„Ova se kriza morala dogoditi kako bi se regulatore potaknulo na promjene“, kazao je na predstavljanju 27. HUB-ovih analiza nezavisni analitičar Velimir Šonje te dodao da su novi kapitalni zahtjevi, sustavi osiguranja depozita te stroži fiskalni nadzor samo dio liste reformi koja Hrvatsku očekuju u bliskoj budućnosti.

Novi kapitalni zahtjevi, poznatiji kao direktiva Basel III, uvodit će se u periodu od 2013. do 2019. godine, a njima se povećava omjer temeljnog kapitala i rizikom ponderirane aktive s dva na 4,5 posto, a omjer temeljnog kapitala povećava se na šest posto.

Spriječiti odljev
Ukupan kapitalni zahtjev je na razini od osam posto, ali bez zaštitnog sloja kapitala do 2,5 posto te protucikličkog sloja na kojemu će regulator inzistirati dođe li do prevelike kreditne aktivnosti, a kretat će se na razini od nula do 2,5 posto.

Što se tiče hrvatskih banaka, trenutačni su omjeri dva do četiri puta veći od minimalno propisanih pa se ne očekuju problemi s ispunjavanjem novih zahtjeva.

„U kratkom roku od tri do sedam godina hrvatske banke neće imati problema s ispunjavanjem novih zahtjeva, ali za nesmetanu primjenu regulative moraju se stvoriti uvjeti u kojima će banke ostvarivati razuman povrat kako ne bi došlo do odljeva kapitala iz Hrvatske“, kazao je Šonje.