Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji pale 0,2 posto.

Burzovni indeksi u Australiji, Singapuru, Šangaju i Hong Kongu porasli su, pak, između 0,1 i 0,5 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na dobitku 0,2 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu u 19 mjeseci.

Dobro raspoloženje na tržištima zahvaljuje se jučerašnjim novim rekordnim dosezima burzovnih indeksa na Wall Streetu. S&P 500 indeks porastao je sedmi dan zaredom, što je njegov najduži pozitivni niz od rujna 2013. godine, pri čemu je peti dan zaredom dosegnuo rekordne razine.

To se zahvaljuje podacima o jačanju američkog gospodarstva i uvjerenju ulagača da će američki predsjednik Donald Trump ispuniti obećanja o smanjenju poreza.

No, na azijskim se burzama trguje oprezno jer tehnička analiza pokazuje da je MSCI azijski indeks precijenjen.

Premda podaci o izvozu zemalja regije pokazuju da gospodarska aktivnost u Aziji jača, politička nesigurnost i protuglobalizacijska retorika iz SAD-a navode ulagače na oprez.

"S obzirom na te rizike, oprezno smo optimistični u vezi azijskih dionica, pa procjenjujemo da bi u idućih 12 mjeseci MSCI azijski indeks mogao dosegnuti 550 bodova, što je oko 7 posto više u odnosu na sadašnju razinu", kaže Tuan Huynh, direktor u Deutsche banci.

Ulagači su oprezni i zbog toga što je zaustavljen rast cijena nafte, koje su krajem prošle i početkom ove godine znatno rasle jer je OPEC odlučio smanjiti proizvodnju. Međutim, proizvodnja nafte u SAD-u raste, što bi moglo umanjiti utjecaj smanjenja proizvodnje OPEC-a.

Podaci pokazuju da zalihe sirove nafte i benzina u SAD-u rastu, što znači da je neravnoteža između ponude i potražnje i dalje znatna.

Zbog toga se već dulje vrijeme cijene nafte kreću u rasponu između 50 i 60 dolara po barelu.

Jutros je cijena barela na američkom tržištu skliznula 0,1 posto, na 53,05 dolara, dok na londonskom tržištu cijena barela stagnira oko 55,75 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar oslabio, premda je predsjednica Feda Janet Yellen u drugom danu svjedočenja u Kongresu o monetarnoj politici jučer ponovno naznačila da bi središnja banka već u ožujku mogla povećati kamatne stope i premda podaci o inflaciji i prometu u trgovini na malo ukazuju na ubrzanje rasta američkog gospodarstva.

"Promet u trgovini na malo porastao je čini se zbog viših cijena, a manje zbog jačanja potrošnje Amerikanaca. Ulagači su se odlučili na povlačenje zarade s tržišta nakon uspona tečaja dolara početkom tjedna", kaže Shin Kadota, valutni strateg u Barclays banci.

Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros skliznuo na 100,92 boda, nakon što je jučer dosegnuo najvišu razinu u mjesec dana, 101,76 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo na 113,90 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 114,40 jena.

Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura dosegnula 1,0610 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0575 dolara.