Na većini azijskih burzi cijene su dionica u četvrtak pod pritiskom, zbog pada cijena nafte i zabrinutosti u vezi Grčke, dok su u Kini porasle zahvaljujući popuštanju monetarne politike tamošnje središnje banke.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru i Južnoj Koreji pale između 0,4 i 0,6 posto.

Burzovni indeksi u Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasli su, pak, između 0,2 i 0,8 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,1 posto.

Posljednjih je dana oporavak cijena nafte pozitivno utjecao na dionice energetskih kompanija, što je poticajno djelovalo na burze.

No, nakon što su u prethodna četiri dana cijene ′crnog zlata′ skočile gotovo 19 posto, jučer su na londonskom tržištu pale 6,5, a na američkom čak 9 posto. Bila je to posljedica vijesti o rastu zaliha nafte u SAD-u prošloga tjedna na rekordne razine, što ukazuje na slabost potražnje.

Jutros je, pak, cijena nafte na londonskom tržištu porasla 70-ak centi, na 54,90 dolara po barelu, dok je na američkom tržištu ojačala 50-ak centi, na 48,90 dolara.

Rast cijena zahvaljuje se nadi ulagača da će porasti potražnja za naftom iz Kine, nakon što je tamošnja središnja banka neočekivano olabavila monetarnu politiku kako bi potaknula rast gospodarstva.

U srijedu navečer kineske monetarne vlasti smanjile su stopu obveznih rezervi za 0,50 postotnih bodova, na 19,50 posto, čime su bankama oslobodile sredstva u vrijednosti od oko 95 milijardi dolara.

Zahvaljujući nadi ulagača da će to potaknuti kreditiranje, a time i rast gospodarstva, na početku današnjeg trgovanja na burzi u Šangaju cijene su dionica skočile više od 2 posto. No, kasnije se euforija stišala, pa su dobici splasnuli na otprilike 0,8 posto.

"Premda bi potez kineske središnje banke trebao potaknuti kreditiranje i potražnju, prvo smanjenje rezervi nakon dvije godine predstavlja jasan signal da se rast kineskog gospodarstva usporava oštrije nego što se mislilo. A to bi moglo negativno utjecati na potražnju u cijeloj regiji", kaže Boris Schlossberg, direktor u tvrtki BK Asset Management.

Na većini ostalih azijskih burzi cijene su dionica pale zbog zabrinutosti u vezi eurozone, nakon što je jučer Europska središnja banka (ECB) odlučila da više neće prihvaćati grčke obveznice kao osiguranje za zajmove, jer smatra da je nova grčka vlada odustala od provedbe međunarodnog programa pomoći dogovorenog s EU-om, ECB-om i MMF-om.

To znači da će grčka središnja banka ubuduće sama morati osigurati desetke milijardi eura hitnih zajmova kako bi pomogla bankama u poteškoćama, koje su već zatražile kredite za likvidnost jer građani povlače novac iz banaka nakon pobjede Syrize na parlamentarnim izborima.

Odluka je objavljena samo nekoliko sati nakon sastanak novog grčkog ministra financija Janisa Varufakisa s predsjednikom ECB-a Mariom Draghijem.

"Činilo se da je postignut napredak po pitanju Grčke, no sada je ponovno učinjen korak unazad. Ovo samo potvrđuje dosadašnje teze da prijeti problem likvidnosti ako se ne riješi situacija s Grčkom", kaže Larry Peruzzi, trgovac u tvrtki Cabrera Capital Markets.

Zbog toga se na valutnim tržištima euro od sinoć nalazi pod snažnim pritiskom. Jutros se njegov tečaj kreće oko 1,1345 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1470 dolara.

I dok je prema euru ojačao, dolar je prema japanskoj valuti ponešto oslabio, pa mu je cijena skliznula s jučerašnjih 117,70 na 117,20 jena.