- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica umirila ulagače
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic najlikvidniji
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
MIŠLJENJE STRUKEObjavljeno: 15.01.2016
Treba li zamrznuti drugi stup i što bi to značilo za sve nas?
Podijeli sadržaj: | ||||
Mandatar Tihomir Orešković najavio je kako će biti promjena vezano za drugi mirovinski stup. Nije konkretno rekao znači li to njegovo privremeno zamrzavanje ili čak gašenje, ali zaključujući na osnovi izjava ekonomskog stratega Mosta Ivana Lovrinovića, čini se da je izglednije prva opcija. Lovrinović je rekao kako bi se time smanjile potrebe zaduživanja države za isplatu mirovina. Isto to prije dvije godine predlagao je tadašnji ministar financija Slavko Linić što je izazvalo veliku buru u javnosti, a za očekivati je da će se rasprava o toj temi ponovo razbuktati .
U drugi mirovinski stup godišnje se slije pet do šest milijardi kuna. Novci dolaze od doprinosa iz bruto plaće koji iznosi pet posto. Uplaćuju se u četiri obvezna mirovinska fonda (AZ, PBZ - Croatia osiguranje, Erste Plavi i RBA) na osobne račune svakog zaposlenog.
Imovina od 70 milijardi kuna
Fondovi tim novcem upravljaju odnosno ulažu ga u vrijednosne papire, od čega je većina, više od 70 posto, u državnim obveznicama. Prosječni godišnji prinos mirovinskih fondova veći je od pet posto. Procjenjuje se kako trenutačno upravljaju imovinom u vrijednosti od 70 milijardi kuna.
Sindikat umirovljenika za ukidanje drugog stupa
Najveći je zagovornik gašenja drugog mirovinskog stupa Sindikat umirovljenika Hrvatske. Oni smatraju kako najveću korist od njega ima bankarska industrija odnosno njihovi mirovinski fondovi. Prema njihovoj računici drugi je stup neisplativ za većinu građana koji imaju plaće niže od 7.000 kuna neto i njima bi bilo isplativije da su osigurani samo preko prvog stupa.
Zamrzavanje drugog stupa značilo bi preusmjeravanje tih pet, šest milijardi kuna od doprinosa u prvi mirovinski stup, točnije u fond Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Iz fonda HZMO isplaćuju se mirovine sadašnjih umirovljenika, za što svi zaposleni izdvajaju 15 posto bruto plaće. Kako ta sredstva nisu dovoljna, država se mora zaduživati. Te će potrebe, naravno, biti manje ako se fond HZMO podeblja novcem iz zamrznutog drugog stupa.
Struka podijeljena
Ekonomska struka podijeljena je oko toga treba li dirati drugi mirovinski stup. Jedni to vide kao elegantan način da se smanji deficit proračuna i javni dug, a drugima je to potvrda toga kako političari još uvijek radije posežu za lakim rješenjima, dugoročno štetnim, nego za konkretnim reformama.
Ekonomist Ljubo Jurčić već se dulje zalaže za zamrzavanje drugog stupa, i to sve dok se ne postigne, kaže, suficit u državnom proračunu veći od troškova tog stupa.
′Zaboravlja se kako je prilikom mirovinske reforme dio novca uzet iz prvog mirovinskog stupa i prebačen u drugi. Prvom stupu ta je sredstva država nadoknađivala iz proračuna i tako proizvodila deficit. Imamo oko 60 milijardi kuna deficita po osnovi drugog stupa. Kad toga ne bi bilo, naš javni dug ne bi iznosio 90 posto BDP već 60 do 70 posto, po čemu bismo bili najbolji u Europi′, rekao je Jurčić za tportal.
Novac koji bi se preusmjerio iz zamrznutog drugog u prvi mirovinski stup, dodaje, smanjio bi deficit državnog proračuna za dva posto.
′Ostala sredstva, tih oko 70 milijardi kuna neka ostane u drugog stupu. To je novac građana. Njime neka i dalje upravljaju fond menadžeri. Bez tih pet, šest milijardi kuna koje su im godišnje dolazile od doprinosa još će se bolje vidjeti koliko su dobri u svom poslu′, mišljenja je Jurčić.
Postoji opasnost od povećanja mirovinskog duga
Željko Potočnjak s katedre Radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta protivi se diranju drugog mirovinskog stupa.
′Eventualno ukidanje drugog stupa, u kojem je individualna kapitalizirana štednja građana, povećalo bi implicitni mirovinski dug koji sada iznosi tri kompletna hrvatska bruto domaća proizvoda, što je oko 1.000 milijardi kuna ili bilijun kuna. Implicitni mirovinski dug su sve obveze prema sadašnjim i budućim umirovljenicima′, objasnio je Potočnjak dodajući kako bismo time natovarili teret budućim generacijama koje će morati sve te obveze i mirovine financirati iz svojih dohodaka.
Šantić: Korist je samo kratkoročna
Glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić smatra kako bi zamrzavanje drugog stupa donijelo kratkotrajno olakšanje za državni proračun, ali dugoročno to ne bi bilo dobro rješenje.
′Država je već imala problema s Europskom komisijom prilikom prebacivanja iz drugog u prvi mirovinski stup vojnika, policajaca i drugih službenika u visini od oko 2,8 milijardi kuna u posljednje dvije godine. Tada je zatraženo da se ti prihodi kompenziraju prihodima od poreza na nekretnine′, rekao je za tportal Šantić koji smatra da bi zamrzavanje drugog stupa imalo negativne posljedice i na tržište kapitala jer su obavezni mirovinski fondovi jedni od glavnih ulagača.
U drugi mirovinski stup godišnje se slije pet do šest milijardi kuna. Novci dolaze od doprinosa iz bruto plaće koji iznosi pet posto. Uplaćuju se u četiri obvezna mirovinska fonda (AZ, PBZ - Croatia osiguranje, Erste Plavi i RBA) na osobne račune svakog zaposlenog.
Imovina od 70 milijardi kuna
Fondovi tim novcem upravljaju odnosno ulažu ga u vrijednosne papire, od čega je većina, više od 70 posto, u državnim obveznicama. Prosječni godišnji prinos mirovinskih fondova veći je od pet posto. Procjenjuje se kako trenutačno upravljaju imovinom u vrijednosti od 70 milijardi kuna.
Sindikat umirovljenika za ukidanje drugog stupa
Najveći je zagovornik gašenja drugog mirovinskog stupa Sindikat umirovljenika Hrvatske. Oni smatraju kako najveću korist od njega ima bankarska industrija odnosno njihovi mirovinski fondovi. Prema njihovoj računici drugi je stup neisplativ za većinu građana koji imaju plaće niže od 7.000 kuna neto i njima bi bilo isplativije da su osigurani samo preko prvog stupa.
Zamrzavanje drugog stupa značilo bi preusmjeravanje tih pet, šest milijardi kuna od doprinosa u prvi mirovinski stup, točnije u fond Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Iz fonda HZMO isplaćuju se mirovine sadašnjih umirovljenika, za što svi zaposleni izdvajaju 15 posto bruto plaće. Kako ta sredstva nisu dovoljna, država se mora zaduživati. Te će potrebe, naravno, biti manje ako se fond HZMO podeblja novcem iz zamrznutog drugog stupa.
Struka podijeljena
Ekonomska struka podijeljena je oko toga treba li dirati drugi mirovinski stup. Jedni to vide kao elegantan način da se smanji deficit proračuna i javni dug, a drugima je to potvrda toga kako političari još uvijek radije posežu za lakim rješenjima, dugoročno štetnim, nego za konkretnim reformama.
Ekonomist Ljubo Jurčić već se dulje zalaže za zamrzavanje drugog stupa, i to sve dok se ne postigne, kaže, suficit u državnom proračunu veći od troškova tog stupa.
′Zaboravlja se kako je prilikom mirovinske reforme dio novca uzet iz prvog mirovinskog stupa i prebačen u drugi. Prvom stupu ta je sredstva država nadoknađivala iz proračuna i tako proizvodila deficit. Imamo oko 60 milijardi kuna deficita po osnovi drugog stupa. Kad toga ne bi bilo, naš javni dug ne bi iznosio 90 posto BDP već 60 do 70 posto, po čemu bismo bili najbolji u Europi′, rekao je Jurčić za tportal.
Novac koji bi se preusmjerio iz zamrznutog drugog u prvi mirovinski stup, dodaje, smanjio bi deficit državnog proračuna za dva posto.
′Ostala sredstva, tih oko 70 milijardi kuna neka ostane u drugog stupu. To je novac građana. Njime neka i dalje upravljaju fond menadžeri. Bez tih pet, šest milijardi kuna koje su im godišnje dolazile od doprinosa još će se bolje vidjeti koliko su dobri u svom poslu′, mišljenja je Jurčić.
Postoji opasnost od povećanja mirovinskog duga
Željko Potočnjak s katedre Radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta protivi se diranju drugog mirovinskog stupa.
′Eventualno ukidanje drugog stupa, u kojem je individualna kapitalizirana štednja građana, povećalo bi implicitni mirovinski dug koji sada iznosi tri kompletna hrvatska bruto domaća proizvoda, što je oko 1.000 milijardi kuna ili bilijun kuna. Implicitni mirovinski dug su sve obveze prema sadašnjim i budućim umirovljenicima′, objasnio je Potočnjak dodajući kako bismo time natovarili teret budućim generacijama koje će morati sve te obveze i mirovine financirati iz svojih dohodaka.
Šantić: Korist je samo kratkoročna
Glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić smatra kako bi zamrzavanje drugog stupa donijelo kratkotrajno olakšanje za državni proračun, ali dugoročno to ne bi bilo dobro rješenje.
′Država je već imala problema s Europskom komisijom prilikom prebacivanja iz drugog u prvi mirovinski stup vojnika, policajaca i drugih službenika u visini od oko 2,8 milijardi kuna u posljednje dvije godine. Tada je zatraženo da se ti prihodi kompenziraju prihodima od poreza na nekretnine′, rekao je za tportal Šantić koji smatra da bi zamrzavanje drugog stupa imalo negativne posljedice i na tržište kapitala jer su obavezni mirovinski fondovi jedni od glavnih ulagača.
Izvor: tportal.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica umirila ulagače
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic najlikvidniji
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 26.04. 16:00 | 2814,85 | 9,68 |
0,35 |
|
CROBEX10* | 26.04. 16:00 | 1710,56 | 5,22 |
0,31 |
|
CROBEX10tr* | 26.04. 16:00 | 1859,53 | 5,67 |
0,31 |
|
ADRIAprime* | 26.04. 16:00 | 1887,64 | 4,45 |
0,24 |
|
CROBISTR* | 26.04. 16:31 | 173,0528 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 26.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
HPB | 224,00 € |
0,00% |
176.508,00 € |
ZABA | 16,75 € |
0,60% |
113.613,40 € |
ADRS2 | 62,00 € |
1,31% |
102.969,40 € |
ERNT | 203,00 € |
-0,49% |
92.433,00 € |
RIVP | 5,22 € |
0,38% |
88.651,38 € |
DLKV | 2,50 € |
2,46% |
85.497,02 € |
ZVCV | 24,00 € |
13,21% |
75.153,40 € |
SPAN | 44,70 € |
0,90% |
68.411,10 € |
ATGR | 56,00 € |
0,00% |
61.595,50 € |
KODT | 1.530,00 € |
-0,65% |
54.770,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.142.497,54 € |
Redovni obveznički promet: | 11.602,00 € |
Sveukupni promet: | 1.154.099,54 € |