Premijer Andrej Plenković u utorak je u osvrtu na 2025. godinu istaknuo kako hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste i sustiže starije članice EU-a, posebno naglasivši stabilnost javnih financija koja se očituje kroz ocjene rejting agencija, kao i razvoj tržišta kapitala uz značajan doprinos građana.

Gospodarstvo raste 19 kvartala za redom, rekao je Plenković na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Vlade, te je BDP po stanovniku dosegnuo 78 posto prosjeka EU-a uz skok od 16 postotnih bodova u proteklih devet godina.

Cilj je, dodao je, da Hrvatska premaši 80 posto prosjeka EU-a.

Podsjetio je i da tri vodeće kreditne agencije potvrđuju investicijski kreditni rejting Hrvatske na razini A i ocijenio da je to poruka povjerenja u stabilnost i odgovorno upravljanje javnim financijama, kao i o političkoj stabilnosti.

Posebno je istaknuo jačanje tržišta kapitala i podsjetio na 18 izdanja državnih vrijednosnica proteklih nekoliko godina, pri čemu su građani uložili 4,6 milijardi eura i drže oko devet posto javnoga duga.

Inflacija najviše pogodila najranjivije

Što se tiče inflacije, rekao je kako je svjestan da je pogodila najviše one koji su najranjiviji, pa je zato vlada i ove godine nastavila s paketom mjera pomoći. Do sada je bilo devet takvih paketa ukupno vrijednih 8,5 milijardi eura, pri čemu su subvencionirani energenti i ograničene su cijene 170 proizvoda. Pored toga, dodao je, snižene su i stope poreza na dodanu vrijednost, uspostavljene mjere za transparentnosti cijena te je isplaćeno 11 jednokratnih potpora umirovljenicima.

Navodeći da bi inflacija prema projekcijama Ministarstva financija u 2026. trebala biti oko 2,8 posto, rekao je kako očekuje odgovornost i znatno veći doprinos svih tržišnih aktera kojima je, kako je naglasio, "država itekako pomogla u krizama".

"Ulazimo u 2026. u godinu s pozitivnim trendovima, optimizmom i dozom opreza na gospodarsko usporavanje u Europi i u svijetu", rekao je Plenković.

U tom smislu, dodao je, usvojen je državni proračun za 2026. godinu koji je usmjeren na nastavak rasta plaća, mirovina i socijalnih naknada.

Jedan od glavnih gospodarskih ciljeva prema njegovim riječima je ulazak u Organizaciju za europsku suradnju i razvoj (OECD).

Najavio je donošenje Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, novog zakona o obrtu i industrijske strategije te ubrzanje energetske i klimatske tranzicije i razvoj poljoprivredu u smjeru proizvodnju sigurne i zdrave hrane.

Nova uplata iz NPOO-a

Plenković je izvijestio i kako se danas očekuje uplata sedme rate od milijardu i 70 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To je najveća je pojedinačna uplata iz Europskog proračuna Hrvatskoj od ulaska u EU prije preko 12 godina.

"S njom ukupno isplaćeni iznos od početka provedbe NPOO-a doseže 6,4 milijarde eura, čime smo dodatno potvrdili svoju poziciju među najuspješnijim državama članicama EU-a u provedbi Plana oporavka i otpornosti", rekao je Plenković.

Najavio je da će uplaćena sredstva za NPOO biti usmjerena u gradnju, opremanje i modernizaciju vrtića i osnovnih škola po cijeloj Hrvatskoj, izgradnju plinske infrastrukture, obnovu zgrada od potresa u Zagrebu te Sisku i okolici, i energetsku učinkovitost, nabavu 30 novih tramvaja za javni prijevoz Zagrebu i Osijeku, nabavu autobusa na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet itd.