- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica umirila ulagače
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic najlikvidniji
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
EKONOMIJAObjavljeno: 17.09.2009
Projekti koji su do sada bili potpuno opravdani zbog krize postaju rizični
Podijeli sadržaj: | ||||
Spas domaćega gospodarstva ove godine svakako bi mogao biti turizam, ali i stabilni bankarski sektor. No financijska kriza prilika je da se uzburka ustaljeno poslovanje i da se mnoge stvari poslože. Tako misli predsjednica Uprave Validusa Marina Bača s kojom smo razgovarali o potrebi ulaganja u turizam i bankarski sektor te zašto i kako je došlo do raspada Fima grupe.
Kakva je prema Vama situacija na domaćem financijskom tržištu?
Danas je uvelike promijenjena zbog utjecaja kako globalne krize, tako i naše aktualne gospodarske i financijske situacije. U tim okvirima svi smo svjesni da postaje mnogo teže pribaviti sve skuplji svježi kapital. Projekti koji su do sada bili u potpunosti poslovno opravdani s vremenom zbog rasta troškova financiranja prelaze u kategoriju rizičnijih.
U što najviše ulažete i što je najvažnije do sada?
Koncentrirani smo prije svega na ulaganja u bankarski i turistički dio svoga portfelja. Tako postižemo ciljanu disperziju rizika jer bankarstvo i turizam nisu usko povezane grane te imaju sasvim drukčije zakonitosti poslovanja. Što vidimo u turističkom sektoru? Priliku. Naime, kriza je uvijek vrijeme da se stvari poslože. Da biste u tom segmentu bili uspješni, a uspjeh znači profit, važno je ono što nudite klijentu.
Imamo doista veliko zanimanje investitora, surađujemo s domaćim i stranim konzultantima te razrađujemo budući proizvod i uslugu u našim objektima. Ono na čemu svakako inzistiramo je produžetak turističke sezone i kvaliteta ponude.
Što ste napravili u društvima u kojima ste u posljednja tri mjeseca stekli udjele?
Tri mjeseca su nažalost prekratka da bi se neke ideje mogle provesti i konkretno ostvariti. Dakle, govorimo o projektima od prije. Kada sam došla na čelo Validusa i odlučila se za tu ulogu, nismo ulazili u nove projekte, nego smo primarno preispitali sve poslove i projekte koje imamo od prije.
S obzirom na krizu, vidite li sada više prilika za ulaganja u odnosu na prošlu godinu?
Da, neke stvari na tržištu koje su dosad bile ustaljene zacijelo su se i još će se promijeniti. Kriza je ono što ustaljeno poslovanje uzburka. To nam najbolje dokazuje povećano zanimanje stranih investitora, pogotovo za turizam. Naime, turizam je grana za koju svi kažemo da treba razvoj, no ono što zapravo treba jest promijeniti cijeli model.
Uz dva i pol mjeseca sezone ni uz optimalno poslovanje ne možete ostvariti prinose koji bi cijelu godinu turističku tvrtku držali u plusu. Tu je, dakle, nužan zaokret i drukčiji pristup poslovanju.
Zašto je došlo do raskida među partnerima Fima grupe i je li ono bilo prijateljsko ili ne?
U samoj grupaciji je početkom prošle godine počeo proces restrukturiranja, upravo zbog nadolazeće krize koja se “de facto” najprije osjetila u financijskom sektoru. Potaknuti novim uvjetima na tržištu kapitala te implementacijom novog zakona odlučili su iz cjelokupnog poslovanja grupirati tri nezavisne cjeline. Prvi dio je upravljanje drugim društvima, drugi su brokerski poslovi i upravljanje investicijskim fondovima, a treći dio je investicijsko bankarstvo, “private equity”, “faktoring” i upravljanje nekretninama. Dosadašnji partneri – Horvat, Žganec i Weissbarth – jednostavno to i dalje ostaju. Međutim, preslagivanjem vlasničkih struktura došlo je do veće vlasničke autonomnosti jer te tvrtke više nisu povezane. No nikakve svađe nije bilo. Dapače, nastavljeni su određeni projekti jer ne može se samo tako prekinuti 18 godina zajedničkog rada.
Je li Fima grupa bila prevelika? Naime, upravljala je imovinom od 500 milijuna eura.
Fima je bila jako propulzivna grupacija. Međutim, kriza je mnoge vratila natrag u vlastito “dvorište” pa su se neke stvari morale jednostavno presložiti.
Fima je u svojoj ponudi imala sve financijske instrumente na tržištu. Zašto 'lomiti' grupu na dijelove, a samim time i prihode i dobit?
U poslovanju na tržištu kapitala grupacija Fime je morala voditi računa o poslovnoj i vlasničkoj povezanosti zbog zakonskog okvira koji regulira, primjerice, zajedničko djelovanje, adekvatnost kapitala, diverzifikaciju rizika i sl. Glede poštovanja tih zakonskih odredbi Hanfa i HNB vrlo su rigorozni, što je s druge strane dobro jer daje sigurnost tržištu kapitala. Mislim da novoformirane poslovne cjeline izrasle iz grupacije Fime sad zbog svoje vlasničke i menadžerske nepovezanosti mogu bolje iskoristiti poslovne prilike.
Kakvi su bili poslovni rezultati Fime?
Dobit prije oporezivanja i poreza za prvo polugodište 2009. iznosi 17,3 milijuna kuna. Nakon podjele svaka tvrtka slijedi svoju strategiju poslovanja i sama je odgovorna za postignute rezultate.
Koji su bili rezultati vašeg dijela, Validusa?
Sada situacija na tržištu kapitala koju obilježava slaba likvidnost i niske tržišne cijene svakako ima negativan utjecaj. Stoga rezultati za prvo polugodište nisu na razini prošlogodišnjih.
Radi dizanja ukupne vrijednosti portfeljnih ulaganja pojačano smo se okrenuli svakom od društava izdavatelja, čiji značajniji paket dionica držimo. Analiziramo njihov rad, idemo od društva do društva i u njima iniciramo određene pomake. Uglavnom se fokusiramo na povećanje prihoda i držimo da je to u ovom trenutku najvažnije.
Tko ulaže u Hrvatsku? S obzirom na rejting države, financijsku krizu i ostalo, ima li u Hrvatskoj uopće stranih ulagača?
Unatrag dva mjeseca imamo dosta interesa upravo od stranih ulagača. Ne mogu govoriti u ime cijele industrije, ali u segmentu onoga čime se bavim mogu reći kako ih ima sve više.
Frekvencija zajedničkih sastanaka je sve veća, a neki koji su prije odustali od ulaganja u ova krizna vremena vide novu priliku.
Što strani ulagači zahtijevaju kada dođu u Hrvatsku?
Ponajprije financijske izvještaje, račun dobiti i gubitka, bilancu, specifičnosti poslovanja u proteklom razdoblju, godinu-dvije čak i četiri prije. Poslovni planovi, produktivnost rada, broj djelatnika, sporovi, dugovi, izloženost su također nezaobilazne teme koje ih interesiraju.
Kakav onda interes ima bilo koji strani ulagač kada je Hrvatska u razini s Vijetnamom?
Svi kažu kako imamo perfektnu obalu i izuzetno predivne prirodne potencijale.
Nedavno sam čula odličnu usporedbu: “Turizam nije kao mlada cura od 18 godina koja ne mora ulagati u sebe”. Isplativost naših turističkih kapaciteta je upitna zbog kratkog trajanja sezone i na tome valja ozbiljno poraditi. Primjerice, Austrija ima turizam cijelu godinu, a ne kao mi, samo 2,5 mjeseca.
Hoćete li vi kao ulagači u hrvatski turizam uzrokovati promjene?
Nadamo se da ćemo u suradnji s budućim strateškim partnerima to i postati.
To su naša portfeljna ulaganja. Što je bolje poslovanje tih društava, to je njihova vrijednost veća.
Naravno da nam je u interesu da posluju što bolje. Razmišljamo o lepezi načina na koji bi svjež kapital popravio stanje društva, od kreditnog zaduživanja do dokapitalizacije, a kojom bi naše vlasništvo u nekom društvu bilo u postocima umanjeno, no tako bi, primjerice, udio od trideset posto u novom, većem kapitalu društva vrijedio više nego osamdeset posto u sadašnjem.
Što poručujete svojim bivšim partnerima i kolegama iz Fima grupe?
Radujem se budućim suradnjama, odnosima, sinergijama. Pritom svi zajedno trebamo naći zajednički interes u poslovanju u kojem će se svatko osjećati dobro jer samo onda to ima smisla.
Ne vidim neke prepreke za takvu suradnju u budućnosti koja u biti predstavlja kontinuitet poslovnih veza među sadašnjim novim poslovnim cjelinama. Sve je dobro posloženo pa se svatko od nas može posvetiti poslovanju svojih društava i krenuti dalje.
Hoće li 'trojedina' Fima uspjeti?
Da ne vjerujem u to, ne bismo danas ovdje razgovarali.
Ciljevi
Je li bilo ulaganja koja nisu dobra i iz kojih biste rado izašli? I jesu li novi strateški ciljevi drukčiji nego prije?
Ne bih rekla da je bilo ulaganja iz kojih bismo sada izašli. No promijenile su se okolnosti. Dobar primjer za to je projekt Švica u koji je Validus ušao s namjerom da sagradi autohtone ličke kuće. Napravila se studija i sva projektna dokumentacija, dobivene su sve dozvole. No sve je to bilo prije krize. Ono što danas svakako koči ovaj projekt jest nedostatak financiranja. Banke su oprezne i u ova vremena ne podržavaju projektna financiranja, što je cijeli postupak stavilo na čekanje.
Kakva je prema Vama situacija na domaćem financijskom tržištu?
Danas je uvelike promijenjena zbog utjecaja kako globalne krize, tako i naše aktualne gospodarske i financijske situacije. U tim okvirima svi smo svjesni da postaje mnogo teže pribaviti sve skuplji svježi kapital. Projekti koji su do sada bili u potpunosti poslovno opravdani s vremenom zbog rasta troškova financiranja prelaze u kategoriju rizičnijih.
U što najviše ulažete i što je najvažnije do sada?
Koncentrirani smo prije svega na ulaganja u bankarski i turistički dio svoga portfelja. Tako postižemo ciljanu disperziju rizika jer bankarstvo i turizam nisu usko povezane grane te imaju sasvim drukčije zakonitosti poslovanja. Što vidimo u turističkom sektoru? Priliku. Naime, kriza je uvijek vrijeme da se stvari poslože. Da biste u tom segmentu bili uspješni, a uspjeh znači profit, važno je ono što nudite klijentu.
Imamo doista veliko zanimanje investitora, surađujemo s domaćim i stranim konzultantima te razrađujemo budući proizvod i uslugu u našim objektima. Ono na čemu svakako inzistiramo je produžetak turističke sezone i kvaliteta ponude.
Što ste napravili u društvima u kojima ste u posljednja tri mjeseca stekli udjele?
Tri mjeseca su nažalost prekratka da bi se neke ideje mogle provesti i konkretno ostvariti. Dakle, govorimo o projektima od prije. Kada sam došla na čelo Validusa i odlučila se za tu ulogu, nismo ulazili u nove projekte, nego smo primarno preispitali sve poslove i projekte koje imamo od prije.
S obzirom na krizu, vidite li sada više prilika za ulaganja u odnosu na prošlu godinu?
Da, neke stvari na tržištu koje su dosad bile ustaljene zacijelo su se i još će se promijeniti. Kriza je ono što ustaljeno poslovanje uzburka. To nam najbolje dokazuje povećano zanimanje stranih investitora, pogotovo za turizam. Naime, turizam je grana za koju svi kažemo da treba razvoj, no ono što zapravo treba jest promijeniti cijeli model.
Uz dva i pol mjeseca sezone ni uz optimalno poslovanje ne možete ostvariti prinose koji bi cijelu godinu turističku tvrtku držali u plusu. Tu je, dakle, nužan zaokret i drukčiji pristup poslovanju.
Zašto je došlo do raskida među partnerima Fima grupe i je li ono bilo prijateljsko ili ne?
U samoj grupaciji je početkom prošle godine počeo proces restrukturiranja, upravo zbog nadolazeće krize koja se “de facto” najprije osjetila u financijskom sektoru. Potaknuti novim uvjetima na tržištu kapitala te implementacijom novog zakona odlučili su iz cjelokupnog poslovanja grupirati tri nezavisne cjeline. Prvi dio je upravljanje drugim društvima, drugi su brokerski poslovi i upravljanje investicijskim fondovima, a treći dio je investicijsko bankarstvo, “private equity”, “faktoring” i upravljanje nekretninama. Dosadašnji partneri – Horvat, Žganec i Weissbarth – jednostavno to i dalje ostaju. Međutim, preslagivanjem vlasničkih struktura došlo je do veće vlasničke autonomnosti jer te tvrtke više nisu povezane. No nikakve svađe nije bilo. Dapače, nastavljeni su određeni projekti jer ne može se samo tako prekinuti 18 godina zajedničkog rada.
Je li Fima grupa bila prevelika? Naime, upravljala je imovinom od 500 milijuna eura.
Fima je bila jako propulzivna grupacija. Međutim, kriza je mnoge vratila natrag u vlastito “dvorište” pa su se neke stvari morale jednostavno presložiti.
Fima je u svojoj ponudi imala sve financijske instrumente na tržištu. Zašto 'lomiti' grupu na dijelove, a samim time i prihode i dobit?
U poslovanju na tržištu kapitala grupacija Fime je morala voditi računa o poslovnoj i vlasničkoj povezanosti zbog zakonskog okvira koji regulira, primjerice, zajedničko djelovanje, adekvatnost kapitala, diverzifikaciju rizika i sl. Glede poštovanja tih zakonskih odredbi Hanfa i HNB vrlo su rigorozni, što je s druge strane dobro jer daje sigurnost tržištu kapitala. Mislim da novoformirane poslovne cjeline izrasle iz grupacije Fime sad zbog svoje vlasničke i menadžerske nepovezanosti mogu bolje iskoristiti poslovne prilike.
Kakvi su bili poslovni rezultati Fime?
Dobit prije oporezivanja i poreza za prvo polugodište 2009. iznosi 17,3 milijuna kuna. Nakon podjele svaka tvrtka slijedi svoju strategiju poslovanja i sama je odgovorna za postignute rezultate.
Koji su bili rezultati vašeg dijela, Validusa?
Sada situacija na tržištu kapitala koju obilježava slaba likvidnost i niske tržišne cijene svakako ima negativan utjecaj. Stoga rezultati za prvo polugodište nisu na razini prošlogodišnjih.
Radi dizanja ukupne vrijednosti portfeljnih ulaganja pojačano smo se okrenuli svakom od društava izdavatelja, čiji značajniji paket dionica držimo. Analiziramo njihov rad, idemo od društva do društva i u njima iniciramo određene pomake. Uglavnom se fokusiramo na povećanje prihoda i držimo da je to u ovom trenutku najvažnije.
Tko ulaže u Hrvatsku? S obzirom na rejting države, financijsku krizu i ostalo, ima li u Hrvatskoj uopće stranih ulagača?
Unatrag dva mjeseca imamo dosta interesa upravo od stranih ulagača. Ne mogu govoriti u ime cijele industrije, ali u segmentu onoga čime se bavim mogu reći kako ih ima sve više.
Frekvencija zajedničkih sastanaka je sve veća, a neki koji su prije odustali od ulaganja u ova krizna vremena vide novu priliku.
Što strani ulagači zahtijevaju kada dođu u Hrvatsku?
Ponajprije financijske izvještaje, račun dobiti i gubitka, bilancu, specifičnosti poslovanja u proteklom razdoblju, godinu-dvije čak i četiri prije. Poslovni planovi, produktivnost rada, broj djelatnika, sporovi, dugovi, izloženost su također nezaobilazne teme koje ih interesiraju.
Kakav onda interes ima bilo koji strani ulagač kada je Hrvatska u razini s Vijetnamom?
Svi kažu kako imamo perfektnu obalu i izuzetno predivne prirodne potencijale.
Nedavno sam čula odličnu usporedbu: “Turizam nije kao mlada cura od 18 godina koja ne mora ulagati u sebe”. Isplativost naših turističkih kapaciteta je upitna zbog kratkog trajanja sezone i na tome valja ozbiljno poraditi. Primjerice, Austrija ima turizam cijelu godinu, a ne kao mi, samo 2,5 mjeseca.
Hoćete li vi kao ulagači u hrvatski turizam uzrokovati promjene?
Nadamo se da ćemo u suradnji s budućim strateškim partnerima to i postati.
To su naša portfeljna ulaganja. Što je bolje poslovanje tih društava, to je njihova vrijednost veća.
Naravno da nam je u interesu da posluju što bolje. Razmišljamo o lepezi načina na koji bi svjež kapital popravio stanje društva, od kreditnog zaduživanja do dokapitalizacije, a kojom bi naše vlasništvo u nekom društvu bilo u postocima umanjeno, no tako bi, primjerice, udio od trideset posto u novom, većem kapitalu društva vrijedio više nego osamdeset posto u sadašnjem.
Što poručujete svojim bivšim partnerima i kolegama iz Fima grupe?
Radujem se budućim suradnjama, odnosima, sinergijama. Pritom svi zajedno trebamo naći zajednički interes u poslovanju u kojem će se svatko osjećati dobro jer samo onda to ima smisla.
Ne vidim neke prepreke za takvu suradnju u budućnosti koja u biti predstavlja kontinuitet poslovnih veza među sadašnjim novim poslovnim cjelinama. Sve je dobro posloženo pa se svatko od nas može posvetiti poslovanju svojih društava i krenuti dalje.
Hoće li 'trojedina' Fima uspjeti?
Da ne vjerujem u to, ne bismo danas ovdje razgovarali.
Ciljevi
Je li bilo ulaganja koja nisu dobra i iz kojih biste rado izašli? I jesu li novi strateški ciljevi drukčiji nego prije?
Ne bih rekla da je bilo ulaganja iz kojih bismo sada izašli. No promijenile su se okolnosti. Dobar primjer za to je projekt Švica u koji je Validus ušao s namjerom da sagradi autohtone ličke kuće. Napravila se studija i sva projektna dokumentacija, dobivene su sve dozvole. No sve je to bilo prije krize. Ono što danas svakako koči ovaj projekt jest nedostatak financiranja. Banke su oprezne i u ova vremena ne podržavaju projektna financiranja, što je cijeli postupak stavilo na čekanje.
Izvor: poslovni.hr
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica umirila ulagače
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic najlikvidniji
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 26.04. 16:00 | 2814,85 | 9,68 |
0,35 |
|
CROBEX10* | 26.04. 16:00 | 1710,56 | 5,22 |
0,31 |
|
CROBEX10tr* | 26.04. 16:00 | 1859,53 | 5,67 |
0,31 |
|
ADRIAprime* | 26.04. 16:00 | 1887,64 | 4,45 |
0,24 |
|
CROBISTR* | 26.04. 16:31 | 173,0528 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 26.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
HPB | 224,00 € |
0,00% |
176.508,00 € |
ZABA | 16,75 € |
0,60% |
113.613,40 € |
ADRS2 | 62,00 € |
1,31% |
102.969,40 € |
ERNT | 203,00 € |
-0,49% |
92.433,00 € |
RIVP | 5,22 € |
0,38% |
88.651,38 € |
DLKV | 2,50 € |
2,46% |
85.497,02 € |
ZVCV | 24,00 € |
13,21% |
75.153,40 € |
SPAN | 44,70 € |
0,90% |
68.411,10 € |
ATGR | 56,00 € |
0,00% |
61.595,50 € |
KODT | 1.530,00 € |
-0,65% |
54.770,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.142.497,54 € |
Redovni obveznički promet: | 11.602,00 € |
Sveukupni promet: | 1.154.099,54 € |