- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Tehnološki sektor potaknuo rast burzi
- 26.04.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu dobitaka u ovom tjednu
- 26.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar ojačao prema jenu
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 25.04.2024 Nestlé objavio financijske rezultate za prvo tromjesečje 2024. godine
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
PANEL DISKUSIJAObjavljeno: 19.01.2016
Inovativnost i modeli poslovanja jedna od tema Small and medium business Foruma
Podijeli sadržaj: | ||||
U sklopu Small and medium business Foruma, održanog u utorak u organizaciji Poslovnog dnevnika s ciljem promicanja malog i srednjeg poduzetništva, održala se i panel diskusija.
Najpropulzivniji sektori - vjesnici ekonomije budućnosti i novi modeli financiranja.
Iako je najviše prostora bilo posvećeno problemima s kojima se mali i srednji poduzetnici susreću, od čega su financijske prilike tek dio poteškoća, riječi je bilo i o inovativnosti kao imperativu za uspjeh te modelima poslovanja koji u Republici Hrvatskoj još nisu sasvim prepoznati, a u inozemstvu funkcioniraju kao dokazano uspješni.
Petar Lovrić, dopredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, istaknuo je da pravnu nesigurnost i nedostatak kvalitetne komunikacije između nadležnih tijela i gospodarskih subjekata smatra velikim zaprekama uspješnosti poslovanja. „Stvorili smo uvjete kao da dijete od tri godine šaljemo na fakultet.", kaže Lovrić te dodaje da malim i srednjim poduzetnicima sasvim sigurno ne pomažu ni zakoni koji se ubrzano i često mijenjaju.
„Poduzetnicima treba pristupiti humano jer iza poduzeća stoje ljudi koji preuzimaju rizik investirajući osobnu imovinu i kapital. Legitimna sila sije represiju, a krivnja se prebacuje s lokalne na regionalnu ili državnu upravu." poručio je Lovrić pozivajući na nužnost promjena. Naglasio je važnost javnih rasprava pri donošenju odluka koje će se odraziti na gospodarstvo, kao i komunikacije svi dionika procesa jer mudrost je u slušanju, poručio je Lovrić.
„Provode se policijski satovi i nadzor. Postojeće bi zakone trebalo početi primjenjivati, a ne stalno uvoditi nove mjere. Za uspjeh hrvatskog gospodarstva bitno je da upravo malim i srednjim poduzetnicima samo damo dovoljno prilika za plasman njihovih proizvode. Naši poduzetnici imaju sjajan potencijal, pogledajte samo Advent u Zagrebu, tu količinu kreativnosti i na kraju - zaradu.", ukazao je Lovrić.
Iako financije nisu jedini, svakako su među najvećim problemima malog i srednjeg poduzetništva. Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, zato je istaknula različite modele financiranja i lakši pristup početnom kapitalu kao dio rješenja kojim će se osnažiti rast malog i srednjeg poduzetništva. „Kriza je učinila svoje, komercijalne su banke pokazale sve veću averziju prema prihvaćanju rizika. Poduzetnici opterećeni visokim kamatnih stopama i kreditima iz prošlosti nisu mogli udovoljavati uvjetima komercijalnih banaka.
Tu su HAMAG i HBOR, svojim drugačijim pristupom i povoljnim kreditnim programima te smanjenim apetitima, izišli u susret malim i srednjim poduzetnicima. U 2015.godini kreditna aktivnost HBOR-a iznosila je gotovo 7 milijardi i 800 milijuna kuna, i to je jedna od najboljih godina do sad. A za ovu, već sada, što u najavi što u obradi, računamo na preko šest milijardi kuna kredita.", poručila je Jus dodavši da je u 2015. godini odobreno 85 posto kreditnih zahtjeva.
Osvrnuvši se na pitanje doživljavaju li komercijalne banke njihovu djelatnost kao konkurentsku, istaknuto je da nema većeg projekta u kojem HBOR nije pozvao komercijalne banke da im budu partneri. „U konačnici veći dio projekata završi zajedničkim financiranjem, na zadovoljstvo sve tri uključene strane", kaže Jus. Kao najveće HBOR-ove uspjehe vidi veliki iskorak u industriji brodogradnje za koji su izdvojili gotovo tri milijarde kuna potpora i koji će nastaviti pratiti i u budućnosti. Osim brodogradnje, HBOR velike nade polaže u povećanje izvoznih kapaciteta hrvatskih proizvoda, turizam te poljoprivredu. „Poljoprivreda je specifična grana zbog sezonskog karaktera. Kako bi je osnažili, fokusirat ćemo se, između ostalog, i na osnaživanje obiteljskih proizvođača.", najavila je Jus
Što se ulaganja truda u kreiranje kvalitetne platforme namijenjene malom i srednjem poduzetništvu, Darko Liović, predsjednik uprave HAMAG-BICRO, upozorava da se poduzetnici susreću s nizom problema koji dovode do neizvjesnosti. Ovdje HAMAG nastupa kao most preko zakonskog okvira koji naizgled funkcionira dobro, no njegova je primjena opterećena praktičnim problemima. „Poduzetnicima omogućavamo izravan pristup kapitalu i olakšavamo pristup financiranju. Dodatno, osnovali smo i START UP akademija u sklopu koje pružamo ekspertizu u trajanju od jednog tjedna o tome kako lakše stupiti u poduzetništvo i na koje se rizike pri tome može naići. Ovo treba biti dostupno svima kako bismo ispravili pogreške iz prošlosti.", kaže Liović. Kratka usporedba hrvatskog s gospodarstvima drugih europskih zemalja, konkretno Velike Britanije, iskorištena je i za prezentaciju jedne vrlo zanimljive informacije. Naime, jedan od britanskih indikatora uspjeha, kaže Liović, je koliko je novca putem poreza uplaćeno u državnu blagajnu. „Takvo što ovdje u Republici Hrvatskoj ne možemo čuti. Bilo bi dobro da počnemo stremiti ka takvoj poduzetničkoj klimi.", zaključio je Liović.
Velika se Britanija pokazala pravim poduzetničkim rajem i prema iskustvu i Hrvoja Prpića, investitora i poduzetnika. Upravo je zbog toga strah da će sve više lokalnih poduzetnika svoje firme osnivati u inozemstvu donekle opravdan. Kao suvlasniku tvrtke u Velikoj Britaniji svakodnevno mu se s pitanjima obraćaju ljudi s poduzetničkim idejama koji bi krenuli istim putem. Povećan interes leži u činjenici da u Velikoj Britaniji za male tvrtke ne postoje troškovi dokle tvrtka radi malo ili nimalo i njeno pokretanje košta nula kuna. „U SAD-u, primjerice, knjigovodstvo možete voditi sami. U Velikoj Britaniji nema parafiskalnih nameta i to je ono najprivlačnije onima koji se u poduzetništvo tek žele upustiti.", kaže Prpić te nastavlja da bi smanjenje troškova u Republici Hrvatskoj rezultiralo i većim brojem poduzetnika. „Zlo mi je kad se sjetim procedura koje me u Hrvatskoj čekaju dok investiram u nešto.", odlučan je Prpić. „Ukoliko u Hrvatskoj ostvarim svih 100 planiranih investicija, više ću vremena provoditi kod javnog bilježnika nego radeći.", kritičan je Prpić.
Franšizno je poslovanje, s druge strane, predstavljeno kao jedno od sigurnijih poslovnih luka. „Ulazite u vlak koji već vozi, u poslovanje koje je testirano na drugim tržištima", pojasnila je Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje te potpredsjednica Europske franšizne federacije. Glavne prednosti ovog poslovnog modela je što se nedostatak znanja i vještina premošćuje osiguranim edukacijama i savjetovanjima. Kolike su mogućnosti razvoja vlastitih poslovnih vještina u situaciji gdje je poslovni model unaprijed određen?
Izazovi se kriju, kaže Kukec, upravo u tome kako plasirati novi proizvod na novom tržištu, kako potaknuti lokalno širenje franšize po Hrvatskoj. „Ovo nije egzotičan model, već se o njemu premalo zna. Znanje i edukacija smanjili bi nepovjerenje poduzetnika. Ljudi su trenutno vrlo oprezni, pa smo na zadnjem mjestu u svijetu po broju franšiza dok zemlje poput Italije, Engleske, Španjolske imaju do 80 posto udjela franšiza u sektoru malog i srednjeg poduzetništva.", usporedila je Kukec. Da smo ovaj, u inozemstvu dokazano uspješan model, tek dijelom već prepoznali kao onaj s velikim potencijalom dokaz je poduzetnička priča hrvatske fast food franšize Surf′n′Fries koja je i u SAD-u prepoznata kao vrlo uspješna.
Najpropulzivniji sektori - vjesnici ekonomije budućnosti i novi modeli financiranja.
Iako je najviše prostora bilo posvećeno problemima s kojima se mali i srednji poduzetnici susreću, od čega su financijske prilike tek dio poteškoća, riječi je bilo i o inovativnosti kao imperativu za uspjeh te modelima poslovanja koji u Republici Hrvatskoj još nisu sasvim prepoznati, a u inozemstvu funkcioniraju kao dokazano uspješni.
Petar Lovrić, dopredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, istaknuo je da pravnu nesigurnost i nedostatak kvalitetne komunikacije između nadležnih tijela i gospodarskih subjekata smatra velikim zaprekama uspješnosti poslovanja. „Stvorili smo uvjete kao da dijete od tri godine šaljemo na fakultet.", kaže Lovrić te dodaje da malim i srednjim poduzetnicima sasvim sigurno ne pomažu ni zakoni koji se ubrzano i često mijenjaju.
„Poduzetnicima treba pristupiti humano jer iza poduzeća stoje ljudi koji preuzimaju rizik investirajući osobnu imovinu i kapital. Legitimna sila sije represiju, a krivnja se prebacuje s lokalne na regionalnu ili državnu upravu." poručio je Lovrić pozivajući na nužnost promjena. Naglasio je važnost javnih rasprava pri donošenju odluka koje će se odraziti na gospodarstvo, kao i komunikacije svi dionika procesa jer mudrost je u slušanju, poručio je Lovrić.
„Provode se policijski satovi i nadzor. Postojeće bi zakone trebalo početi primjenjivati, a ne stalno uvoditi nove mjere. Za uspjeh hrvatskog gospodarstva bitno je da upravo malim i srednjim poduzetnicima samo damo dovoljno prilika za plasman njihovih proizvode. Naši poduzetnici imaju sjajan potencijal, pogledajte samo Advent u Zagrebu, tu količinu kreativnosti i na kraju - zaradu.", ukazao je Lovrić.
Iako financije nisu jedini, svakako su među najvećim problemima malog i srednjeg poduzetništva. Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, zato je istaknula različite modele financiranja i lakši pristup početnom kapitalu kao dio rješenja kojim će se osnažiti rast malog i srednjeg poduzetništva. „Kriza je učinila svoje, komercijalne su banke pokazale sve veću averziju prema prihvaćanju rizika. Poduzetnici opterećeni visokim kamatnih stopama i kreditima iz prošlosti nisu mogli udovoljavati uvjetima komercijalnih banaka.
Tu su HAMAG i HBOR, svojim drugačijim pristupom i povoljnim kreditnim programima te smanjenim apetitima, izišli u susret malim i srednjim poduzetnicima. U 2015.godini kreditna aktivnost HBOR-a iznosila je gotovo 7 milijardi i 800 milijuna kuna, i to je jedna od najboljih godina do sad. A za ovu, već sada, što u najavi što u obradi, računamo na preko šest milijardi kuna kredita.", poručila je Jus dodavši da je u 2015. godini odobreno 85 posto kreditnih zahtjeva.
Osvrnuvši se na pitanje doživljavaju li komercijalne banke njihovu djelatnost kao konkurentsku, istaknuto je da nema većeg projekta u kojem HBOR nije pozvao komercijalne banke da im budu partneri. „U konačnici veći dio projekata završi zajedničkim financiranjem, na zadovoljstvo sve tri uključene strane", kaže Jus. Kao najveće HBOR-ove uspjehe vidi veliki iskorak u industriji brodogradnje za koji su izdvojili gotovo tri milijarde kuna potpora i koji će nastaviti pratiti i u budućnosti. Osim brodogradnje, HBOR velike nade polaže u povećanje izvoznih kapaciteta hrvatskih proizvoda, turizam te poljoprivredu. „Poljoprivreda je specifična grana zbog sezonskog karaktera. Kako bi je osnažili, fokusirat ćemo se, između ostalog, i na osnaživanje obiteljskih proizvođača.", najavila je Jus
Što se ulaganja truda u kreiranje kvalitetne platforme namijenjene malom i srednjem poduzetništvu, Darko Liović, predsjednik uprave HAMAG-BICRO, upozorava da se poduzetnici susreću s nizom problema koji dovode do neizvjesnosti. Ovdje HAMAG nastupa kao most preko zakonskog okvira koji naizgled funkcionira dobro, no njegova je primjena opterećena praktičnim problemima. „Poduzetnicima omogućavamo izravan pristup kapitalu i olakšavamo pristup financiranju. Dodatno, osnovali smo i START UP akademija u sklopu koje pružamo ekspertizu u trajanju od jednog tjedna o tome kako lakše stupiti u poduzetništvo i na koje se rizike pri tome može naići. Ovo treba biti dostupno svima kako bismo ispravili pogreške iz prošlosti.", kaže Liović. Kratka usporedba hrvatskog s gospodarstvima drugih europskih zemalja, konkretno Velike Britanije, iskorištena je i za prezentaciju jedne vrlo zanimljive informacije. Naime, jedan od britanskih indikatora uspjeha, kaže Liović, je koliko je novca putem poreza uplaćeno u državnu blagajnu. „Takvo što ovdje u Republici Hrvatskoj ne možemo čuti. Bilo bi dobro da počnemo stremiti ka takvoj poduzetničkoj klimi.", zaključio je Liović.
Velika se Britanija pokazala pravim poduzetničkim rajem i prema iskustvu i Hrvoja Prpića, investitora i poduzetnika. Upravo je zbog toga strah da će sve više lokalnih poduzetnika svoje firme osnivati u inozemstvu donekle opravdan. Kao suvlasniku tvrtke u Velikoj Britaniji svakodnevno mu se s pitanjima obraćaju ljudi s poduzetničkim idejama koji bi krenuli istim putem. Povećan interes leži u činjenici da u Velikoj Britaniji za male tvrtke ne postoje troškovi dokle tvrtka radi malo ili nimalo i njeno pokretanje košta nula kuna. „U SAD-u, primjerice, knjigovodstvo možete voditi sami. U Velikoj Britaniji nema parafiskalnih nameta i to je ono najprivlačnije onima koji se u poduzetništvo tek žele upustiti.", kaže Prpić te nastavlja da bi smanjenje troškova u Republici Hrvatskoj rezultiralo i većim brojem poduzetnika. „Zlo mi je kad se sjetim procedura koje me u Hrvatskoj čekaju dok investiram u nešto.", odlučan je Prpić. „Ukoliko u Hrvatskoj ostvarim svih 100 planiranih investicija, više ću vremena provoditi kod javnog bilježnika nego radeći.", kritičan je Prpić.
Franšizno je poslovanje, s druge strane, predstavljeno kao jedno od sigurnijih poslovnih luka. „Ulazite u vlak koji već vozi, u poslovanje koje je testirano na drugim tržištima", pojasnila je Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje te potpredsjednica Europske franšizne federacije. Glavne prednosti ovog poslovnog modela je što se nedostatak znanja i vještina premošćuje osiguranim edukacijama i savjetovanjima. Kolike su mogućnosti razvoja vlastitih poslovnih vještina u situaciji gdje je poslovni model unaprijed određen?
Izazovi se kriju, kaže Kukec, upravo u tome kako plasirati novi proizvod na novom tržištu, kako potaknuti lokalno širenje franšize po Hrvatskoj. „Ovo nije egzotičan model, već se o njemu premalo zna. Znanje i edukacija smanjili bi nepovjerenje poduzetnika. Ljudi su trenutno vrlo oprezni, pa smo na zadnjem mjestu u svijetu po broju franšiza dok zemlje poput Italije, Engleske, Španjolske imaju do 80 posto udjela franšiza u sektoru malog i srednjeg poduzetništva.", usporedila je Kukec. Da smo ovaj, u inozemstvu dokazano uspješan model, tek dijelom već prepoznali kao onaj s velikim potencijalom dokaz je poduzetnička priča hrvatske fast food franšize Surf′n′Fries koja je i u SAD-u prepoznata kao vrlo uspješna.
Izvor: vecernji.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Tehnološki sektor potaknuo rast burzi
- 26.04.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu dobitaka u ovom tjednu
- 26.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar ojačao prema jenu
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 25.04.2024 Nestlé objavio financijske rezultate za prvo tromjesečje 2024. godine
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 26.04. 15:28 | 2811,68 | 6,51 |
0,23 |
|
CROBEX10* | 26.04. 15:15 | 1706,48 | 1,14 |
0,07 |
|
CROBEX10tr* | 26.04. 15:15 | 1855,10 | 1,24 |
0,07 |
|
ADRIAprime* | 26.04. 15:24 | 1884,74 | 1,55 |
0,08 |
|
CROBISTR* | 25.04. 16:31 | 173,041 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 25.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
HPB | 224,00 € |
0,00% |
176.508,00 € |
ZABA | 16,75 € |
0,60% |
113.110,90 € |
ERNT | 203,00 € |
-0,49% |
92.433,00 € |
DLKV | 2,52 € |
3,28% |
84.622,02 € |
ZVCV | 23,00 € |
8,49% |
68.481,40 € |
SPAN | 44,70 € |
0,90% |
68.411,10 € |
ATGR | 56,00 € |
0,00% |
61.595,50 € |
RIVP | 5,24 € |
0,77% |
59.360,58 € |
KODT | 1.530,00 € |
-0,65% |
47.120,00 € |
HT | 30,60 € |
0,00% |
24.315,90 € |
Redovni dionički promet: | 947.203,34 € |
Redovni obveznički promet: | 11.602,00 € |
Sveukupni promet: | 958.805,34 € |