- 15.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, HT najlikvid...
- 15.03.2024 Inflacija u veljači 4,1 posto
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 15.03.2024 Cijene nafte kliznule ispod 85 dolara, ulagači usredotočeni ...
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eur...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 18.03.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - veljača 2024.
- 18.03.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - veljača 2024.
- 13.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIII
- 12.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 11.03.2024. - OTP Invest
- 19.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Drugi tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 18.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 18.03.2024 TJEDNI PREGLED: Nakon sedam tjedana prevladali gubitnici
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 14.03.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 19.03.2024 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi porasli nakon dva dana pada
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 19.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči sjednice Feda
- 19.03.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 19.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Većina azijskih burzi pala, BOJ zaoštrio monetarnu politiku
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 12.03.2024 Lego blago povećao prihod u 2023., kupci suzdržani
- 11.03.2024 Oštar pad prihoda i dobiti saudijskog naftnog diva u 2023.
- 18.03.2024 Zbog čega kasina koriste čipove umjesto novca?
- 18.03.2024 Vijetnamski proizvođač električnih automobila dobiva globalnu mrežu punionica
- 18.03.2024 Inflacija u EU usporila u veljači
- 18.03.2024 Švicarski izvoznici traže pomoć od središnje banke
- 18.03.2024 Edukativnom igrom Desitudo se potiče financijska pismenost mladih
OTP INVEST Objavljeno: 25.07.2016
Makroekonomski pregled
Podijeli sadržaj: | ||||
Hrvatska ima već nekoliko kvartala rasta BDP-a iza sebe, iako taj rast još uvijek nije dovoljan da bi se otklonile nagomilane neravnoteže nastale nakon globalne financijske krize. Osobna potrošnja je jako važna u strukturi doprinosa rastu BDP-a kada se radi o Hrvatskoj, ali i o drugim zemljama. Zato se podatak o realnom rastu osobne potrošnje prati s osobitom pozornošću.
Ovaj indikator osobne potrošnje raste već 20 mjeseci uzastopno što znači da se radi o trendu, a ne o izoliranom slučaju. Međutim treba istaknuti ovom prilikom činjenicu da je taj rast uglavnom posljedica vanjskih faktora. Pad cijene nafte, poticajna monetarna politika u Europskoj uniji i znatno povećanje broja stranih turista u Hrvatskoj su neki od glavnih razloga rasta osobne potrošnje. Isto tako raduje podatak o rastu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, a gotovo da bi se moglo ustvrditi da taj rast dodatno ubrzava.
U zadnje dviie, tri godine dosta velikih hrvatskih kompanija se našlo u procesu predstečajne nagodbe što je utjecalo na neiskorištenost kapaciteta u industriji. Neke od tih kompanija su ponovo aktivne, a isto tako raste broj narudžbi iz Europske unije zbog rasta ekonomije zemalja ove asocijacije. Ono što Hrvatskoj nedostaje već dugo vremena su direktne strane investicije (FDI) za gradnju industrijskih tvornica s proizvodnjom prije svega usmjerenom na izvoz. No to je dio jedne šire priče o nekonkurentnosti, lošoj poslovnoj klimi, neučinkovitom pravosuđu itd...
Kako hrvatska ekonomija lagano ubrzava tako se stopa nezaposlenosti lagano smanjuje, mada treba biti iskren i reći da je ta stopa još uvijek jedna od većih u Europskoj uniji. Također, jedan dio radnika iskoristio je priliku i potražio posao u inozemstvu nakon otvaranja granica za hrvatske radnike. To je djelovalo pozitivno jer se smanjio pritisak na tržištu rada, ali dugoročno nije pozitivna pojava jer je uglavnom riječ o vrlo kvalitetnoj radnoj snazi. Nedostatak radne snage se već lagano osjeti u turističkim kompanijama i očito je da će one morati povećati plaće kako bi zadržale ili privukle novu radnu snagu.
Cijelu prošlu godinu i početak ove godine Hrvatska je imala negativnu inflaciju (deflaciju) što je prije svega posljedica velikog pada cijene nafte tj. ostalih energenata. Kako su cijene energenata jedan od najvećih troškova u proizvodnji gotovo svih proizvoda ili usluga, znači da svaki veći pad cijene nafte čini proizvodnju jeftinijom. S određenim vremenskim pomakom to se prenosi i na cijene proizvoda koji pojeftinjuju što povećava kupovnu moć stanovništva. Međutim kako je tijekom zadnja tri mjeseca došlo do oporavka cijene nafte, u narednom periodu može se očekivati lagani rast cijena, a time i inflacije. Ipak taj rast neće biti tako snažan, osim u slučaju dodatnog ubrzavanja BDP-a kada krene proces povećavanja plaća.
Hrvatska je u zadnje dvije godine imala značajan rast izvoza no taj trend se malo usporio u ovoj godini. Potvrdila se teza da je veliko europsko tržište odlična prilika za male propulzivne kompanije koje su usmjerene na izvoz, jer je u upravo u tom segmentu rast izvoza u zadnjih par godina ostvario najveći rast. Za još veći rast izvoza trebalo bi, između ostalog, unaprijediti sustav gospodarske diplomacije u kojoj će hrvatski diplomatski predstavnici biti u službi hrvatskih izvoznika te im pružati kvalitetne informacije i kontakte u zemljama u kojima zastupaju Republiku Hrvatsku. S pravom se može reći da je izvoz ogledalo kvalitete pojedine ekonomije, jer se vrlo lako može uočiti da su zemlje koji su veliki izvoznici ujedno i zemlje s vrlo visokim standardom i velikim iznosom BDP per capita.
Podaci o proračunskom manjku u Hrvatskoj za 2015. godinu su bili pozitivno iznenađenje za veliku većinu analitičara. Ipak to nikako ne bi smjelo uspavati vladine dužnosnike koji bi morali još intenzivnije prionuti i ubrzati provođenje strukturnih reformi. Bez ozbiljnijeg pristupa tom problemu Hrvatska neće biti u stanju ostvariti veće stope rasta BDP-a, koji bi morao biti veći od 3% godišnje da bi se znatnije povećao životni standard.
OTP Invest
Žarko Buzuk, glavni portfolio manager
Ovaj indikator osobne potrošnje raste već 20 mjeseci uzastopno što znači da se radi o trendu, a ne o izoliranom slučaju. Međutim treba istaknuti ovom prilikom činjenicu da je taj rast uglavnom posljedica vanjskih faktora. Pad cijene nafte, poticajna monetarna politika u Europskoj uniji i znatno povećanje broja stranih turista u Hrvatskoj su neki od glavnih razloga rasta osobne potrošnje. Isto tako raduje podatak o rastu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, a gotovo da bi se moglo ustvrditi da taj rast dodatno ubrzava.
U zadnje dviie, tri godine dosta velikih hrvatskih kompanija se našlo u procesu predstečajne nagodbe što je utjecalo na neiskorištenost kapaciteta u industriji. Neke od tih kompanija su ponovo aktivne, a isto tako raste broj narudžbi iz Europske unije zbog rasta ekonomije zemalja ove asocijacije. Ono što Hrvatskoj nedostaje već dugo vremena su direktne strane investicije (FDI) za gradnju industrijskih tvornica s proizvodnjom prije svega usmjerenom na izvoz. No to je dio jedne šire priče o nekonkurentnosti, lošoj poslovnoj klimi, neučinkovitom pravosuđu itd...
Kako hrvatska ekonomija lagano ubrzava tako se stopa nezaposlenosti lagano smanjuje, mada treba biti iskren i reći da je ta stopa još uvijek jedna od većih u Europskoj uniji. Također, jedan dio radnika iskoristio je priliku i potražio posao u inozemstvu nakon otvaranja granica za hrvatske radnike. To je djelovalo pozitivno jer se smanjio pritisak na tržištu rada, ali dugoročno nije pozitivna pojava jer je uglavnom riječ o vrlo kvalitetnoj radnoj snazi. Nedostatak radne snage se već lagano osjeti u turističkim kompanijama i očito je da će one morati povećati plaće kako bi zadržale ili privukle novu radnu snagu.
Cijelu prošlu godinu i početak ove godine Hrvatska je imala negativnu inflaciju (deflaciju) što je prije svega posljedica velikog pada cijene nafte tj. ostalih energenata. Kako su cijene energenata jedan od najvećih troškova u proizvodnji gotovo svih proizvoda ili usluga, znači da svaki veći pad cijene nafte čini proizvodnju jeftinijom. S određenim vremenskim pomakom to se prenosi i na cijene proizvoda koji pojeftinjuju što povećava kupovnu moć stanovništva. Međutim kako je tijekom zadnja tri mjeseca došlo do oporavka cijene nafte, u narednom periodu može se očekivati lagani rast cijena, a time i inflacije. Ipak taj rast neće biti tako snažan, osim u slučaju dodatnog ubrzavanja BDP-a kada krene proces povećavanja plaća.
Hrvatska je u zadnje dvije godine imala značajan rast izvoza no taj trend se malo usporio u ovoj godini. Potvrdila se teza da je veliko europsko tržište odlična prilika za male propulzivne kompanije koje su usmjerene na izvoz, jer je u upravo u tom segmentu rast izvoza u zadnjih par godina ostvario najveći rast. Za još veći rast izvoza trebalo bi, između ostalog, unaprijediti sustav gospodarske diplomacije u kojoj će hrvatski diplomatski predstavnici biti u službi hrvatskih izvoznika te im pružati kvalitetne informacije i kontakte u zemljama u kojima zastupaju Republiku Hrvatsku. S pravom se može reći da je izvoz ogledalo kvalitete pojedine ekonomije, jer se vrlo lako može uočiti da su zemlje koji su veliki izvoznici ujedno i zemlje s vrlo visokim standardom i velikim iznosom BDP per capita.
Podaci o proračunskom manjku u Hrvatskoj za 2015. godinu su bili pozitivno iznenađenje za veliku većinu analitičara. Ipak to nikako ne bi smjelo uspavati vladine dužnosnike koji bi morali još intenzivnije prionuti i ubrzati provođenje strukturnih reformi. Bez ozbiljnijeg pristupa tom problemu Hrvatska neće biti u stanju ostvariti veće stope rasta BDP-a, koji bi morao biti veći od 3% godišnje da bi se znatnije povećao životni standard.
OTP Invest
Žarko Buzuk, glavni portfolio manager
Podijeli sadržaj: | ||||
- 15.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, HT najlikvid...
- 15.03.2024 Inflacija u veljači 4,1 posto
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 15.03.2024 Cijene nafte kliznule ispod 85 dolara, ulagači usredotočeni ...
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eur...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 18.03.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - veljača 2024.
- 18.03.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - veljača 2024.
- 13.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIII
- 12.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 11.03.2024. - OTP Invest
- 19.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Drugi tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 18.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 18.03.2024 TJEDNI PREGLED: Nakon sedam tjedana prevladali gubitnici
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 14.03.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 19.03.2024 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi porasli nakon dva dana pada
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 19.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni uoči sjednice Feda
- 19.03.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 19.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Većina azijskih burzi pala, BOJ zaoštrio monetarnu politiku
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 12.03.2024 Lego blago povećao prihod u 2023., kupci suzdržani
- 11.03.2024 Oštar pad prihoda i dobiti saudijskog naftnog diva u 2023.
- 18.03.2024 Zbog čega kasina koriste čipove umjesto novca?
- 18.03.2024 Vijetnamski proizvođač električnih automobila dobiva globalnu mrežu punionica
- 18.03.2024 Inflacija u EU usporila u veljači
- 18.03.2024 Švicarski izvoznici traže pomoć od središnje banke
- 18.03.2024 Edukativnom igrom Desitudo se potiče financijska pismenost mladih