- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Tehnološki sektor potaknuo rast burzi
- 26.04.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu dobitaka u ovom tjednu
- 26.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar ojačao prema jenu
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
MIROVINSKI FONDOVIObjavljeno: 29.02.2016
Interes za projekte države postoji, ali nije bezuvjetan
Podijeli sadržaj: | ||||
Hrvatski su mirovinski fondovi zainteresirani za projekte kojima država želi smanjiti proračunski deficit i javni dug, no taj interes nije bezuvjetan, a u mogućim ulaganjima fondovi žele imati i kontrolu nad korporativnim upravljanjem, istaknuli su u ponedjeljak čelnici četiri obvezna mirovinska fonda.
Na konferenciji za novinare Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) na kojoj su predstavljeni poslovni rezultati fondova u 2015., predsjednik te Udruge i predsjednik Uprave Erste Plavi mirovinskog fonda Petar Vlaić je kazao kako dogovora s Vladom o sudjelovanju fondova u tim projektima još uvijek nema, ali da se o tome razgovara.
"Mi smo iskazali svoj interes ne samo za infrastrukturne projekte nego i za ulaganja u hrvatska poduzeća i mislim da ćemo sigurno doći do rješenja, gdje će hrvatski mirovinski fondovi povećati ulaganja u hrvatska poduzeća", rekao je Vlaić.
Dodao je da se s Vladom razgovara i o problemu HAC-a, ali da "još nema nikakvih zaključaka". "Mi se zalažemo za IPO, vjerujemo da hrvatske autoceste imaju potencijala, da mirovinski fondovi mogu pridonijeti tome i imamo sredstva da bi to mogli i kupiti", rekao je Vlaić, dodajući kako mirovinski fondovi, sukladno zakonu, u infrastrukturu mogu uložiti do 15 posto imovine kojom upravljaju, što trenutno za sva četiri fonda iznosi oko 10,75 milijardi kuna.
Podsjetio je i da su mirovinski fondovi sudjelovali i u proces koncesioniranja autocesta, od kojeg se odustalo. "Proučili smo cijeli sustav autocesta u Hrvatskoj i imamo veliku ekspertizu. Ako bi ulagali u autoceste, svakako bi željeli imati i kontrolu nad upravljanjem, a kada bi ušli u taj projekt zalagali bi se za racionalizaciju poslovanja, posebice podizanje prihoda bez dizanja cestarina te povećanje udjela kamionskog prometa, koji danas čini tek 10-tak posto prihoda od cestarina na hrvatskim autocestama", rekao je Vlaić.
Dubravko Štimac iz PBZ Croatia osiguranja je, pak, kazao da fondovi i u drugim projektima države, osim kao ulagatelji, mogu biti od velike pomoći i kroz svoju ekspertizu i kroz korporativno upravljanje, jer dosadašnje iskustvo govori da se poslovanje tvrtki u čije su vlasništvo ušli poboljšalo.
Osim u autoceste, mirovinski su fondovi zainteresirani i za eventualna ulaganja u HEP, LNG terminal, skladišta plina, turističke privatizacijske projekte, zračne luke u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Osijeku i dr.
No, podsjećaju i da im zakon brani da izravno sudjeluju u rješavanju problema nekretnina u državnom vlasništvu.
Općenito, rekao je Dinko Novoselec iz Allianz ZB-a, fondove zanimaju sve ispravno strukturirane transakcije u kojima interes imaju i njihovi članovi i druga strana. "Razgovaramo o svim tim projektima, no nužni uvjet da se fondovi u njih uključe je da oni budu u interesu naših članova i nećemo u njih ulaziti dok se u to ne uvjerimo", poručio je Novoselec.
I čelni čovjek Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac ističe da interes fondova za projekte države nije bezuvjetan niti će odluka biti zajednička. "Svatko od nas će raditi na tome da se ti projekti dobro strukturiraju, ali će tek onda donositi odluku svatko za sebe, u interesu članova svog fonda, a ne zajednički, kao holding", kazao je Grbavac.
Još nije vrijeme za dizanje doprinosa
Čelnici društava koji upravljaju obveznim mirovinskim fondovima ističu i da ne vide nikakvog razloga da se uplate u drugi mirovinski stup smanjuju ili ukidaju, već dapače ističu da se ona moraju povećati.
"Mirovinski su fondovi još prije pet godina stavili na javnu raspravu prijedlog da se doprinos za drugi mirovinski stup poveća za jedan postotni bod, na 6 posto, a postupno na razinu od 10 posto, dakle da polovica iznosa mirovinskog doprinosa ide u prvi, a polovica u drugi stup. No, za sada o tome nismo razgovarali s Vladom, jer znamo što bi to u ovom trenutku značilo", rekao je Novoselec.
Vlaić je upozorio da će problem isplate mirovina biti sve veći s obzirom i na alarmantne demografske podatke za Hrvatsku, a posebice predviđanja. Tako bi se do 2030. godine broj radno aktivnih osoba u Hrvatskoj mogao smanjiti za gotovo 385 tisuća, a broj umirovljenika porasti za više od 207 tisuća, čime bi sadašnji omjer zaposlenih i umirovljenika od 1:1,15, mogao pasti i ispod 1:1, odnosno moglo bi se uskoro dogoditi da imamo više umirovljenika nego zaposlenih.
Imovina veća od 74 milijardi kuna
Drugi mirovinski stup, dodao je, upravo služi tome da se ublaže deficiti u mirovinskom sustavu i efekti negativnih demografskih kretanja, a trenutno u Hrvatskoj u drugi mirovinski stup doprinose uplaćuje više od 1,73 milijuna članova, dakle više i od ukupnog broja zaposlenih.
Četiri obvezna mirovinska fonda upravljaju imovinom koja je na kraju 2015. iznosila nešto više od 74,04 milijarde kuna, što je razina od 22,5 posto hrvatskog BDP-a. Od tog iznosa 49,02 milijarde kuna čine uplate doprinosa, a 25,02 milijarde kuna je zarada koju su fondovi ostvarili ulaganjem sredstava od doprinosa. Naime, prosječni godišnji prinos kroz 14 godina postojanja fondova iznosio je 5,88 posto, odnosno realno (umanjeno za inflaciju) 3,65 posto.
Glavnina imovine fondova, gotovo 54 milijarde kuna (72 posto) uloženo je u državne obveznice, dok je domaće dionice uloženo ukupno 7,74 milijarde kuna, u čemu je samo lani ostvaren rast od milijardu kuna. Naime, mirovinski su fondovi sudjelovali u svim značajnijim dokapitalizacijama u prošloj godini pa su tako primjerice uložili 300 milijuna kuna u Podravku, 164 milijuna kuna u HPB, u povećanju kapitala Luke Rijeka sudjelovali su s 55 posto ukupne emisije novih dionica, a uložili su i u Tankersku Next Generation, podsjetio je Vlaić.
Na konferenciji za novinare Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) na kojoj su predstavljeni poslovni rezultati fondova u 2015., predsjednik te Udruge i predsjednik Uprave Erste Plavi mirovinskog fonda Petar Vlaić je kazao kako dogovora s Vladom o sudjelovanju fondova u tim projektima još uvijek nema, ali da se o tome razgovara.
"Mi smo iskazali svoj interes ne samo za infrastrukturne projekte nego i za ulaganja u hrvatska poduzeća i mislim da ćemo sigurno doći do rješenja, gdje će hrvatski mirovinski fondovi povećati ulaganja u hrvatska poduzeća", rekao je Vlaić.
Dodao je da se s Vladom razgovara i o problemu HAC-a, ali da "još nema nikakvih zaključaka". "Mi se zalažemo za IPO, vjerujemo da hrvatske autoceste imaju potencijala, da mirovinski fondovi mogu pridonijeti tome i imamo sredstva da bi to mogli i kupiti", rekao je Vlaić, dodajući kako mirovinski fondovi, sukladno zakonu, u infrastrukturu mogu uložiti do 15 posto imovine kojom upravljaju, što trenutno za sva četiri fonda iznosi oko 10,75 milijardi kuna.
Podsjetio je i da su mirovinski fondovi sudjelovali i u proces koncesioniranja autocesta, od kojeg se odustalo. "Proučili smo cijeli sustav autocesta u Hrvatskoj i imamo veliku ekspertizu. Ako bi ulagali u autoceste, svakako bi željeli imati i kontrolu nad upravljanjem, a kada bi ušli u taj projekt zalagali bi se za racionalizaciju poslovanja, posebice podizanje prihoda bez dizanja cestarina te povećanje udjela kamionskog prometa, koji danas čini tek 10-tak posto prihoda od cestarina na hrvatskim autocestama", rekao je Vlaić.
Dubravko Štimac iz PBZ Croatia osiguranja je, pak, kazao da fondovi i u drugim projektima države, osim kao ulagatelji, mogu biti od velike pomoći i kroz svoju ekspertizu i kroz korporativno upravljanje, jer dosadašnje iskustvo govori da se poslovanje tvrtki u čije su vlasništvo ušli poboljšalo.
Osim u autoceste, mirovinski su fondovi zainteresirani i za eventualna ulaganja u HEP, LNG terminal, skladišta plina, turističke privatizacijske projekte, zračne luke u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Osijeku i dr.
No, podsjećaju i da im zakon brani da izravno sudjeluju u rješavanju problema nekretnina u državnom vlasništvu.
Općenito, rekao je Dinko Novoselec iz Allianz ZB-a, fondove zanimaju sve ispravno strukturirane transakcije u kojima interes imaju i njihovi članovi i druga strana. "Razgovaramo o svim tim projektima, no nužni uvjet da se fondovi u njih uključe je da oni budu u interesu naših članova i nećemo u njih ulaziti dok se u to ne uvjerimo", poručio je Novoselec.
I čelni čovjek Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac ističe da interes fondova za projekte države nije bezuvjetan niti će odluka biti zajednička. "Svatko od nas će raditi na tome da se ti projekti dobro strukturiraju, ali će tek onda donositi odluku svatko za sebe, u interesu članova svog fonda, a ne zajednički, kao holding", kazao je Grbavac.
Još nije vrijeme za dizanje doprinosa
Čelnici društava koji upravljaju obveznim mirovinskim fondovima ističu i da ne vide nikakvog razloga da se uplate u drugi mirovinski stup smanjuju ili ukidaju, već dapače ističu da se ona moraju povećati.
"Mirovinski su fondovi još prije pet godina stavili na javnu raspravu prijedlog da se doprinos za drugi mirovinski stup poveća za jedan postotni bod, na 6 posto, a postupno na razinu od 10 posto, dakle da polovica iznosa mirovinskog doprinosa ide u prvi, a polovica u drugi stup. No, za sada o tome nismo razgovarali s Vladom, jer znamo što bi to u ovom trenutku značilo", rekao je Novoselec.
Vlaić je upozorio da će problem isplate mirovina biti sve veći s obzirom i na alarmantne demografske podatke za Hrvatsku, a posebice predviđanja. Tako bi se do 2030. godine broj radno aktivnih osoba u Hrvatskoj mogao smanjiti za gotovo 385 tisuća, a broj umirovljenika porasti za više od 207 tisuća, čime bi sadašnji omjer zaposlenih i umirovljenika od 1:1,15, mogao pasti i ispod 1:1, odnosno moglo bi se uskoro dogoditi da imamo više umirovljenika nego zaposlenih.
Imovina veća od 74 milijardi kuna
Drugi mirovinski stup, dodao je, upravo služi tome da se ublaže deficiti u mirovinskom sustavu i efekti negativnih demografskih kretanja, a trenutno u Hrvatskoj u drugi mirovinski stup doprinose uplaćuje više od 1,73 milijuna članova, dakle više i od ukupnog broja zaposlenih.
Četiri obvezna mirovinska fonda upravljaju imovinom koja je na kraju 2015. iznosila nešto više od 74,04 milijarde kuna, što je razina od 22,5 posto hrvatskog BDP-a. Od tog iznosa 49,02 milijarde kuna čine uplate doprinosa, a 25,02 milijarde kuna je zarada koju su fondovi ostvarili ulaganjem sredstava od doprinosa. Naime, prosječni godišnji prinos kroz 14 godina postojanja fondova iznosio je 5,88 posto, odnosno realno (umanjeno za inflaciju) 3,65 posto.
Glavnina imovine fondova, gotovo 54 milijarde kuna (72 posto) uloženo je u državne obveznice, dok je domaće dionice uloženo ukupno 7,74 milijarde kuna, u čemu je samo lani ostvaren rast od milijardu kuna. Naime, mirovinski su fondovi sudjelovali u svim značajnijim dokapitalizacijama u prošloj godini pa su tako primjerice uložili 300 milijuna kuna u Podravku, 164 milijuna kuna u HPB, u povećanju kapitala Luke Rijeka sudjelovali su s 55 posto ukupne emisije novih dionica, a uložili su i u Tankersku Next Generation, podsjetio je Vlaić.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Tehnološki sektor potaknuo rast burzi
- 26.04.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu dobitaka u ovom tjednu
- 26.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar ojačao prema jenu
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 26.04. 15:45 | 2814,88 | 9,71 |
0,35 |
|
CROBEX10* | 26.04. 15:45 | 1710,48 | 5,14 |
0,30 |
|
CROBEX10tr* | 26.04. 15:45 | 1859,45 | 5,59 |
0,30 |
|
ADRIAprime* | 26.04. 15:45 | 1888,18 | 4,99 |
0,26 |
|
CROBISTR* | 25.04. 16:31 | 173,041 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 25.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
HPB | 224,00 € |
0,00% |
176.508,00 € |
ZABA | 16,75 € |
0,60% |
113.110,90 € |
ERNT | 203,00 € |
-0,49% |
92.433,00 € |
DLKV | 2,50 € |
2,46% |
85.497,02 € |
ZVCV | 23,00 € |
8,49% |
68.481,40 € |
SPAN | 44,70 € |
0,90% |
68.411,10 € |
ATGR | 56,00 € |
0,00% |
61.595,50 € |
RIVP | 5,24 € |
0,77% |
61.089,78 € |
KODT | 1.530,00 € |
-0,65% |
47.120,00 € |
ATPL | 44,50 € |
0,45% |
28.716,20 € |
Redovni dionički promet: | 984.662,44 € |
Redovni obveznički promet: | 11.602,00 € |
Sveukupni promet: | 996.264,44 € |