Nema sumnje, svi domaći gospodarstvenici željeli bi niže kamatne stope. Želi ih i premijerka Jadranka Kosor, žele ih i građani, no problem je što se banke ne može prisiliti da ih spuste. Kamate, naime, određuje tržište, a jedini izravan utjecaj na kamatne stope kroz novčanu masu ima Hrvatska narodna banka (HNB).

Unatoč dobiti od gotovo devet milijardi kuna u posljednje dvije godine, komercijalne banke ne popuštaju iako cijena njihova kapitala nije baš "miroljubiva", kako se izrazio jedan od sugovornika Business.hr-a.

Banke su na najavu Kosoričina ultimatuma ostale nijeme, jedino je šef njihova udruženja poručio kako su kamate u zemlji i manje nego što bi trebale biti.

Vječni alibi banaka ostaje rizik poslovanja. Taj se rizik može umanjiti razumnom gospodarskom politikom, a ne političkom retorikom. Recimo, da smo u protekle dvije krizne godine postupali kao i većina uređenih zemalja - provođenjem reformi i poticanjem gospodarstva - rizik zemlje bio bi manji. Međutim, nismo pa je rizik, koji se uz kapital naplaćuje kao kamata, ostao visok, ma što god bankari o tome govorili. Da smo postupali tako, do danas bismo sigurno znali jesu li kamate visoke zbog rizika ili zbog banaka koje se ponašaju kao oligarsi, kojima bi na kraj mogla stati Hrvatska narodna banka.

Mađarske banke nakon uvođenja poreza na imovinu nisu povukle kapital, iako su se time grozile. Ne treba, međutim, misliti da domaće podružnice stranih banaka to također neće učiniti. Hrvatska je, za razliku od Mađarske, znatno manje tržište i strani bi bankari upravo na nama mogli trenirati strogoću. Dvije milijarde eura kapitala manje hrvatsko gospodarstvo sebi nikako ne smije dopustiti, a zbog niza promašaja u gospodarstvu još ćemo dugo zajedno s poduzetnicima niže kamatne stope samo željeti.