Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke nakon izraženijeg rasta u travnju u svibnju je zabilježila blagi pad na mjesečnoj razini. Na kraju svibnja ukupna je aktiva iznosila 91,1mlrd. kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 91,05 mlrd. kuna, odnosno 12,1 mlrd. eura, što je za 608 mil. kuna ili 0,7% manje nego na kraju travnja. Na godišnjoj je razini također zabilježen blagi pad međunarodnih pričuva od 469 mil. kuna (-0,5%).

U prvih pet mjeseci ove godine međunarodne pričuve HNB-a porasle su za 6,27 mlrd. kuna (+6,7%) ponajviše kao posljedica priljeva kapitala od zaduživanja Države na inozemnom tržištu kapitala (SAD) početkom travnja, odnosno kupoprodajne aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice. Osim deviznih transakcija HNB-a, dio formiranja bruto pričuva ostvaren je priljevom deviznog depozita države kod središnje banke. S druge strane prodaja deviza poslovnim bankama utjecala je na smanjenje međunarodnih pričuva.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema našim procjenama međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja 2013. godine (5,5 mlrd. eura glavnice i kamata u drugoj polovini 2013.). Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje stabilne monetarne politike u uvjetima produljene recesije, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK.