Svjetska robna razmjena trebala bi se oporaviti ove godine, ali rast će biti znatno slabiji no što se očekivalo, procjenjuje Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

Obujam svjetske razmjene trebao bi zahvaljujući slabljenju inflatornih pritisaka porasti za 2,6 posto, izračunao je WTO, nakon 1,2-postotnog pada u 2023. godini.

Nova prognoza za 2024. niža je za 0,7 postotnih bodova no što je WTO bio očekivao krajem prošle godine, uz naglašene rizike koji bi mogli rezultirati i padom razmjene za 1,6 posto.

U 2025. rast bi trebao ubrzati na 3,3 posto, pokazuju nove prognoze, objavljene u srijedu.

Od osnivanja sredinom devedesetih globalna trgovina smanjila se do prošle godine samo 2020., zbog pandemije covida, i 2009., zbog globalne financijske krize. U 2020. pala je za pet posto, a u 2009. više od 12 posto.

U 2023. uvozna potražnja bila je iznimno slaba u Europi, gdje je utjecaj poskupljenja energije i inflacije bio najintenzivniji, napominje WTO u najnovijem izvješću.

Kriza u Crvenom moru kroz koje prolazi 12 posto globalne trgovine omela je tranzit brodova, ali ga nije zaustavila, uz tek umjeren rast vozarina, primjećuje organizacija.

Situaciju treba pomno pratiti, ali rizik od skoka cijena nafte zbog eskalacije bliskoistočne krize vjerojatno je veća prijetnja za trgovinu od poremećaja u Sueskom kanalu, rekao je glavni ekonomist WTO-a Ralph Ossa.

Promjena cijena energije trenutno će utjecati na globalnu trgovinu, dodao je dužnosnik WTO-a.

Zaoštravanje krize na Bliskom istoku, geopolitičke napetosti i pojačani protekcionizam prijete i fragmentacijom globalne trgovine, upozoravaju u WTO-u.

Postoje dokazi da je fragmentacija već počela, ali ne i deglobalizacija, budući da se trgovina i dalje raste, iako slabije nego devedesetih, naglasio je Ossa.

Prije godinu dana WTO je procijenio da bi podjela svijeta na geopolitičke blokove mogla smanjiti svjetski BDP za pet posto.