NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 14.04.2011

Hrvati, želite stambeni kredit u kunama? Neće ići ...

Čiste kunske kredite stanovništvu većina banaka u Hrvatskoj nudi na kraće rokove do dvije godine, ograničavajući pritom ponudu na nenamjenske, potrošačke ili pak kredite za prodaju motornih vozila, a nijedna od pet banaka koje su odgovorile na anketu Business.hr-a ne nudi stambene kredite u kunama.

U anketi su sudjelovali RBA, OTP, Société Générale - Splitska banka, Erste banka i Zagrebačka banka, a ostale domaće veće banke nisu odgovorile na novinarski upit. Nijedna od njih također nije najavila ponovno uvođenje kunskih stambenih kredita u bližoj budućnosti.

Ukupni krediti stanovništvu, pokazuje agregirano nekonsolidirano mjesečno statističko izvješće HNB-a s kraja veljače, iznosili su oko 119 milijardi kuna, od čega se 56,6 milijardi odnosi na stambene kredite.

Od ukupne vrijednosti stambenih kredita, 52,08 milijardi kuna odnosi se na kredite u kunama uz valutnu klauzulu, a 11,3 milijuna kuna vrijednost je kredita u stranim valutama.

„Situacija s čistim kunskim kreditima takva je iz jednostavnog razloga - kunski krediti su skuplji pa je potražnja manja", komentira direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček te navodi podatak HNB-a o prosječnoj mjesečnoj vaganoj stopi na dugoročne kredite stanovništvu od 11,5 posto.

Usporedbe radi, prosječna kamatna stopa na dugoročne kunske kredite s valutnom klauzulom stanovništvu iznosila je u siječnju 8,06 posto, a ona koja se odnosila na stambene kredite bila je na razini od 6,02 posto.

„Bankama se vjerojatno nije isplatilo održavati kunske kredite jer dulje vremena nije bilo potražnje", kaže Bohaček i dodaje kako u visinu kamatne stope banke ugrađuju sve rizike kao jedan od elemenata kamatnih stopa, uz trošak izvora sredstava i trošak regulacije.

Potencijalni gubici
SDP-ov saborski zastupnik Slavko Linić pak smatra da se banke kreditima uz valutnu klauzulu i stranim valutama štite od potencijalnih gubitaka koje bi donijele promjene u tečaju, a o kojima se u posljednje vrijeme često razgovaralo.

„Sve se više govori o problemu kune jer jedna od politika jačanja izvoza upravo poteže pitanje tečaja kune", iznosi Linić te dodaje da se banke tako štite od potencijalnih gubitaka vezanih uz tečaj gdje bi štednja građana u devizama donijela negativne rezultate.

Naime, ako bi pala vrijednost kunskih kredita, a banke morale isplatiti štednju u devizama na koju otpada većina od ukupnih depozita stanovništva, to bi negativno utjecalo na njihovo poslovanje. „Banke nisu spremne podnositi takve udare", zaključuje Linić.

Polemika o klauzuli
Kako pokazuju posljednji objavljeni podaci HNB-a, depoziti stanovništva potkraj veljače iznosili su 139,7 milijardi kuna, od čega se 120,8 milijardi kuna depozita odnosilo na one u stranoj valuti. Da su banke te koje određuju uvjete i načine kreditiranja na koje se može ili ne mora pristati, smatra HNS-ovac Dragan Kovačević, no napominje da je druga stvar ako klijent nema drugog izlaza.

„Pravo je pitanje zašto su kamate i uz deviznu klauzulu više od onih u susjednim zemljama", kaže Kovačević.

On smatra da je nepovjerenje u domaću valutu tek psihološke naravi jer je kuna posljednjih godina samo aprecirala. Polemika o deviznoj klauzuli bila je aktualna potkraj prošle godine, kada je na inicijativu Laburističke stranke predloženo njezino ukidanje, a guverner HNB-a u priopćenju pozvao na proširenje zahtjeva te na zabranu nove štednje u devizama i održavanje postojeće.

„Samo tako proširen zahtjev može biti konzistentan, naravno, s posljedicama koje nije teško predvidjeti", poručeno je tada iz središnje banke.

Razloge u spremnosti banka za kratkoročnijim kreditiranjem u kunama glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria-Banka Hrvoje Stojić vidi u činjenici da kratkoročne kunske likvidnosti ima u izobilju, a dugoročno je situacija drukčija.

On smatra da dugoročnih kunskih izvora nema otkad je prevladala stroža praksa upravljanja rizicima, a banke su se prilagodile i euroizaciji izvora sredstava.

„I kad je bilo kunskih kredita, upravljanje rizikom bilo je labavije nego danas", zaključuje analitičar.

Izvor: business.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 - 2024)(na kraju Q1 - 2024)

(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste Quality Equity +12,06%  5
InterCapital Global Technology - klasa B A +11,60%  5
OTP indeksni A +11,36%  4

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,07440 0,00
0,43%
GBP
0,85573 0,00
0,04%
CHF
0,97440 0,00
-0,15%
JPY
164,62000 -1,01
-0,61%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,74 €
02.05.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 03.05. 16:00  2814,05
1,29
0,05
CROBEX10* 03.05. 16:00  1705,01
1,69
0,10
CROBEX10tr* 03.05. 16:00  1861,44
1,85
0,10
ADRIAprime* 03.05. 15:28  1903,40
11,48
0,61
CROBISTR* 03.05. 16:31  174,0462
0,01
0,01
CROBIS* 03.05. 16:31  96,5246
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:06:37 03.05.2024)
(17:06:37 03.05.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
ATPL
52,40 €
-0,38%
106.393,20 €
HT
30,70 €
0,33%
82.551,40 €
ERNT
203,00 €
0,00%
61.825,00 €
SPAN
44,40 €
4,23%
57.678,00 €
PLAG
376,00 €
-2,08%
53.236,00 €
KOEI
264,00 €
0,00%
40.266,00 €
ADRS
80,00 €
-4,76%
36.378,00 €
7SLO
26,67 €
1,06%
33.622,12 €
KRAS
111,00 €
-0,89%
27.186,00 €
ARNT
31,40 €
-1,26%
25.845,00 €
Redovni dionički promet:   
738.730,51 €
Redovni obveznički promet:   
15.000,70 €
Sveukupni promet:   
753.731,21 €