- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala ...
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečj...
- 02.05.2024 Kraš grupa uvećala prihode i neto dobit
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 06.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili na početku tjedna
- 06.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Pozitivan početak tjedna na burzama
- 06.05.2024 ZSE OTVARANJE: Oprezno trgovanje na početku tjedna
- 06.05.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni na početku tjedna
- 06.05.2024 TJEDNI PREGLED: Cijene nafte prošloga tjedna pale oko 7 posto
- 06.05.2024 Allianz Hrvatska u 2023. ostvario rekordnu bruto dobit od 24,2 milijuna eura
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 06.05.2024 Heineken ulaže u pubove u Britaniji
- 06.05.2024 Benzin od utorka pojeftinjuje dva, a dizel četiri centa
- 06.05.2024 Na kraju travnja u HZMO-u gotovo 52 tisuće osiguranika više nego lani
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
EKONOMIJAObjavljeno: 07.05.2010
EU je talac ideje da članice moraju vraćati dugove
Podijeli sadržaj: | ||||
Počeci ove krize sežu u 2007. i 2008. godinu. Tada se govorilo o slomu neoliberalnoga ekonomskog modela i povratku kejnezijanizma. Malo više od dvije godine kasnije posvuda su vidljive posljedice nove ekonomske ideologije. Deficiti i dugovi država, od SAD-a preko Europe do Japana (koji je malo starija priča), dosegnuli su neslućene razmjere. Zastupnici ekstremno ekspanzivne fiskalne politike ističu da su državni deficiti i rastući dugovi bili nužni radi korekcije "tržišnoga grijeha" koji je, navodno, uzrokovao krizu. Smatraju da bi recesija postala nalik Velikoj depresiji da vlade nisu intervenirale s takvom fiskalnom odlučnošću. Međutim, to je pogrešna logika. Podsjeća na liječenje raka prevelikom dozom kemoterapije. Iako je već i sama terapija kontroverzna, vlade je točnije usporediti s poludjelim liječnikom koji kontinuirano povećava terapijsku dozu bez ograničenja. U početku se, unatoč nuspojavama, javlja poboljšanje. No kad doza postane prevelika, pacijent umire, i to brže nego u slučaju da je u početku odbio terapiju.
Odbijaju uvjete zajma
Europske vlade u odgovoru na ovu krizu nisu pronašle optimalnu kombinaciju monetarne, fiskalne i strukturne politike. Ako fiskalnu politiku gledamo izolirano, očito je da nisu pronašle ni njezin pravi intenzitet. Zbog toga se problemi počinju multiplicirati. Fiskalno najneurednije države predvođene Grčkom dobivaju crvene kartone od investitora koji više ne žele kupovati njihove obveznice upitne vrijednosti. Europa je zbog toga šest mjeseci tražila rješenje za Grčku. Još neki dan mislila je da ga je pronašla u vidu zajma solidarnosti, čiji je iznos pojačan s MMF-ovim udjelom na 110 milijardi eura. No tada se dogodilo nešto neočekivano. Tržišta su reagirala naglo, ali - prema dolje. Tržišta ne vjeruju da je grčko rješenje trajno i održivo. Iznenađeni takvom reakcijom europski političari najavljuju rat tržištu (Barroso) i ubrzano rade na planovima za uspostavu navodno nezavisne europske rejting agencije. Međutim, problem je u tome što je složenost fiskalnog problema u velikom broju zemalja EU tako velika da grčki paket jednostavno izgleda - neuvjerljivo. Tome su najmanje dva razloga. Prvo, bilo je potrebno dugih šest mjeseci teškoga političkog pregovaranja da bi se došlo do aktualnog paketa pomoći za Grčku. I dalje je upitno hoće li (vjerojatno hoće) u nekim parlamentima EU proći amandmani na državne proračune ili zakoni bez kojih Grčka neće dobiti obećani kredit. Drugo, Grci objektivno dobivaju izdašnu pomoć (zajam po kamatnim stopama koje su niže od onih koje bi morali platiti da se zadužuju na tržištu), a "zauzvrat" odbijaju uvjete toga zajma (dramatična redukcija javne potrošnje) jer nisu sposobni postići nacionalni konsenzus o fiskalnoj prilagodbi. Zbog toga se lanac uličnih demonstracija pretvorio u slučajna ubojstva u ime "pravednijega rasporeda tereta krize". Simbolika slučajnoga gubitka ljudskih života strašno je duboka jer razara moralnu infrastrukturu europske solidarnosti.
Nakon što su urednije europske zemlje jedva uspjele politički "progutati" pomoć rastrošnom rođaku na jugu kontinenta, sada dodatno moraju "progutati" i to da rođak reagira kaotičnim i nepredvidljivim ponašanjem u političkoj kulturi koja je jako daleka od sjevernjačke težnje dogovoru. Strpljenje i solidarnost nisu bezuvjetne kategorije. Stoga će se vjerojatno sve glasnije postavljati pitanje je li ovo s Grčkom moglo proći drukčije. Pogotovo nakon što sutra na "navoz" stignu problemi Portugala kojemu je već najavljeno obaranje kreditnog rejtinga zbog fiskalnog nereda. I nakon Portugala ima još kandidata, a ne vidim mogućnost za političko naprezanje koje bi svakom sljedećem rastrošnom rođaku osiguralo poneki zajam solidarnosti po povoljnijim kamatnim stopama. Kako je Europa samu sebe uhvatila u tu zamku? Eurozona je talac ideje da bi projekt eura propao ako bi neka zemlja članica proglasila moratorij na otplatu svojih dugova. Ova tvrdnja, odnosno osjećaj, ne zasniva se na nekoj osobitoj ekonomskoj teoriji, nego na mutnoj političkoj intuiciji. Nasuprot njoj stoje činjenice koje govore o tome da kroz cijelu povijest, pa i danas, postoje brojne federacije i konfederacije, čije su članice plaćale vrlo različite kamatne stope na svoje dugove. To znači da su tržišni sudionici vrlo različito procjenjivali vjerojatnost naplate njihovih dugova (a sve su koristile istu valutu). Dolaru nije naštetilo to što je u posljednjih sedamdesetak godina oko 600 puta zabilježeno neplaćanje neke jedinice lokalne uprave i samouprave od kojih je najpoznatiji slučaj Orange Country, Kalifornija.
Premda su svi ti stečajevi iznosima bili daleko manje značajni od grčkoga duga, princip je isti. Nakon moratorija sjeda se za stol, dug se restrukturira (znaju se pravila i institucije zadužene za to) i nakon početne nervoze situacija se u nekoliko mjeseci ili najduže godinu do dvije stabilizira. Plašeći se moratorija i restrukturiranja duga Europa se opasala lancem nevjerodostojnih reakcija koje se nadograđuju jedna na drugu. Kulminacija tih reakcija je govor Angele Merkel koja zastupnike Bundestaga uvjerava da je odobrenje pomoći Grčkoj pitanje opstojnosti Europe i Njemačke u njoj. To je pretjerivanje nastalo zbog dugog niza loših politika: Europa je prvo donijela pravila iz Maastrichta i Pakt o stabilnosti i rastu u kojemu je odredila limite na deficite i javni dug pa ih svjesno nije poštivala. Potom je odlučila da će socijalizirati posljedice nepoštivanja tih limita jer bi individualizacija krivnje za fiskalnu nedisciplinu iz nekoga apstraktnog razloga navodno nagrizla same temelje eurozone. Na kraju je socijalizaciju izvela tako da je vrlo malo vjerojatno da će se drugi ili treći nedisciplinirani rođak moći spašavati prema istim pravilima igre. Drugim riječima, socijalizacija je izvedena prema principu premalo, prekasno i nevjerodostojno.
Raspodjela troška
Zbog toga je nervoza eskalirala upravo nakon objavljivanja paketa pomoći za Grčku. Razlog eskalacije je u tome što ovdje više nije riječ o Grčkoj. I nije riječ o (ne)otplati javnoga duga u jednoj članici eurozone. Riječ je o tome da Europa počinje plaćati ukupnu cijenu fiskalne nediscipline, iluzije o beskonačnoj ulozi države u gospodarstvu (poludjeli liječnik koji kontinuirano povećava dozu s početka ove priče). Najvažnije od svega, Europa plaća cijenu zaborava na važnost strukturnih reformi koje bi trebale povećati konkurentnost. Lanac puca tamo gdje je najtanja karika. A takve se karike ne popravljaju, one se mijenjaju. Zamjena najslabije karike je metafora za restrukturiranje duga, pri čemu trošak restrukturiranja snose dužnici i vjerovnici, a ne stotine milijuna poreznih obveznika.
Odbijaju uvjete zajma
Europske vlade u odgovoru na ovu krizu nisu pronašle optimalnu kombinaciju monetarne, fiskalne i strukturne politike. Ako fiskalnu politiku gledamo izolirano, očito je da nisu pronašle ni njezin pravi intenzitet. Zbog toga se problemi počinju multiplicirati. Fiskalno najneurednije države predvođene Grčkom dobivaju crvene kartone od investitora koji više ne žele kupovati njihove obveznice upitne vrijednosti. Europa je zbog toga šest mjeseci tražila rješenje za Grčku. Još neki dan mislila je da ga je pronašla u vidu zajma solidarnosti, čiji je iznos pojačan s MMF-ovim udjelom na 110 milijardi eura. No tada se dogodilo nešto neočekivano. Tržišta su reagirala naglo, ali - prema dolje. Tržišta ne vjeruju da je grčko rješenje trajno i održivo. Iznenađeni takvom reakcijom europski političari najavljuju rat tržištu (Barroso) i ubrzano rade na planovima za uspostavu navodno nezavisne europske rejting agencije. Međutim, problem je u tome što je složenost fiskalnog problema u velikom broju zemalja EU tako velika da grčki paket jednostavno izgleda - neuvjerljivo. Tome su najmanje dva razloga. Prvo, bilo je potrebno dugih šest mjeseci teškoga političkog pregovaranja da bi se došlo do aktualnog paketa pomoći za Grčku. I dalje je upitno hoće li (vjerojatno hoće) u nekim parlamentima EU proći amandmani na državne proračune ili zakoni bez kojih Grčka neće dobiti obećani kredit. Drugo, Grci objektivno dobivaju izdašnu pomoć (zajam po kamatnim stopama koje su niže od onih koje bi morali platiti da se zadužuju na tržištu), a "zauzvrat" odbijaju uvjete toga zajma (dramatična redukcija javne potrošnje) jer nisu sposobni postići nacionalni konsenzus o fiskalnoj prilagodbi. Zbog toga se lanac uličnih demonstracija pretvorio u slučajna ubojstva u ime "pravednijega rasporeda tereta krize". Simbolika slučajnoga gubitka ljudskih života strašno je duboka jer razara moralnu infrastrukturu europske solidarnosti.
Nakon što su urednije europske zemlje jedva uspjele politički "progutati" pomoć rastrošnom rođaku na jugu kontinenta, sada dodatno moraju "progutati" i to da rođak reagira kaotičnim i nepredvidljivim ponašanjem u političkoj kulturi koja je jako daleka od sjevernjačke težnje dogovoru. Strpljenje i solidarnost nisu bezuvjetne kategorije. Stoga će se vjerojatno sve glasnije postavljati pitanje je li ovo s Grčkom moglo proći drukčije. Pogotovo nakon što sutra na "navoz" stignu problemi Portugala kojemu je već najavljeno obaranje kreditnog rejtinga zbog fiskalnog nereda. I nakon Portugala ima još kandidata, a ne vidim mogućnost za političko naprezanje koje bi svakom sljedećem rastrošnom rođaku osiguralo poneki zajam solidarnosti po povoljnijim kamatnim stopama. Kako je Europa samu sebe uhvatila u tu zamku? Eurozona je talac ideje da bi projekt eura propao ako bi neka zemlja članica proglasila moratorij na otplatu svojih dugova. Ova tvrdnja, odnosno osjećaj, ne zasniva se na nekoj osobitoj ekonomskoj teoriji, nego na mutnoj političkoj intuiciji. Nasuprot njoj stoje činjenice koje govore o tome da kroz cijelu povijest, pa i danas, postoje brojne federacije i konfederacije, čije su članice plaćale vrlo različite kamatne stope na svoje dugove. To znači da su tržišni sudionici vrlo različito procjenjivali vjerojatnost naplate njihovih dugova (a sve su koristile istu valutu). Dolaru nije naštetilo to što je u posljednjih sedamdesetak godina oko 600 puta zabilježeno neplaćanje neke jedinice lokalne uprave i samouprave od kojih je najpoznatiji slučaj Orange Country, Kalifornija.
Premda su svi ti stečajevi iznosima bili daleko manje značajni od grčkoga duga, princip je isti. Nakon moratorija sjeda se za stol, dug se restrukturira (znaju se pravila i institucije zadužene za to) i nakon početne nervoze situacija se u nekoliko mjeseci ili najduže godinu do dvije stabilizira. Plašeći se moratorija i restrukturiranja duga Europa se opasala lancem nevjerodostojnih reakcija koje se nadograđuju jedna na drugu. Kulminacija tih reakcija je govor Angele Merkel koja zastupnike Bundestaga uvjerava da je odobrenje pomoći Grčkoj pitanje opstojnosti Europe i Njemačke u njoj. To je pretjerivanje nastalo zbog dugog niza loših politika: Europa je prvo donijela pravila iz Maastrichta i Pakt o stabilnosti i rastu u kojemu je odredila limite na deficite i javni dug pa ih svjesno nije poštivala. Potom je odlučila da će socijalizirati posljedice nepoštivanja tih limita jer bi individualizacija krivnje za fiskalnu nedisciplinu iz nekoga apstraktnog razloga navodno nagrizla same temelje eurozone. Na kraju je socijalizaciju izvela tako da je vrlo malo vjerojatno da će se drugi ili treći nedisciplinirani rođak moći spašavati prema istim pravilima igre. Drugim riječima, socijalizacija je izvedena prema principu premalo, prekasno i nevjerodostojno.
Raspodjela troška
Zbog toga je nervoza eskalirala upravo nakon objavljivanja paketa pomoći za Grčku. Razlog eskalacije je u tome što ovdje više nije riječ o Grčkoj. I nije riječ o (ne)otplati javnoga duga u jednoj članici eurozone. Riječ je o tome da Europa počinje plaćati ukupnu cijenu fiskalne nediscipline, iluzije o beskonačnoj ulozi države u gospodarstvu (poludjeli liječnik koji kontinuirano povećava dozu s početka ove priče). Najvažnije od svega, Europa plaća cijenu zaborava na važnost strukturnih reformi koje bi trebale povećati konkurentnost. Lanac puca tamo gdje je najtanja karika. A takve se karike ne popravljaju, one se mijenjaju. Zamjena najslabije karike je metafora za restrukturiranje duga, pri čemu trošak restrukturiranja snose dužnici i vjerovnici, a ne stotine milijuna poreznih obveznika.
Izvor: poslovni.hr
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala ...
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečj...
- 02.05.2024 Kraš grupa uvećala prihode i neto dobit
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 06.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili na početku tjedna
- 06.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Pozitivan početak tjedna na burzama
- 06.05.2024 ZSE OTVARANJE: Oprezno trgovanje na početku tjedna
- 06.05.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni na početku tjedna
- 06.05.2024 TJEDNI PREGLED: Cijene nafte prošloga tjedna pale oko 7 posto
- 06.05.2024 Allianz Hrvatska u 2023. ostvario rekordnu bruto dobit od 24,2 milijuna eura
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 06.05.2024 Heineken ulaže u pubove u Britaniji
- 06.05.2024 Benzin od utorka pojeftinjuje dva, a dizel četiri centa
- 06.05.2024 Na kraju travnja u HZMO-u gotovo 52 tisuće osiguranika više nego lani
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 06.05. 12:38 | 2810,12 | -3,93 |
-0,14 |
|
CROBEX10* | 06.05. 12:36 | 1703,68 | -1,33 |
-0,08 |
|
CROBEX10tr* | 06.05. 12:36 | 1859,99 | -1,45 |
-0,08 |
|
ADRIAprime* | 06.05. 12:34 | 1905,14 | 1,74 |
0,09 |
|
CROBISTR* | 03.05. 16:31 | 174,0462 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 03.05. 16:31 | 96,5246 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
VIS | 0,99 € |
5,32% |
65.871,38 € |
KRAS | 118,00 € |
6,31% |
57.702,00 € |
KODT2 | 1.520,00 € |
-1,30% |
47.210,00 € |
ADRS2 | 61,00 € |
0,33% |
32.477,20 € |
CKML | 10,30 € |
-0,96% |
31.415,00 € |
KODT | 1.570,00 € |
0,64% |
30.740,00 € |
ERNT | 203,00 € |
0,00% |
28.623,00 € |
ZABA | 16,90 € |
0,00% |
28.453,20 € |
HT | 30,70 € |
0,00% |
28.056,60 € |
ATGR | 56,00 € |
-1,75% |
22.207,00 € |
Redovni dionički promet: | 504.280,56 € |
Redovni obveznički promet: | 484.750,00 € |
Sveukupni promet: | 1.745.030,56 € |