- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 25.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dominacija Končara
- 25.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Končara
- 25.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze stagniraju, ulagači oprezni
- 25.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 25.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, tehnološki sektor pod pritiskom
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 25.04.2024 Nestlé objavio financijske rezultate za prvo tromjesečje 2024. godine
- 25.04.2024 Atlantic grupa u prvom tromjesečju s 3,2 posto većom dobiti nego lani
- 25.04.2024 Vujčić očekuje pad inflacije na 2% tijekom ljeta, te rast gospodarstva veći od 3,2%
- 25.04.2024 Novi poslovi u Sloveniji i Albaniji vrijedni više od 27 milijuna eura
- 25.04.2024 Prilika da građani sami proizvode i dijele energiju
- 25.04.2024 Njemačke potrošače ohrabrili dogovori o plaćama
- 25.04.2024 Odlična poslovna godina za dioničare Jadranskog naftovoda
BUDUĆNOST PODUZEĆAObjavljeno: 15.04.2016
Tipurić: Privatizacija je važna, ali nije jedino moguće rješenje
Podijeli sadržaj: | ||||
Tvrtke u državnom vlasništvu stvaraju oko 10 posto BDP-a na globalnoj razini, čine oko 20 posto tržišne vrijednosti vlasničkog kapitala na globalnoj razini
i više od 10 posto njih je na listi najvećih svjetskih tvrtki s procijenjenom ukupnim prihodom od 3,6 trilijuna američkih dolara.
Podaci su to koje je iznio profesor Darko Tipurić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na početku svog izlaganja o budućnosti poduzeća u državnom vlasništvu u modernoj ekonomiji.
U razdoblju od 2005. do 2012., nastavio je, devet od 15 najvećih globalnih IPO-a bili su napravljeni za državne tvrtke. Pritom je naglasio da se suvremene tvrtke u državnom vlasništvu znatno razlikuju od nekadašnjih; evoluirale su u neki od hibridnih organizacijskih oblika (mješovita vlasnička struktura i različite postavke kontrole) sa znatnom neovisnošću poslovnih operacija.
- Broj tvrtki u državnom vlasništvu dodatno je porastao zbog procesa predstečajnih nagodbi.
Velik broj istraživanja pokazuje i njihovu neučinkovitost te negativan utjecaj na gospodarske aktivnosti privatnih tvrtki, a onda posljedično i na cjelokupnu ekonomiju. Visoka je i koncentracija zaduženosti i veći je rizik neplaćanja kod javnih tvrtki – istaknuo je Tipurić, iznijevši još neke zanimljive podatke: 878 poduzeća u državnom vlasništvu zapošljavaju 101,6 tisuća radnika (15 posto), a prosječna plaća iznosi 6.234 kuna, što je čak 37,6 posto više od privatnog sektora. Ostvareni prihodi iznosili su u 2014. 60 milijardi kuna (11 posto), bruto dobit 5,1 milijardi kuna (14 posto), a čak 30,1 posto poduzeća u državnom vlasništvu prošle godine je ostvarilo gubitak.
- Rješenje je privatizacija jer država ne može biti dobar vlasnik. Međutim, rizici privatizacijskog procesa nerijetko se zaboravljaju, a nacionalni ekonomski i javni interesi ponekad bivaju podređeni drugim interesima – smatra Tipurić.
Ključni problemi su, nastavio je, loš i neučinkovit model korporativnog upravljanja u javnim poduzećima, tu je i nedostatak jasne strategije države u pogledu njihove budućnosti, problem višedimenzionalne i nerijetko konfliktne ciljne funkcije, upravljačka i operacijska neefikasnost, problemi nedovoljne kvalitete, često i neprofesionalnosti i nestručnosti u nadzornim odborima i upravama, visoka koncentracija zaduženosti i veći rizik neplaćanja, što stvara dodatne fiskalne rizike za državu.
Koliko način organizacije upravljačkih struktura i model korporativnog upravljanja može pomoći u podizanju razine poslovne uspješnosti i stvaranja vrijednosti za tvrtke u državnom vlasništvu?
- Može! Privatizacija je važna, ali nije jedino moguće rješenje – naglasio je Tipurić, izdvojivši bitne uvjete oblikovanja efikasnog modela korporativnog upravljanja, a to su depolitizacija, deideologizacija i profesionalizacija. Potrebna je i, kaže, nacionalna strategija.
Na kraju je sudionicima iznio zaključke kroz ključne poruke:
- Treba napustiti ideološku raspravu glede privatizacije. Tvrtke u državnom vlasništvu se mijenjaju i hibridni oblici postaju sve važniji. Nema čvrstih dokaza da je oblik vlasništva povezan s djelotvornošću. Uvijek je u pitanju način, oblik i kvaliteta upravljanja, uz izgradnju prikladnoga institucionalnog okvira. Način upravljanja tvrtkama u pretežitom državnom vlasništvu treba znatno unaprijediti, ne treba isključiti i moguću ulogu zatvorenih investicijskih fondova, a valja razmotriti i uvođenje državnog holdinga.
Politički utjecaj, izbor članova odbora i financijske perfomanse tvrtki u pretežitom državnom vlasništvu, tema je s kojom se na Tipurićevo predavanje nadovezala Tanja Kuzman sa Sveučilišta Sheffield.
- Državne tvrtke mogu biti profitabilne i u svijetu jesu. No regija je druga priča jer su državne tvrtke smatrane kao jedan od glavnih instrumenata za postizanje ciljeva socijalne politike.
Zbog svega toga sve se više ističe da od državnih tvrtki treba očekivati prinos koji imaju privatne tvrtki – naglasila je Kuzman.
Govoreći o neefikasnosti poslovanja, istakla je da je većina neefikasnosti u poslovanju prouzrokovana postojanjem nezainteresiranih vlasnika, ali i činjenicom da vlade često ne rade u najboljem interesu vlasnika i koriste odbor direktora kako bi se mogli miješati u poslovanje tvrtki.
- Ključni mehanizama za korporativno upravljanje u državnim tvrtkama je svakako odbor direktora. No pozicije u odborima su nagrada za političke istomišljenike. Promjena članova odbora u državnim preduzećima nije posljedica tržišnih perfomansi, već političkih utjecaja – zaključila je Kuzman te uvela u panel raspravu o nacionalniom holdingu i privatizaciji javnih poduzeća.
Uz nju u raspravi su sudjelovali prvi čovjek DUUDI-ja Tomislav Boban, član NO Zagrebačkog holding Davor Štern, profesor Željko Garača sa splitskog Ekonomskog fakulteta, Marko Šantić iz Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine i profesorica Danila Djokić s Fakulteta za management Koper.
- Privatizacija mora biti fokusirana. Država mora sačuvati značajne udjele, mora biti aktivni i pasivni investitor i razmišljati da implementira i hibride model, kao što je JPP. Nužna je strategija države, odabir sposobnih, a ne podobnih menadžera, vrednovanje rada i sustav nadzora rada – zaključci su rasprave.
Podaci su to koje je iznio profesor Darko Tipurić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na početku svog izlaganja o budućnosti poduzeća u državnom vlasništvu u modernoj ekonomiji.
U razdoblju od 2005. do 2012., nastavio je, devet od 15 najvećih globalnih IPO-a bili su napravljeni za državne tvrtke. Pritom je naglasio da se suvremene tvrtke u državnom vlasništvu znatno razlikuju od nekadašnjih; evoluirale su u neki od hibridnih organizacijskih oblika (mješovita vlasnička struktura i različite postavke kontrole) sa znatnom neovisnošću poslovnih operacija.
- Broj tvrtki u državnom vlasništvu dodatno je porastao zbog procesa predstečajnih nagodbi.
Velik broj istraživanja pokazuje i njihovu neučinkovitost te negativan utjecaj na gospodarske aktivnosti privatnih tvrtki, a onda posljedično i na cjelokupnu ekonomiju. Visoka je i koncentracija zaduženosti i veći je rizik neplaćanja kod javnih tvrtki – istaknuo je Tipurić, iznijevši još neke zanimljive podatke: 878 poduzeća u državnom vlasništvu zapošljavaju 101,6 tisuća radnika (15 posto), a prosječna plaća iznosi 6.234 kuna, što je čak 37,6 posto više od privatnog sektora. Ostvareni prihodi iznosili su u 2014. 60 milijardi kuna (11 posto), bruto dobit 5,1 milijardi kuna (14 posto), a čak 30,1 posto poduzeća u državnom vlasništvu prošle godine je ostvarilo gubitak.
- Rješenje je privatizacija jer država ne može biti dobar vlasnik. Međutim, rizici privatizacijskog procesa nerijetko se zaboravljaju, a nacionalni ekonomski i javni interesi ponekad bivaju podređeni drugim interesima – smatra Tipurić.
Ključni problemi su, nastavio je, loš i neučinkovit model korporativnog upravljanja u javnim poduzećima, tu je i nedostatak jasne strategije države u pogledu njihove budućnosti, problem višedimenzionalne i nerijetko konfliktne ciljne funkcije, upravljačka i operacijska neefikasnost, problemi nedovoljne kvalitete, često i neprofesionalnosti i nestručnosti u nadzornim odborima i upravama, visoka koncentracija zaduženosti i veći rizik neplaćanja, što stvara dodatne fiskalne rizike za državu.
Koliko način organizacije upravljačkih struktura i model korporativnog upravljanja može pomoći u podizanju razine poslovne uspješnosti i stvaranja vrijednosti za tvrtke u državnom vlasništvu?
- Može! Privatizacija je važna, ali nije jedino moguće rješenje – naglasio je Tipurić, izdvojivši bitne uvjete oblikovanja efikasnog modela korporativnog upravljanja, a to su depolitizacija, deideologizacija i profesionalizacija. Potrebna je i, kaže, nacionalna strategija.
Na kraju je sudionicima iznio zaključke kroz ključne poruke:
- Treba napustiti ideološku raspravu glede privatizacije. Tvrtke u državnom vlasništvu se mijenjaju i hibridni oblici postaju sve važniji. Nema čvrstih dokaza da je oblik vlasništva povezan s djelotvornošću. Uvijek je u pitanju način, oblik i kvaliteta upravljanja, uz izgradnju prikladnoga institucionalnog okvira. Način upravljanja tvrtkama u pretežitom državnom vlasništvu treba znatno unaprijediti, ne treba isključiti i moguću ulogu zatvorenih investicijskih fondova, a valja razmotriti i uvođenje državnog holdinga.
Politički utjecaj, izbor članova odbora i financijske perfomanse tvrtki u pretežitom državnom vlasništvu, tema je s kojom se na Tipurićevo predavanje nadovezala Tanja Kuzman sa Sveučilišta Sheffield.
- Državne tvrtke mogu biti profitabilne i u svijetu jesu. No regija je druga priča jer su državne tvrtke smatrane kao jedan od glavnih instrumenata za postizanje ciljeva socijalne politike.
Zbog svega toga sve se više ističe da od državnih tvrtki treba očekivati prinos koji imaju privatne tvrtki – naglasila je Kuzman.
Govoreći o neefikasnosti poslovanja, istakla je da je većina neefikasnosti u poslovanju prouzrokovana postojanjem nezainteresiranih vlasnika, ali i činjenicom da vlade često ne rade u najboljem interesu vlasnika i koriste odbor direktora kako bi se mogli miješati u poslovanje tvrtki.
- Ključni mehanizama za korporativno upravljanje u državnim tvrtkama je svakako odbor direktora. No pozicije u odborima su nagrada za političke istomišljenike. Promjena članova odbora u državnim preduzećima nije posljedica tržišnih perfomansi, već političkih utjecaja – zaključila je Kuzman te uvela u panel raspravu o nacionalniom holdingu i privatizaciji javnih poduzeća.
Uz nju u raspravi su sudjelovali prvi čovjek DUUDI-ja Tomislav Boban, član NO Zagrebačkog holding Davor Štern, profesor Željko Garača sa splitskog Ekonomskog fakulteta, Marko Šantić iz Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine i profesorica Danila Djokić s Fakulteta za management Koper.
- Privatizacija mora biti fokusirana. Država mora sačuvati značajne udjele, mora biti aktivni i pasivni investitor i razmišljati da implementira i hibride model, kao što je JPP. Nužna je strategija države, odabir sposobnih, a ne podobnih menadžera, vrednovanje rada i sustav nadzora rada – zaključci su rasprave.
Izvor: liderpress.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 25.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dominacija Končara
- 25.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Končara
- 25.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze stagniraju, ulagači oprezni
- 25.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 25.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, tehnološki sektor pod pritiskom
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 25.04.2024 Nestlé objavio financijske rezultate za prvo tromjesečje 2024. godine
- 25.04.2024 Atlantic grupa u prvom tromjesečju s 3,2 posto većom dobiti nego lani
- 25.04.2024 Vujčić očekuje pad inflacije na 2% tijekom ljeta, te rast gospodarstva veći od 3,2%
- 25.04.2024 Novi poslovi u Sloveniji i Albaniji vrijedni više od 27 milijuna eura
- 25.04.2024 Prilika da građani sami proizvode i dijele energiju
- 25.04.2024 Njemačke potrošače ohrabrili dogovori o plaćama
- 25.04.2024 Odlična poslovna godina za dioničare Jadranskog naftovoda
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 25.04. 16:00 | 2805,17 | 19,64 |
0,71 |
|
CROBEX10* | 25.04. 16:00 | 1705,34 | 19,99 |
1,19 |
|
CROBEX10tr* | 25.04. 16:00 | 1853,86 | 21,73 |
1,19 |
|
ADRIAprime* | 25.04. 16:00 | 1883,19 | 12,03 |
0,64 |
|
CROBISTR* | 25.04. 16:31 | 173,041 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 25.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KODT | 1.540,00 € |
4,05% |
337.900,00 € |
KODT2 | 1.520,00 € |
3,40% |
311.390,00 € |
KOEI | 266,00 € |
3,91% |
261.906,00 € |
HT | 30,60 € |
0,33% |
238.307,70 € |
ERNT | 204,00 € |
-0,49% |
167.324,00 € |
PODR | 157,00 € |
2,28% |
100.060,00 € |
ZABA | 16,65 € |
-0,30% |
76.360,65 € |
HPB | 224,00 € |
-2,61% |
72.834,00 € |
RIVP | 5,20 € |
-0,38% |
62.235,44 € |
CKML | 10,30 € |
0,00% |
54.590,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.994.083,93 € |
Redovni obveznički promet: | 66.298,00 € |
Sveukupni promet: | 2.331.421,93 € |