- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Ki...
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidn...
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlik...
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatni...
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimat...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 17.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 19.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao
- 19.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street dosegnuo rekordne razine, europski ulagači oprezniji
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlikvidniji
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uvećan promet
- 17.05.2024 Cijene nafte oslabile na kraju tjedna
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 17.05.2024 Hrvatska i Saudijska Arabija dogovorile izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
- 17.05.2024 Reddit i OpenAI najavljuju suradnju
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Porast indijsko-ruske trgovine nije privremeni fenomen
- 17.05.2024 Inflacija u travnju 3,7 posto
EKONOMIJAObjavljeno: 26.11.2010
Masovni napad ekonomista na monetarnu politiku HNB-a
Podijeli sadržaj: | ||||
Tečaj kune koji se određuje u korelaciji sa stranim bankama je štetan, devizna klauzula i politika stabilnog tečaja bankama osiguravaju sigurnu dobit, treba potaknuti inflaciju i afirmirati selektivnu kreditnu politiku, a Hrvatsku iz krize ne mogu izvući samo investicije, neke su od teza koje su u četvrtak iznijeli govornici na Ekonomskom fakultetu.
Što više raste hrvatski inozemni dug, volatilnost tečaja kune sve je manja, a to znači da što nam je veći inozemni dug, mi smo sve više robovi naših kreditora, poručio je Manuel Benazić s Ekonomskog fakulteta u Puli, prezentirajući svoj rad Izloženost hrvatskih banaka valutnom riziku. Bitno je, dodaje Benazić, i da u strukturi rasta vanjskog duga najviše raste dug poduzeća, što pak znači da su hrvatske kompanije u sve većem dužničkom ropstvu, kazao je na znanstvenom skupu na Ekonomskom fakultetu na temu Izazovi monetarne i fiskalne politike u uvjetima nestabilnosti financijskog tržišta. Benazić svojim radom dokazuje daje izloženost hrvatskih banaka valutnom riziku malena, ali je istovremeno velika njihova izloženost valutno induciranom kreditnom riziku.
Zahvaljujući deviznoj klauzuli i politici stabilnog tečaja banke zapravo sigurno i lijepo zarađuju, pogotovo na kreditima vezanim uz švicarski franak, no istovremeno su sve više izložene riziku od mogućnosti da njihovi dužnici neće moći vraćati kredite koje su im dale, kaže Benazić. Njegovo izlaganje nagrađeno je aplauzom i pohvalama, jer je zornom analizom potvrdio kritike koje su svi sudionici skupa izrekli na račun monetarne politike guvernera Željka Rohatinskog i fiskalne politike.
Već je na početku skupa, Branimir Lokin prezentirajući svoj rad Pad neoliberalizma konstatirao da aktualna svjetska kriza nije nastala kao financijska kriza, nego je nastala u realnoj ekonomiji i prelila se u financijski sektor. Financijsku krizu, koja se sve više otkriva kao kriza realnog sektora, uzrokovale su dvije najmoćnije globalne integracije, SAD i dalekoistočne zemlje, poglavito Kina, tvrdi Lokin. Financijska konsolidacija koja se zagovara kao rješenje neće krizu riješiti, uvjeren je Lokin, jer se ona bez konjunkture i ne može riješiti. Zato smatra da i Hrvatsku iz krize ne mogu izvući samo investicije, o čemu svjedoči i jalovost vladinih modela A, B i C, jer nitko neće ulagati u nove proizvode i proizvodnje dok nije siguran da će ih imati kome prodavati.
Slažući se da je neoliberalizam pao, Slavko Kulić bio je još oštriji, tvrdeći da je taj pad namjerno izazvan te da su posljedice za Hrvatsku izuzetno teške. Monetarna vlast, monetarni sustav i monetarna politika su u Hrvatskoj uzurpirane, tvrdi Kulić, a tečaj kune koji se određuje u korelaciji sa stranim bankama je štetan. On nije realan i njime se štite interesi dvije najjače strane banke, u smislu prednosti na financijskom tržištu, nastavlja Kulić, pojašnjavajući da je već 80 posto kredita s deviznom klauzulom što je u interesu banaka, ali ne i u interesu građana. Svojom politikom HNB je u funkciji uvoznog lobija i autokratske vlasti, tvrdi Kulić, zaključujući kako HNB, odnosno monetarnu politiku treba vratiti pod nadzor parlamenta, a strane banke vratiti u hrvatsko vlasništvo.
Zvonimir Baletić je pak podsjetio da se u aktualnoj krizi ponavljaju procesi iz ranijih velikih svjetskih kriza kao što su vlasnici kapitala, 1931. godine nakon velike depresije iz 1929. čuvali novac i čekali pogodno vrijeme za njegovo investiranje, tako se i današnji kapitalisti ponašaju. Dok čekaju nove investicije koje će im opet donositi profit, prisiljavaju državu da im stvori uvjete u kojima će povećati profit i zato traže da se smanje troškovi rada, a kada osjete da je situacija opet stabilna, počet će investirati.
Stjepan Zdunić smatra da je temeljni hrvatski problem to što ima stabilan tečaj, otvoreno tržište kapitala i ograničeni suverenitet monetarne politike. Tim je trokutom onemogućena fiskalna ekspanzija zbog čega je teško osigurati veći gospodarski rast. Takav sustav još više učvršćuju kreditne devizne klauzule. Zdunić tvrdi i da kad se smanjuje proračunski deficit istovremeno se povećava deficit tekućeg računa platne bilance, i obratno. Zaključuje da je suštinski hrvatski problem to što se, za razliku od prosjeka tranzicijskih zemalja u kojima je do 70 posto ulaganja išlo u neproduktivne djelatnosti, u Hrvatskoj neproduktivna ulaganja približavaju stopostotnom udjelu u ukupnim ulaganjima. Ako to nema veze s tečajem, onda sam ja magarac, završio je Zdunić.
Ivan Lovrinović je na primjeru američkog FED-a pokazao kako centralne banke u kriznim uvjetima nisu više samo posljednje utočište banaka, nego i država i kompanija. FED je istovremeno postao i najznačajniji promotor selektivne kreditne politike, tvrdi Lovrinović. Stoga predlaže da Hrvatska umjesto stabilnog deviznog tečaja uvede ciljanu inflaciju, pokrene tokove kreiranja primarnog novca putem kredita bankama i kupnje državnih vrijednosnica, te afirmira selektivnu kreditnu politiku i time pokrene investicijski ciklus.
Nakon što je pokazala da su kreditne aktivnosti u hrvatskim bankama zapravo posve zamrle, i Marijana Ivanov založila se za promoviranje politike selektivnog kreditiranja, pri čemu zbog EU pravila ne smije biti sektorske diskriminacije. Zato predlaže da se selektivni krediti daju onima koji stvaraju dodanu vrijednost, onima koji ne opterećuju proračun, onima koji su sposobni opstati u konkurentskim uvjetima, onima koji su usmjereni na tržišta koja nisu pogođena krizom, onima koji imaju devizni priljev te onima koji ulažu u znanje i obrazovanje.
Drago Jakovčević prezentirao je zašto je aktualna kriza krenula iz banaka, tvrdeći da je glavni razlog to što moderne banke funkcioniraju po načelu kreiraj i distribuiraj, za razliku od tradicionalnih banaka koje su funkcionirale po načelu kreiraj i drži do dospijeća. Moderne banke, naime, u želji da poput kompanija više puta obrnu kapital kako bi ostvarile veće profite, kreditna sredstva nastoje distribuirati što brže i što više. Problem je nastao kad su ih počele ulagati u sekundarne obveznice i kad je bankarstvo u sjeni ovladalo s polovinom bankarskog kapitala. Zato podivljalu bankarsku ždrebicu treba zauzdati i staviti pod čvrstu kontrolu, zaključuje Jakovčević.
Što više raste hrvatski inozemni dug, volatilnost tečaja kune sve je manja, a to znači da što nam je veći inozemni dug, mi smo sve više robovi naših kreditora, poručio je Manuel Benazić s Ekonomskog fakulteta u Puli, prezentirajući svoj rad Izloženost hrvatskih banaka valutnom riziku. Bitno je, dodaje Benazić, i da u strukturi rasta vanjskog duga najviše raste dug poduzeća, što pak znači da su hrvatske kompanije u sve većem dužničkom ropstvu, kazao je na znanstvenom skupu na Ekonomskom fakultetu na temu Izazovi monetarne i fiskalne politike u uvjetima nestabilnosti financijskog tržišta. Benazić svojim radom dokazuje daje izloženost hrvatskih banaka valutnom riziku malena, ali je istovremeno velika njihova izloženost valutno induciranom kreditnom riziku.
Zahvaljujući deviznoj klauzuli i politici stabilnog tečaja banke zapravo sigurno i lijepo zarađuju, pogotovo na kreditima vezanim uz švicarski franak, no istovremeno su sve više izložene riziku od mogućnosti da njihovi dužnici neće moći vraćati kredite koje su im dale, kaže Benazić. Njegovo izlaganje nagrađeno je aplauzom i pohvalama, jer je zornom analizom potvrdio kritike koje su svi sudionici skupa izrekli na račun monetarne politike guvernera Željka Rohatinskog i fiskalne politike.
Već je na početku skupa, Branimir Lokin prezentirajući svoj rad Pad neoliberalizma konstatirao da aktualna svjetska kriza nije nastala kao financijska kriza, nego je nastala u realnoj ekonomiji i prelila se u financijski sektor. Financijsku krizu, koja se sve više otkriva kao kriza realnog sektora, uzrokovale su dvije najmoćnije globalne integracije, SAD i dalekoistočne zemlje, poglavito Kina, tvrdi Lokin. Financijska konsolidacija koja se zagovara kao rješenje neće krizu riješiti, uvjeren je Lokin, jer se ona bez konjunkture i ne može riješiti. Zato smatra da i Hrvatsku iz krize ne mogu izvući samo investicije, o čemu svjedoči i jalovost vladinih modela A, B i C, jer nitko neće ulagati u nove proizvode i proizvodnje dok nije siguran da će ih imati kome prodavati.
Slažući se da je neoliberalizam pao, Slavko Kulić bio je još oštriji, tvrdeći da je taj pad namjerno izazvan te da su posljedice za Hrvatsku izuzetno teške. Monetarna vlast, monetarni sustav i monetarna politika su u Hrvatskoj uzurpirane, tvrdi Kulić, a tečaj kune koji se određuje u korelaciji sa stranim bankama je štetan. On nije realan i njime se štite interesi dvije najjače strane banke, u smislu prednosti na financijskom tržištu, nastavlja Kulić, pojašnjavajući da je već 80 posto kredita s deviznom klauzulom što je u interesu banaka, ali ne i u interesu građana. Svojom politikom HNB je u funkciji uvoznog lobija i autokratske vlasti, tvrdi Kulić, zaključujući kako HNB, odnosno monetarnu politiku treba vratiti pod nadzor parlamenta, a strane banke vratiti u hrvatsko vlasništvo.
Zvonimir Baletić je pak podsjetio da se u aktualnoj krizi ponavljaju procesi iz ranijih velikih svjetskih kriza kao što su vlasnici kapitala, 1931. godine nakon velike depresije iz 1929. čuvali novac i čekali pogodno vrijeme za njegovo investiranje, tako se i današnji kapitalisti ponašaju. Dok čekaju nove investicije koje će im opet donositi profit, prisiljavaju državu da im stvori uvjete u kojima će povećati profit i zato traže da se smanje troškovi rada, a kada osjete da je situacija opet stabilna, počet će investirati.
Stjepan Zdunić smatra da je temeljni hrvatski problem to što ima stabilan tečaj, otvoreno tržište kapitala i ograničeni suverenitet monetarne politike. Tim je trokutom onemogućena fiskalna ekspanzija zbog čega je teško osigurati veći gospodarski rast. Takav sustav još više učvršćuju kreditne devizne klauzule. Zdunić tvrdi i da kad se smanjuje proračunski deficit istovremeno se povećava deficit tekućeg računa platne bilance, i obratno. Zaključuje da je suštinski hrvatski problem to što se, za razliku od prosjeka tranzicijskih zemalja u kojima je do 70 posto ulaganja išlo u neproduktivne djelatnosti, u Hrvatskoj neproduktivna ulaganja približavaju stopostotnom udjelu u ukupnim ulaganjima. Ako to nema veze s tečajem, onda sam ja magarac, završio je Zdunić.
Ivan Lovrinović je na primjeru američkog FED-a pokazao kako centralne banke u kriznim uvjetima nisu više samo posljednje utočište banaka, nego i država i kompanija. FED je istovremeno postao i najznačajniji promotor selektivne kreditne politike, tvrdi Lovrinović. Stoga predlaže da Hrvatska umjesto stabilnog deviznog tečaja uvede ciljanu inflaciju, pokrene tokove kreiranja primarnog novca putem kredita bankama i kupnje državnih vrijednosnica, te afirmira selektivnu kreditnu politiku i time pokrene investicijski ciklus.
Nakon što je pokazala da su kreditne aktivnosti u hrvatskim bankama zapravo posve zamrle, i Marijana Ivanov založila se za promoviranje politike selektivnog kreditiranja, pri čemu zbog EU pravila ne smije biti sektorske diskriminacije. Zato predlaže da se selektivni krediti daju onima koji stvaraju dodanu vrijednost, onima koji ne opterećuju proračun, onima koji su sposobni opstati u konkurentskim uvjetima, onima koji su usmjereni na tržišta koja nisu pogođena krizom, onima koji imaju devizni priljev te onima koji ulažu u znanje i obrazovanje.
Drago Jakovčević prezentirao je zašto je aktualna kriza krenula iz banaka, tvrdeći da je glavni razlog to što moderne banke funkcioniraju po načelu kreiraj i distribuiraj, za razliku od tradicionalnih banaka koje su funkcionirale po načelu kreiraj i drži do dospijeća. Moderne banke, naime, u želji da poput kompanija više puta obrnu kapital kako bi ostvarile veće profite, kreditna sredstva nastoje distribuirati što brže i što više. Problem je nastao kad su ih počele ulagati u sekundarne obveznice i kad je bankarstvo u sjeni ovladalo s polovinom bankarskog kapitala. Zato podivljalu bankarsku ždrebicu treba zauzdati i staviti pod čvrstu kontrolu, zaključuje Jakovčević.
Izvor: limun.hr
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Ki...
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidn...
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlik...
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatni...
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimat...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 17.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 19.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao
- 19.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street dosegnuo rekordne razine, europski ulagači oprezniji
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlikvidniji
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uvećan promet
- 17.05.2024 Cijene nafte oslabile na kraju tjedna
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 17.05.2024 Hrvatska i Saudijska Arabija dogovorile izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
- 17.05.2024 Reddit i OpenAI najavljuju suradnju
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Porast indijsko-ruske trgovine nije privremeni fenomen
- 17.05.2024 Inflacija u travnju 3,7 posto
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 17.05. 16:00 | 2825,63 | 3,29 |
0,12 |
|
CROBEX10* | 17.05. 16:00 | 1703,34 | -2,51 |
-0,15 |
|
CROBEX10tr* | 17.05. 16:00 | 1879,24 | -2,74 |
-0,15 |
|
ADRIAprime* | 17.05. 16:00 | 1945,51 | 11,01 |
0,57 |
|
CROBISTR* | 17.05. 16:31 | 174,1221 | 0,05 |
0,03 |
|
CROBIS* | 17.05. 16:31 | 96,4749 | 0,02 |
0,02 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
DLKV | 2,56 € |
7,56% |
394.942,66 € |
ADRS2 | 61,00 € |
0,33% |
247.075,60 € |
ERNT | 208,00 € |
0,48% |
110.956,00 € |
PODR | 158,00 € |
0,00% |
95.883,00 € |
RIVP | 5,14 € |
0,00% |
67.624,90 € |
HT | 30,50 € |
0,00% |
56.707,00 € |
ZABA | 17,90 € |
1,70% |
45.850,45 € |
7BET | 14,45 € |
1,33% |
38.698,70 € |
KODT | 1.550,00 € |
0,00% |
29.570,00 € |
KODT2 | 1.540,00 € |
0,65% |
29.270,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.238.623,66 € |
Redovni obveznički promet: | 4.997,68 € |
Sveukupni promet: | 1.547.706,34 € |