- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Ki...
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidn...
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlik...
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatni...
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimat...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 17.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 19.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao
- 19.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street dosegnuo rekordne razine, europski ulagači oprezniji
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlikvidniji
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uvećan promet
- 17.05.2024 Cijene nafte oslabile na kraju tjedna
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 17.05.2024 Hrvatska i Saudijska Arabija dogovorile izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
- 17.05.2024 Reddit i OpenAI najavljuju suradnju
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Porast indijsko-ruske trgovine nije privremeni fenomen
- 17.05.2024 Inflacija u travnju 3,7 posto
EKONOMIJAObjavljeno: 08.11.2010
Opljačkali nas moralizatori
Podijeli sadržaj: | ||||
Koliko vas želi plaćati susjedovu hipoteku na kuću u kojoj ima dodatnu kupaonicu, a ne može platiti račune?"
To je slavno pitanje koje je 2009. postavio Rick Santelli s CNBC-a u kritičkom govoru koji se sada smatra rođenjem pokreta Tea Party. Upravo je taj osjećaj dobro poznat mnogima, ne samo u Americi već i diljem svijeta. Prizvuk se razlikuje od mjesta do mjesta - slušajući kako njemački dužnosnik za sve optužuje deficit, moja supruga je prošaptala: "Na odlasku će nam svima dati bič pa možemo započeti sa samokažnjavanjem." No poruka je svugdje ista: dug je zlo, dužnici moraju platiti za svoje grijehe, a odsad svi moramo živjeti samo s onim što imamo. Upravo takvo moraliziranje razlog je zašto smo zapeli u naizgled beskonačnoj gospodarskoj krizi. Godine koje su prethodile kriznoj 2008. uistinu su bile obilježene neodrživom praksom davanja zajmova, onkraj zajmova bez garancija koje mnogi još smatraju srcem problema. Špekulacije s nekretninama potpuno su podivljale u Floridi i Nevadi, ali i u Španjolskoj, Irskoj i Letoniji. A sve to plaćeno je posuđenim novcem. Zbog takvog zaduživanja svijet nije postao niti bogatiji niti siromašniji: dug jednog čovjeka dobitak je drugoga. No zbog njega je svijet postao ranjiviji. Kad su zajmodavci nenadano odlučili da su posudili previše i da su razine dugovanja postale pretjerane, dužnici su bili primorani srezati potrošnju. To je svijet poguralo u najdublju recesiju od 1930-ih. Dok je oporavak, takav kakav jest, slabašan i nesiguran - točno onakav kakvim smo ga trebali očekivati s obzirom na visinu dugovanja. Ključna stvar je uvijek imati na umu da za svijet u cjelini potrošnja znači zaradu.
Ako je jedna skupina ljudi, odnosno oni prezaduženi, prisiljena srezati potrošnju kako bi otplatila dugove, mora se dogoditi jedna od ove dvije stvari: ili netko drugi mora početi trošiti više ili će se svjetski dohodak smanjiti. No oni dijelovi privatnog sektora koji nisu opterećeni dugovanjima ne vide razlog zašto povećati potrošnju. Korporacije imaju višak gotovine, ali zašto se širiti kad toliko postojećega kapitala ionako stoji neiskorišteno? Potrošači koji se nisu previše zadužili mogu dobiti povoljne kredite s niskim kamatnim stopama, ali takav poticaj na potrošnju nije prevagnuo nad strahom od slabog tržišta rada. Nitko u privatnom sektoru nije spreman popuniti rupu koju su stvorila pretjerana dugovanja.Što bismo, dakle, trebali učiniti? Prvo, vlade bi trebale trošiti jer privatni sektor neće, što bi omogućilo dužnicima otplatu dugova, a da se dodatno ne produljuje svjetska kriza. Drugo, vlade bi trebale promicati sveobuhvatnu pomoć pri otplati dugovanja, odnosno sniziti iznos obveza na razinu koja je dužnicima prihvatljiva jer je to najbrži način da se eliminiraju pretjerana dugovanja. Ali moralizatori za to ne žele ni čuti. Javno kritiziraju potrošnju radi smanjenja dugovanja i tvrde da se problem zaduženosti ne može riješiti dodatnim zaduživanjem. Glasno kritiziraju i pomoć pri otplati dugovanja i nazivaju je pomoći za one koji to ne zaslužuju. A ako im kažete da njihovi argumenti nemaju smisla, potpuno pobjesne. Pokušajte im objasniti da će gospodarstvo ostati na niskim granama kad dužnici troše manje, a nitko drugi ne troši više i nazvat će vas socijalistom. Pokušajte im objasniti zašto je pomoć pri otplati hipoteka bolja za Ameriku nego ovrha domova koji se zatim prodaju uz goleme gubitk, i uzvraćaju vam bujicom kritika sličnom onoj Santellijevoj s početka priče.
Uopće nije upitno da se moralizatori intenzivno i strastveno bave ovim pitanjima. Istovremeno, onima koji bi trebali biti pametniji manjka uvjerenja. Johna Boehnera, vođu manjine u američkom zastupničkom domu, prošle su godine ismijali kad je ustvrdio da "je vrijeme da vlada stegne remen" - jer vlada bi zbog smanjene potrošnje u privatnom sektoru trebala trošiti više. No otad je Obama počeo opetovano koristiti istu tu metaforu i obećao da će na privatno stezanje remena odgovoriti državnim stezanjem remena. Manjka li to njemu hrabrosti da stavi pod upitnik popularne zablude? Bilo kako bilo, ako čak ni predsjednik neće stati u obranu logičnosti svojih mjera, tko onda hoće? U međuvremenu, vladin program za modifikaciju hipoteka, program koji je i nadahnuo Santellijev početni gnjev, na kraju nije postigao gotovo ništa. Barem dio razloga za to leži u činjenici da su dužnosnici bili toliko uplašeni da će pomoći onima koji to ne zaslužuju da na kraju nisu pomogli nikome. I tako moralizatori pobjeđuju. Sve je više glasača, kako ovdje, tako i u Europi, uvjereno da ne trebamo dodatne poticaje, nego strože kazne. Vlade moraju stegnuti remenje, a dužnici otplatiti dugove. Ironija je u tome što glasači koji odlučno tvrde da treba kazniti grešnike zapravo kažnjavaju sami sebe: odbijanjem fiskalnih poticaja stvaraju začarani krug nezaposlenosti. Oni, u biti, zatvaraju vlastita radna mjesta jer prkose susjedu. Ali oni to ne znaju. I zato će se kriza nastaviti.
To je slavno pitanje koje je 2009. postavio Rick Santelli s CNBC-a u kritičkom govoru koji se sada smatra rođenjem pokreta Tea Party. Upravo je taj osjećaj dobro poznat mnogima, ne samo u Americi već i diljem svijeta. Prizvuk se razlikuje od mjesta do mjesta - slušajući kako njemački dužnosnik za sve optužuje deficit, moja supruga je prošaptala: "Na odlasku će nam svima dati bič pa možemo započeti sa samokažnjavanjem." No poruka je svugdje ista: dug je zlo, dužnici moraju platiti za svoje grijehe, a odsad svi moramo živjeti samo s onim što imamo. Upravo takvo moraliziranje razlog je zašto smo zapeli u naizgled beskonačnoj gospodarskoj krizi. Godine koje su prethodile kriznoj 2008. uistinu su bile obilježene neodrživom praksom davanja zajmova, onkraj zajmova bez garancija koje mnogi još smatraju srcem problema. Špekulacije s nekretninama potpuno su podivljale u Floridi i Nevadi, ali i u Španjolskoj, Irskoj i Letoniji. A sve to plaćeno je posuđenim novcem. Zbog takvog zaduživanja svijet nije postao niti bogatiji niti siromašniji: dug jednog čovjeka dobitak je drugoga. No zbog njega je svijet postao ranjiviji. Kad su zajmodavci nenadano odlučili da su posudili previše i da su razine dugovanja postale pretjerane, dužnici su bili primorani srezati potrošnju. To je svijet poguralo u najdublju recesiju od 1930-ih. Dok je oporavak, takav kakav jest, slabašan i nesiguran - točno onakav kakvim smo ga trebali očekivati s obzirom na visinu dugovanja. Ključna stvar je uvijek imati na umu da za svijet u cjelini potrošnja znači zaradu.
Ako je jedna skupina ljudi, odnosno oni prezaduženi, prisiljena srezati potrošnju kako bi otplatila dugove, mora se dogoditi jedna od ove dvije stvari: ili netko drugi mora početi trošiti više ili će se svjetski dohodak smanjiti. No oni dijelovi privatnog sektora koji nisu opterećeni dugovanjima ne vide razlog zašto povećati potrošnju. Korporacije imaju višak gotovine, ali zašto se širiti kad toliko postojećega kapitala ionako stoji neiskorišteno? Potrošači koji se nisu previše zadužili mogu dobiti povoljne kredite s niskim kamatnim stopama, ali takav poticaj na potrošnju nije prevagnuo nad strahom od slabog tržišta rada. Nitko u privatnom sektoru nije spreman popuniti rupu koju su stvorila pretjerana dugovanja.Što bismo, dakle, trebali učiniti? Prvo, vlade bi trebale trošiti jer privatni sektor neće, što bi omogućilo dužnicima otplatu dugova, a da se dodatno ne produljuje svjetska kriza. Drugo, vlade bi trebale promicati sveobuhvatnu pomoć pri otplati dugovanja, odnosno sniziti iznos obveza na razinu koja je dužnicima prihvatljiva jer je to najbrži način da se eliminiraju pretjerana dugovanja. Ali moralizatori za to ne žele ni čuti. Javno kritiziraju potrošnju radi smanjenja dugovanja i tvrde da se problem zaduženosti ne može riješiti dodatnim zaduživanjem. Glasno kritiziraju i pomoć pri otplati dugovanja i nazivaju je pomoći za one koji to ne zaslužuju. A ako im kažete da njihovi argumenti nemaju smisla, potpuno pobjesne. Pokušajte im objasniti da će gospodarstvo ostati na niskim granama kad dužnici troše manje, a nitko drugi ne troši više i nazvat će vas socijalistom. Pokušajte im objasniti zašto je pomoć pri otplati hipoteka bolja za Ameriku nego ovrha domova koji se zatim prodaju uz goleme gubitk, i uzvraćaju vam bujicom kritika sličnom onoj Santellijevoj s početka priče.
Uopće nije upitno da se moralizatori intenzivno i strastveno bave ovim pitanjima. Istovremeno, onima koji bi trebali biti pametniji manjka uvjerenja. Johna Boehnera, vođu manjine u američkom zastupničkom domu, prošle su godine ismijali kad je ustvrdio da "je vrijeme da vlada stegne remen" - jer vlada bi zbog smanjene potrošnje u privatnom sektoru trebala trošiti više. No otad je Obama počeo opetovano koristiti istu tu metaforu i obećao da će na privatno stezanje remena odgovoriti državnim stezanjem remena. Manjka li to njemu hrabrosti da stavi pod upitnik popularne zablude? Bilo kako bilo, ako čak ni predsjednik neće stati u obranu logičnosti svojih mjera, tko onda hoće? U međuvremenu, vladin program za modifikaciju hipoteka, program koji je i nadahnuo Santellijev početni gnjev, na kraju nije postigao gotovo ništa. Barem dio razloga za to leži u činjenici da su dužnosnici bili toliko uplašeni da će pomoći onima koji to ne zaslužuju da na kraju nisu pomogli nikome. I tako moralizatori pobjeđuju. Sve je više glasača, kako ovdje, tako i u Europi, uvjereno da ne trebamo dodatne poticaje, nego strože kazne. Vlade moraju stegnuti remenje, a dužnici otplatiti dugove. Ironija je u tome što glasači koji odlučno tvrde da treba kazniti grešnike zapravo kažnjavaju sami sebe: odbijanjem fiskalnih poticaja stvaraju začarani krug nezaposlenosti. Oni, u biti, zatvaraju vlastita radna mjesta jer prkose susjedu. Ali oni to ne znaju. I zato će se kriza nastaviti.
Izvor: poslovni.hr
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Ki...
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidn...
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlik...
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatni...
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimat...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 17.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 19.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao
- 19.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street dosegnuo rekordne razine, europski ulagači oprezniji
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlikvidniji
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uvećan promet
- 17.05.2024 Cijene nafte oslabile na kraju tjedna
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 17.05.2024 Hrvatska i Saudijska Arabija dogovorile izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
- 17.05.2024 Reddit i OpenAI najavljuju suradnju
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Porast indijsko-ruske trgovine nije privremeni fenomen
- 17.05.2024 Inflacija u travnju 3,7 posto
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 17.05. 16:00 | 2825,63 | 3,29 |
0,12 |
|
CROBEX10* | 17.05. 16:00 | 1703,34 | -2,51 |
-0,15 |
|
CROBEX10tr* | 17.05. 16:00 | 1879,24 | -2,74 |
-0,15 |
|
ADRIAprime* | 17.05. 16:00 | 1945,51 | 11,01 |
0,57 |
|
CROBISTR* | 17.05. 16:31 | 174,1221 | 0,05 |
0,03 |
|
CROBIS* | 17.05. 16:31 | 96,4749 | 0,02 |
0,02 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
DLKV | 2,56 € |
7,56% |
394.942,66 € |
ADRS2 | 61,00 € |
0,33% |
247.075,60 € |
ERNT | 208,00 € |
0,48% |
110.956,00 € |
PODR | 158,00 € |
0,00% |
95.883,00 € |
RIVP | 5,14 € |
0,00% |
67.624,90 € |
HT | 30,50 € |
0,00% |
56.707,00 € |
ZABA | 17,90 € |
1,70% |
45.850,45 € |
7BET | 14,45 € |
1,33% |
38.698,70 € |
KODT | 1.550,00 € |
0,00% |
29.570,00 € |
KODT2 | 1.540,00 € |
0,65% |
29.270,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.238.623,66 € |
Redovni obveznički promet: | 4.997,68 € |
Sveukupni promet: | 1.547.706,34 € |