- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica umirila ulagače
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic najlikvidniji
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
POREZNI NAMETIObjavljeno: 10.02.2016
2016. bi mogla biti godina poreza na šećer
Podijeli sadržaj: | ||||
Netom započeta 2016. mogla bi biti godina poreza na šećer jer nekoliko velikih zemalja razmišlja o uvođenju novih nameta za zaslađenu hranu i napitke s ciljem suzbijanja pretilosti i punjenja državne blagajne.
Godinama već iz sektora zaštite javnog zdravlja pozivaju na takve poteze kojima bi se pridružilo u borbi protiv rastućih problema s pretilošću, koja poprima epidemijske razmjere i povećava broj oboljelih od srčanih bolesti, dijabetesa i drugih bolesti, kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju.
Zagovornici takvih mjera nadaju se da će porezi dovesti do povećanja cijena proizvoda s visokim udjelom kalorija i rezultirati padom potrošnje, na isti način kao što su porezi na duhan pomogli smanjenju pušenja.
Protivnici pak kažu da takvi porezi ne pridonose zdravlju, da nepošteno ciljaju određenu vrstu proizvoda, ugrožavanju radna mjesta i dodatno opterećuju siromašne.
Skandinavske zemlje imaju takve poreze dugi niz godina, s različitim uspjehom, a 2012. godine pridružile su im se Francuska i Mađarska te dvije godine nakon toga i Meksiko.
Neki stručnjaci pak kažu da su ti porezi u sve većoj primjeni jer zemlje njima nastoje osnažiti javne financije u neizvjesnom globalnom gospodarstvu, dok je nova generacija potrošača zabrinutija za vlastito zdravlje i manje vjeruje korporacijama.
Sad Indija, Filipini i Indonezija razmišljaju o sličnim mjerama, dok se o tom pitanju u britanskom parlamentu raspravljalo krajem prošle godine, a u siječnju 2016. premijer David Cameron poručio je da ne isključuje mogućnost uvođenja poreza na šećer.
Kelly Brownelll, dekan Duke University′s Sanford School of Public Policy u Sjevernoj Karolini, kazao da je Meksiko bio ključan s obzirom na popularnost bezalkoholnih pića u toj zemlji. "Činjenica da su (proizvođači bezalkoholnih pića) u Meksiku izgubili prilično je zapanjujuća", kazao je Brownell.
Coca-Cola i PepsiCo, koji dominiraju globalnim tržištem bezalkoholnih pića, vrijednim gotovo 870 milijardi dolara mjereno godišnjom prodajom, nisu željeli komentirati pitanja vezana uz porez na šećer. Uputili su novinare na trgovačko udruženje Međunarodno vijeće udruženja industrije bezalkoholnih pića (ICBA).
Izvršna direktorica ICBA Kate Loatman je kazala da se udruženje punionica u Meksiku protivilo tome porezu i "u suradnji sa zakonodavcima i medijima su željeli istaknuti kako se tim porezom ne bi poboljšalo javno zdravlje".
Na pitanja o Indiji, Filipinima, Indoneziji i Britaniji kazala je: "Premda shvaćamo zašto su takve rasprave pokrenute u tim zemljama, ono što je ključno jest da porezi ne poboljšavaju javno zdravlje ni u jednoj zemlji".
Rasprava o porezima usredotočila se na bezalkoholna gazirana pića jer pobornici dobrog zdravlja kažu da ona daju takozvane "prazne kalorije" sa slabim nutritivnim vrijednostima pa oni koji ih piju ne osjećaju sitost koju osjećaju kod konzumacije krute hrane poput čokolade ili slatkiša pa stoga ne jedu manje.
Kao rezultat toga, nameti u zemljama poput Francuske pokrivaju samo pića, dok u nekim zemljama gdje taj porez obuhvaća širi spektar proizvoda, kao u Meksiku, namet na hranu s visokim udjelom šećera manji je u usporedbi s onim na pića.
Učinci na zdravlje nejasni
Meksički porez uveden je u siječnju 2014. u sklopu vladine strategije usmjerene poboljšanju zdravlja jedne od najdebljih nacija u svijetu, gdje je 70 posto odraslih i 34 posto djece prekomjerne težine ili pretilo. Obuhvaća zašećerenu hranu i pića, čija je potrošnja snažno skočila u protekla dva desetljeća.
U prvoj godini nakon što je uveden porez po litri od 1 pezosa (0,07 dolara), zbog čega su cijene porasle za 10 posto, potrošači su u prosjeku mjesečno kupili 6 posto manje bezalkoholnih pića, prema podacima BMJ Journala objavljenima u siječnju. Čak štoviše, smanjenje potrošnje je ubrzavalo prema kraju godine i u prosincu dosegnulo 12 posto. Također je zabilježen 4-postotni rast potrošnje na pića koja nisu opterećena tim porezom, poput flaširane vode, pokazala je studija.
"Primjena tog poreza u Meksiku mjera je za prevenciju pretilosti i dijabetesa koja je našu zemlju pozicionirala među lidere u području javnog zdravlja", objavio je u listopadu tamošnji institut za javno zdravlje.
No učinci na javno zdravlje pitanje je o kojemu bi se dalo raspravljati.
Tom Sanders, profesor nutricionizma u King′ College London, kazao je kako stupanj smanjenja potrošnje koji je zabilježen u Meksiku odgovara približno jednoj kockici šećera manje na dan ili "kapi u moru kalorija".
Štoviše, studija iz 2014. godine koju je naručila Europska komisija pokazala je da porezi na hranu smanjuju potrošnju proizvoda koji su njima opterećeni i da se potrošači samo prebace na jeftinije brendove. A s obzirom na vrlo malo dostupnih empirijskih podataka, nema jasnih dokaza o razmjerima u kojima ti porezi mogu pomoći javnom zdravlju.
Pa ipak, prošle godinu poreze su uveli Čile, Barbados i Dominikanska Republika, a Belgija je uvela jedan porez u siječnju ove godine.
Učinci na poslovanje kompanija
U Indiji je vijeće koje je imenovala tamošnja vlada predložilo porez od čak 40 posto na zaslađena pića u sklopu šireg fiskalnog preustroja.
Iz indijskog ogranka Coca-Cole, koji zapošljava 25.000 ljudi, u prosincu su objavili da bi takav prijedlog doveo do oštrog pada prodaje i da u takvim uvjetima neće imati izbora doli zatvoriti neke tvornice i pogone.
Indija i ostala tržišta u razdoblju ključna su za proizvođače bezalkoholnih pića jer njihova sve brojnija srednja klasa sve više kupuje pakirane proizvode. To im je pomoglo da nadoknade slabiju potrošnje na zasićenim tržištima poput SAD-a, gdje prodaja bezalkoholnih gaziranih pića posljednjih 10 godina zaredom jer sve više ljudi bira pića koja smatra zdravija.
Sličan prijedlog na Filipinima, koji je odobrio odbor tamošnjeg parlamenta u studenome lani i još puno mu vremena treba da dobije zeleno svijetlo, predviđa porez od 0,22 dolara po litri bezalkoholnog pića. To je trostruko više nego u Meksiku i zasigurno će zatresti to tržišta velikih potencijala, upozoravaju analitičari.
Kako bi pratile promijenjenu potražnju, tvrtke su povećale ponudu niskokaloričnih pića, koji su često izuzeti o plaćanja takvih poreza.
Tvrtke u SAD-u povukle su iz škola bezalkoholna pića s visokim udjelom kalorija, na pića stavili oznake koliko kalorija sadrže, te financirale programe fizičke aktivnosti i prehrane.
Meksički porez bio je ključan korak jer je bio dokaz da je to moguće učiniti i da utječe na potrošnju, kazao je Kelly Henning, koji vodi programe javnog zdravlja u Bloomberg Philathropies, zakladi bivšeg gradonačelnika New York Cityja, koja je pomogla financirati kampanju za uvođenje meksičkog poreza.
Godinama već iz sektora zaštite javnog zdravlja pozivaju na takve poteze kojima bi se pridružilo u borbi protiv rastućih problema s pretilošću, koja poprima epidemijske razmjere i povećava broj oboljelih od srčanih bolesti, dijabetesa i drugih bolesti, kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju.
Zagovornici takvih mjera nadaju se da će porezi dovesti do povećanja cijena proizvoda s visokim udjelom kalorija i rezultirati padom potrošnje, na isti način kao što su porezi na duhan pomogli smanjenju pušenja.
Protivnici pak kažu da takvi porezi ne pridonose zdravlju, da nepošteno ciljaju određenu vrstu proizvoda, ugrožavanju radna mjesta i dodatno opterećuju siromašne.
Skandinavske zemlje imaju takve poreze dugi niz godina, s različitim uspjehom, a 2012. godine pridružile su im se Francuska i Mađarska te dvije godine nakon toga i Meksiko.
Neki stručnjaci pak kažu da su ti porezi u sve većoj primjeni jer zemlje njima nastoje osnažiti javne financije u neizvjesnom globalnom gospodarstvu, dok je nova generacija potrošača zabrinutija za vlastito zdravlje i manje vjeruje korporacijama.
Sad Indija, Filipini i Indonezija razmišljaju o sličnim mjerama, dok se o tom pitanju u britanskom parlamentu raspravljalo krajem prošle godine, a u siječnju 2016. premijer David Cameron poručio je da ne isključuje mogućnost uvođenja poreza na šećer.
Kelly Brownelll, dekan Duke University′s Sanford School of Public Policy u Sjevernoj Karolini, kazao da je Meksiko bio ključan s obzirom na popularnost bezalkoholnih pića u toj zemlji. "Činjenica da su (proizvođači bezalkoholnih pića) u Meksiku izgubili prilično je zapanjujuća", kazao je Brownell.
Coca-Cola i PepsiCo, koji dominiraju globalnim tržištem bezalkoholnih pića, vrijednim gotovo 870 milijardi dolara mjereno godišnjom prodajom, nisu željeli komentirati pitanja vezana uz porez na šećer. Uputili su novinare na trgovačko udruženje Međunarodno vijeće udruženja industrije bezalkoholnih pića (ICBA).
Izvršna direktorica ICBA Kate Loatman je kazala da se udruženje punionica u Meksiku protivilo tome porezu i "u suradnji sa zakonodavcima i medijima su željeli istaknuti kako se tim porezom ne bi poboljšalo javno zdravlje".
Na pitanja o Indiji, Filipinima, Indoneziji i Britaniji kazala je: "Premda shvaćamo zašto su takve rasprave pokrenute u tim zemljama, ono što je ključno jest da porezi ne poboljšavaju javno zdravlje ni u jednoj zemlji".
Rasprava o porezima usredotočila se na bezalkoholna gazirana pića jer pobornici dobrog zdravlja kažu da ona daju takozvane "prazne kalorije" sa slabim nutritivnim vrijednostima pa oni koji ih piju ne osjećaju sitost koju osjećaju kod konzumacije krute hrane poput čokolade ili slatkiša pa stoga ne jedu manje.
Kao rezultat toga, nameti u zemljama poput Francuske pokrivaju samo pića, dok u nekim zemljama gdje taj porez obuhvaća širi spektar proizvoda, kao u Meksiku, namet na hranu s visokim udjelom šećera manji je u usporedbi s onim na pića.
Učinci na zdravlje nejasni
Meksički porez uveden je u siječnju 2014. u sklopu vladine strategije usmjerene poboljšanju zdravlja jedne od najdebljih nacija u svijetu, gdje je 70 posto odraslih i 34 posto djece prekomjerne težine ili pretilo. Obuhvaća zašećerenu hranu i pića, čija je potrošnja snažno skočila u protekla dva desetljeća.
U prvoj godini nakon što je uveden porez po litri od 1 pezosa (0,07 dolara), zbog čega su cijene porasle za 10 posto, potrošači su u prosjeku mjesečno kupili 6 posto manje bezalkoholnih pića, prema podacima BMJ Journala objavljenima u siječnju. Čak štoviše, smanjenje potrošnje je ubrzavalo prema kraju godine i u prosincu dosegnulo 12 posto. Također je zabilježen 4-postotni rast potrošnje na pića koja nisu opterećena tim porezom, poput flaširane vode, pokazala je studija.
"Primjena tog poreza u Meksiku mjera je za prevenciju pretilosti i dijabetesa koja je našu zemlju pozicionirala među lidere u području javnog zdravlja", objavio je u listopadu tamošnji institut za javno zdravlje.
No učinci na javno zdravlje pitanje je o kojemu bi se dalo raspravljati.
Tom Sanders, profesor nutricionizma u King′ College London, kazao je kako stupanj smanjenja potrošnje koji je zabilježen u Meksiku odgovara približno jednoj kockici šećera manje na dan ili "kapi u moru kalorija".
Štoviše, studija iz 2014. godine koju je naručila Europska komisija pokazala je da porezi na hranu smanjuju potrošnju proizvoda koji su njima opterećeni i da se potrošači samo prebace na jeftinije brendove. A s obzirom na vrlo malo dostupnih empirijskih podataka, nema jasnih dokaza o razmjerima u kojima ti porezi mogu pomoći javnom zdravlju.
Pa ipak, prošle godinu poreze su uveli Čile, Barbados i Dominikanska Republika, a Belgija je uvela jedan porez u siječnju ove godine.
Učinci na poslovanje kompanija
U Indiji je vijeće koje je imenovala tamošnja vlada predložilo porez od čak 40 posto na zaslađena pića u sklopu šireg fiskalnog preustroja.
Iz indijskog ogranka Coca-Cole, koji zapošljava 25.000 ljudi, u prosincu su objavili da bi takav prijedlog doveo do oštrog pada prodaje i da u takvim uvjetima neće imati izbora doli zatvoriti neke tvornice i pogone.
Indija i ostala tržišta u razdoblju ključna su za proizvođače bezalkoholnih pića jer njihova sve brojnija srednja klasa sve više kupuje pakirane proizvode. To im je pomoglo da nadoknade slabiju potrošnje na zasićenim tržištima poput SAD-a, gdje prodaja bezalkoholnih gaziranih pića posljednjih 10 godina zaredom jer sve više ljudi bira pića koja smatra zdravija.
Sličan prijedlog na Filipinima, koji je odobrio odbor tamošnjeg parlamenta u studenome lani i još puno mu vremena treba da dobije zeleno svijetlo, predviđa porez od 0,22 dolara po litri bezalkoholnog pića. To je trostruko više nego u Meksiku i zasigurno će zatresti to tržišta velikih potencijala, upozoravaju analitičari.
Kako bi pratile promijenjenu potražnju, tvrtke su povećale ponudu niskokaloričnih pića, koji su često izuzeti o plaćanja takvih poreza.
Tvrtke u SAD-u povukle su iz škola bezalkoholna pića s visokim udjelom kalorija, na pića stavili oznake koliko kalorija sadrže, te financirale programe fizičke aktivnosti i prehrane.
Meksički porez bio je ključan korak jer je bio dokaz da je to moguće učiniti i da utječe na potrošnju, kazao je Kelly Henning, koji vodi programe javnog zdravlja u Bloomberg Philathropies, zakladi bivšeg gradonačelnika New York Cityja, koja je pomogla financirati kampanju za uvođenje meksičkog poreza.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica umirila ulagače
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic najlikvidniji
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 26.04. 16:00 | 2814,85 | 9,68 |
0,35 |
|
CROBEX10* | 26.04. 16:00 | 1710,56 | 5,22 |
0,31 |
|
CROBEX10tr* | 26.04. 16:00 | 1859,53 | 5,67 |
0,31 |
|
ADRIAprime* | 26.04. 16:00 | 1887,64 | 4,45 |
0,24 |
|
CROBISTR* | 26.04. 16:31 | 173,0528 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 26.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
HPB | 224,00 € |
0,00% |
176.508,00 € |
ZABA | 16,75 € |
0,60% |
113.613,40 € |
ADRS2 | 62,00 € |
1,31% |
102.969,40 € |
ERNT | 203,00 € |
-0,49% |
92.433,00 € |
RIVP | 5,22 € |
0,38% |
88.651,38 € |
DLKV | 2,50 € |
2,46% |
85.497,02 € |
ZVCV | 24,00 € |
13,21% |
75.153,40 € |
SPAN | 44,70 € |
0,90% |
68.411,10 € |
ATGR | 56,00 € |
0,00% |
61.595,50 € |
KODT | 1.530,00 € |
-0,65% |
54.770,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.142.497,54 € |
Redovni obveznički promet: | 11.602,00 € |
Sveukupni promet: | 1.154.099,54 € |