- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 25.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dominacija Končara
- 25.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Končara
- 25.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze stagniraju, ulagači oprezni
- 25.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 25.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, tehnološki sektor pod pritiskom
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 25.04.2024 Nestlé objavio financijske rezultate za prvo tromjesečje 2024. godine
- 25.04.2024 Atlantic grupa u prvom tromjesečju s 3,2 posto većom dobiti nego lani
- 25.04.2024 Vujčić očekuje pad inflacije na 2% tijekom ljeta, te rast gospodarstva veći od 3,2%
- 25.04.2024 Novi poslovi u Sloveniji i Albaniji vrijedni više od 27 milijuna eura
- 25.04.2024 Prilika da građani sami proizvode i dijele energiju
- 25.04.2024 Njemačke potrošače ohrabrili dogovori o plaćama
- 25.04.2024 Odlična poslovna godina za dioničare Jadranskog naftovoda
OTP INVEST Objavljeno: 25.07.2016
Makroekonomski pregled
Podijeli sadržaj: | ||||
Hrvatska ima već nekoliko kvartala rasta BDP-a iza sebe, iako taj rast još uvijek nije dovoljan da bi se otklonile nagomilane neravnoteže nastale nakon globalne financijske krize. Osobna potrošnja je jako važna u strukturi doprinosa rastu BDP-a kada se radi o Hrvatskoj, ali i o drugim zemljama. Zato se podatak o realnom rastu osobne potrošnje prati s osobitom pozornošću.
Ovaj indikator osobne potrošnje raste već 20 mjeseci uzastopno što znači da se radi o trendu, a ne o izoliranom slučaju. Međutim treba istaknuti ovom prilikom činjenicu da je taj rast uglavnom posljedica vanjskih faktora. Pad cijene nafte, poticajna monetarna politika u Europskoj uniji i znatno povećanje broja stranih turista u Hrvatskoj su neki od glavnih razloga rasta osobne potrošnje. Isto tako raduje podatak o rastu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, a gotovo da bi se moglo ustvrditi da taj rast dodatno ubrzava.
U zadnje dviie, tri godine dosta velikih hrvatskih kompanija se našlo u procesu predstečajne nagodbe što je utjecalo na neiskorištenost kapaciteta u industriji. Neke od tih kompanija su ponovo aktivne, a isto tako raste broj narudžbi iz Europske unije zbog rasta ekonomije zemalja ove asocijacije. Ono što Hrvatskoj nedostaje već dugo vremena su direktne strane investicije (FDI) za gradnju industrijskih tvornica s proizvodnjom prije svega usmjerenom na izvoz. No to je dio jedne šire priče o nekonkurentnosti, lošoj poslovnoj klimi, neučinkovitom pravosuđu itd...
Kako hrvatska ekonomija lagano ubrzava tako se stopa nezaposlenosti lagano smanjuje, mada treba biti iskren i reći da je ta stopa još uvijek jedna od većih u Europskoj uniji. Također, jedan dio radnika iskoristio je priliku i potražio posao u inozemstvu nakon otvaranja granica za hrvatske radnike. To je djelovalo pozitivno jer se smanjio pritisak na tržištu rada, ali dugoročno nije pozitivna pojava jer je uglavnom riječ o vrlo kvalitetnoj radnoj snazi. Nedostatak radne snage se već lagano osjeti u turističkim kompanijama i očito je da će one morati povećati plaće kako bi zadržale ili privukle novu radnu snagu.
Cijelu prošlu godinu i početak ove godine Hrvatska je imala negativnu inflaciju (deflaciju) što je prije svega posljedica velikog pada cijene nafte tj. ostalih energenata. Kako su cijene energenata jedan od najvećih troškova u proizvodnji gotovo svih proizvoda ili usluga, znači da svaki veći pad cijene nafte čini proizvodnju jeftinijom. S određenim vremenskim pomakom to se prenosi i na cijene proizvoda koji pojeftinjuju što povećava kupovnu moć stanovništva. Međutim kako je tijekom zadnja tri mjeseca došlo do oporavka cijene nafte, u narednom periodu može se očekivati lagani rast cijena, a time i inflacije. Ipak taj rast neće biti tako snažan, osim u slučaju dodatnog ubrzavanja BDP-a kada krene proces povećavanja plaća.
Hrvatska je u zadnje dvije godine imala značajan rast izvoza no taj trend se malo usporio u ovoj godini. Potvrdila se teza da je veliko europsko tržište odlična prilika za male propulzivne kompanije koje su usmjerene na izvoz, jer je u upravo u tom segmentu rast izvoza u zadnjih par godina ostvario najveći rast. Za još veći rast izvoza trebalo bi, između ostalog, unaprijediti sustav gospodarske diplomacije u kojoj će hrvatski diplomatski predstavnici biti u službi hrvatskih izvoznika te im pružati kvalitetne informacije i kontakte u zemljama u kojima zastupaju Republiku Hrvatsku. S pravom se može reći da je izvoz ogledalo kvalitete pojedine ekonomije, jer se vrlo lako može uočiti da su zemlje koji su veliki izvoznici ujedno i zemlje s vrlo visokim standardom i velikim iznosom BDP per capita.
Podaci o proračunskom manjku u Hrvatskoj za 2015. godinu su bili pozitivno iznenađenje za veliku većinu analitičara. Ipak to nikako ne bi smjelo uspavati vladine dužnosnike koji bi morali još intenzivnije prionuti i ubrzati provođenje strukturnih reformi. Bez ozbiljnijeg pristupa tom problemu Hrvatska neće biti u stanju ostvariti veće stope rasta BDP-a, koji bi morao biti veći od 3% godišnje da bi se znatnije povećao životni standard.
OTP Invest
Žarko Buzuk, glavni portfolio manager
Ovaj indikator osobne potrošnje raste već 20 mjeseci uzastopno što znači da se radi o trendu, a ne o izoliranom slučaju. Međutim treba istaknuti ovom prilikom činjenicu da je taj rast uglavnom posljedica vanjskih faktora. Pad cijene nafte, poticajna monetarna politika u Europskoj uniji i znatno povećanje broja stranih turista u Hrvatskoj su neki od glavnih razloga rasta osobne potrošnje. Isto tako raduje podatak o rastu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, a gotovo da bi se moglo ustvrditi da taj rast dodatno ubrzava.
U zadnje dviie, tri godine dosta velikih hrvatskih kompanija se našlo u procesu predstečajne nagodbe što je utjecalo na neiskorištenost kapaciteta u industriji. Neke od tih kompanija su ponovo aktivne, a isto tako raste broj narudžbi iz Europske unije zbog rasta ekonomije zemalja ove asocijacije. Ono što Hrvatskoj nedostaje već dugo vremena su direktne strane investicije (FDI) za gradnju industrijskih tvornica s proizvodnjom prije svega usmjerenom na izvoz. No to je dio jedne šire priče o nekonkurentnosti, lošoj poslovnoj klimi, neučinkovitom pravosuđu itd...
Kako hrvatska ekonomija lagano ubrzava tako se stopa nezaposlenosti lagano smanjuje, mada treba biti iskren i reći da je ta stopa još uvijek jedna od većih u Europskoj uniji. Također, jedan dio radnika iskoristio je priliku i potražio posao u inozemstvu nakon otvaranja granica za hrvatske radnike. To je djelovalo pozitivno jer se smanjio pritisak na tržištu rada, ali dugoročno nije pozitivna pojava jer je uglavnom riječ o vrlo kvalitetnoj radnoj snazi. Nedostatak radne snage se već lagano osjeti u turističkim kompanijama i očito je da će one morati povećati plaće kako bi zadržale ili privukle novu radnu snagu.
Cijelu prošlu godinu i početak ove godine Hrvatska je imala negativnu inflaciju (deflaciju) što je prije svega posljedica velikog pada cijene nafte tj. ostalih energenata. Kako su cijene energenata jedan od najvećih troškova u proizvodnji gotovo svih proizvoda ili usluga, znači da svaki veći pad cijene nafte čini proizvodnju jeftinijom. S određenim vremenskim pomakom to se prenosi i na cijene proizvoda koji pojeftinjuju što povećava kupovnu moć stanovništva. Međutim kako je tijekom zadnja tri mjeseca došlo do oporavka cijene nafte, u narednom periodu može se očekivati lagani rast cijena, a time i inflacije. Ipak taj rast neće biti tako snažan, osim u slučaju dodatnog ubrzavanja BDP-a kada krene proces povećavanja plaća.
Hrvatska je u zadnje dvije godine imala značajan rast izvoza no taj trend se malo usporio u ovoj godini. Potvrdila se teza da je veliko europsko tržište odlična prilika za male propulzivne kompanije koje su usmjerene na izvoz, jer je u upravo u tom segmentu rast izvoza u zadnjih par godina ostvario najveći rast. Za još veći rast izvoza trebalo bi, između ostalog, unaprijediti sustav gospodarske diplomacije u kojoj će hrvatski diplomatski predstavnici biti u službi hrvatskih izvoznika te im pružati kvalitetne informacije i kontakte u zemljama u kojima zastupaju Republiku Hrvatsku. S pravom se može reći da je izvoz ogledalo kvalitete pojedine ekonomije, jer se vrlo lako može uočiti da su zemlje koji su veliki izvoznici ujedno i zemlje s vrlo visokim standardom i velikim iznosom BDP per capita.
Podaci o proračunskom manjku u Hrvatskoj za 2015. godinu su bili pozitivno iznenađenje za veliku većinu analitičara. Ipak to nikako ne bi smjelo uspavati vladine dužnosnike koji bi morali još intenzivnije prionuti i ubrzati provođenje strukturnih reformi. Bez ozbiljnijeg pristupa tom problemu Hrvatska neće biti u stanju ostvariti veće stope rasta BDP-a, koji bi morao biti veći od 3% godišnje da bi se znatnije povećao životni standard.
OTP Invest
Žarko Buzuk, glavni portfolio manager
Podijeli sadržaj: | ||||
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 25.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dominacija Končara
- 25.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Končara
- 25.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze stagniraju, ulagači oprezni
- 25.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 25.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, tehnološki sektor pod pritiskom
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 25.04.2024 Nestlé objavio financijske rezultate za prvo tromjesečje 2024. godine
- 25.04.2024 Atlantic grupa u prvom tromjesečju s 3,2 posto većom dobiti nego lani
- 25.04.2024 Vujčić očekuje pad inflacije na 2% tijekom ljeta, te rast gospodarstva veći od 3,2%
- 25.04.2024 Novi poslovi u Sloveniji i Albaniji vrijedni više od 27 milijuna eura
- 25.04.2024 Prilika da građani sami proizvode i dijele energiju
- 25.04.2024 Njemačke potrošače ohrabrili dogovori o plaćama
- 25.04.2024 Odlična poslovna godina za dioničare Jadranskog naftovoda