Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine poslovale su s dobiti u iznosu od 1,13 milijardi eura, što je 5,9 posto manje nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema privremenim nerevidiranim podacima i tablicama koje je središnja banka objavila na temelju podataka koje su joj dostavile kreditne institucije, s dobiti ih je u prvih devet mjeseci ove godine poslovalo 19, dok je gubitak od 728 tisuća eura zabilježila J&T banka.

Najveću dobit u razdoblju od siječnja do kraja rujna 2025. imala je Zagrebačka banka, 360,7 milijuna eura, što je za 20 milijuna eura ili za 5,2 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Privredna banka Zagreb (PBZ) u prvih je devet mjeseci ove godine poslovala s dobiti od 281,9 milijuna eura, dok je treća po ostvarenoj dobiti Erste&Steiermärkische banka sa 186,8 milijuna eura, što je jednako kao i u istom prošlogodišnjem razdoblju.

OTP banka zabilježila je dobit od 96,9 milijuna eura, Raiffeisenbank Austria 72,9 milijuna eura, a Hrvatska poštanska banka (HPB) 51,4 milijuna eura, što je, pokazalo je izvješće te najveće banke u većinskom državnom vlasništvu objavljeno krajem listopada, za 10,3 milijuna eura ili 16,7 posto manje no u istom razdoblju godinu ranije.

Smanjeni pokazatelji profitabilnosti

Iz HNB-a u komentaru poslovanja kreditnih institucija navode kako su se pokazatelji profitabilnosti smanjili u odnosu na kraj 2024., pri čemu je prinos na imovinu (ROA) iznosio 1,7 posto, a prinos na kapital (ROE) 15,5 posto.

Kako je vidljivo iz HNB-ovih tablica, ukupni kamatni prihodi banaka od siječnja do kraja rujna 2025. iznosili su 2,2 milijarde eura, što je 132,7 milijuna eura ili 5,6 posto manje u odnosu na prvih devet lanjskih mjeseci. Istovremeno, pali su i kamatni rashodi, za 58,4 milijuna eura ili 9,1 posto, na 581,4 milijuna eura.

Nadalje, navode iz HNB-a, ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala blago se smanjila, na 23,1 posto, zbog činjenice da je izloženost rizicima rasla brže od kapitala. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto, dodaju iz HNB-a.

Na visokoj razini se nalazi i likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju prva tri tromjesečja 2025. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 posto, a prosječni LCR iznosio je 217,9 posto.

Ukupna imovina kreditnih institucija povećala se za 7,4 posto, na 90,3 milijarde eura

U prva tri tromjesečja 2025. ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2024. godine za 7,4 posto i iznosila je 90,3 milijarde eura, navode iz HNB-a.

Ukupni krediti i predujmovi povećali su se za 1,4 posto, najviše pod utjecajem povećanja kredita kućanstvima i nefinancijskim društvima, sektorima čije se snažno kreditiranje nastavilo. Tako su krediti kućanstvima porasli za 10,1 posto, a nefinancijskim društvima za 9,2 posto.

S druge strane, došlo je do smanjenja visokolikvidnih sredstava, to jest sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju, za 15,4 posto, napominju iz HNB-a.

Ukupan iznos neprihodonosnih kredita i predujmova (NPL) smanjio se za 2,6 posto u odnosu na kraj 2024., a njihov udio u ukupnim kreditima i predujmovima stagnirao je na 2,3 posto. Udio NPL-ova u portfeljima kredita nefinancijskim društvima nastavio se smanjivati i iznosio je 3,7 posto, a kod kućanstava se smanjio na 3,5 posto, izvijestila je središnja banka.