvećana za 3,6 posto.

Razinu od tri posto prekoračila je i Hrvatska s rastom proizvodnje u listopadu za 3,1 posto u odnosu na rujan, najsnažnijim od prosinca prošle godine. Na početku ove jeseni bila je porasla za blagih 0,5 posto.

Najveći pad obujma industrijske proizvodnje bilježila je pak Švedska, za čak 6,5 posto. Slijede Belgija i Danska gdje je smanjena za 3,4 odnosno za 3,2 posto.

Ubrzanje u eurozoni

Prema godišnjoj usporedbi industrijska proizvodnja eurozoni uvećana je u listopadu za 2,0 posto, najsnažnije od svibnja. U rujnu bila je porasla za 1,2 posto.

U Uniji je pak uvećana za 1,9 posto, neznatno blaže nego u rujnu.

Najviše je na oba područja ponovno poskočila proizvodnja u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 4,9 posto u eurozoni i za 4,4 posto u Uniji. Izračuni za zonu primjene zajedničke europske valute pokazuju gotovo dvostruko snažniji rast nego u rujnu, a na razini EU-a tvornice su radile gotovo istim tempom kao i na početku jeseni.

Energetski sektor bilježio je pak na oba područja dvostruko snažniji rast proizvodnje na godišnjoj razini nego u rujnu, za 4,5 posto u eurozoni i za 3,4 posto u EU.

Proizvodnja kapitalnih dobara porasla je pak u eurozoni upola slabije nego u rujnu, za 0,5 posto, a osjetno je usporila i na razini Unije, na 1,1 posto.

Sektor intermedijarnih proizvoda uvećao je pak na oba područja proizvodnju za samo 0,5 posto, otprilike kao i u rujnu.

Stabilizacija proizvodnje zabilježena je pak u segmentu trajnih potrošačkih dobara, prema rastu od 0,7 posto u eurozoni i od 0,5 posto u Uniji. U rujnu bila je potonula za 2,7 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 1,4 posto na razini Unije, prema revidiranom podatku.

Irska i Latvija na čelu

Najsnažnije je u listopadu na godišnjoj razini poskočio obujam proizvodnje u Irskoj i Latviji, za 8,7 posto, izračunali su statističari.

Slijede Grčka i Švedska gdje je uvećan za 6,9, odnosno za 5,7 posto.

Blizu se Švedske i Hrvatska s rastom obujma proizvodnje u listopadu za 5,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U rujnu bila se gotovo zadržala na prošlogodišnjoj razini.

Najviše je pak na godišnjoj razini ponovno pala proizvodnja u Bugarskoj, za 7,6 posto. Slijede Slovačka i Mađarska s padom proizvodnje za 3,7 odnosno za 2,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.