Na londonskom je tržištu cijena barela u petak na kraju trgovanja iznosila 55,99 dolara, što je 0,4 posto više nego tjedan dana prije.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 1,1 posto, na 53,99 dolara.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i neke nečlanice tog kartela, uključujući Rusiju, smanjuju proizvodnju kao što je dogovoreno krajem prošle godine. Procjene pokazuju da je već postignuto oko 90 posto planiranog smanjenja proizvodnje od gotovo 1,8 milijuna barela dnevno u prvoj polovici ove godine.

Međutim, SAD nije sudionik sporazuma i američke kompanije već dulje vrijeme povećavaju proizvodnju iz škriljca, koja je bila neisplativa dok su cijene nafte bile niže od 50 dolara po barelu.

Zbog toga rastu i zalihe nafte u SAD-u, što zajedno s povećanom proizvodnjom sprječava znatniji rast cijena ′crnog zlata′.

U petak je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za njih pet, što je već 16. rast u posljednjih 17 tjedana. Pritom je broj bušotinskih postrojenja dosegnuo 602, najvišu razinu od listopada 2015. godine.

Zbog visokih zaliha ne samo u SAD-u, iz OPEC-a signaliziraju da bi mogli produžiti dogovoreno smanjenje, pa čak i dodatno smanjiti proizvodnju od srpnja ako se pokaže da do tada zalihe nisu pale na ciljane razine.

No, analitičari u njemačkoj banci Landesbank Baden-Wuertemberg (LBBW) ističu da su zbog nastavljenog povećanja američke proizvodnje i procjene da su cijene, po svemu sudeći, dosegnule tehnički plafon snizili prognozu cijene nafte na londonskom tržištu na kraju ove godine za pet dolara, na 55 dolara za barel.

"Većina sudionika na tržištu uviđa da su dobre vijesti iz OPEC-a, po svemu sudeći, već uračunate u cijene. Zbog toga i zbog obnovljene proizvodnje iz škriljca u SAD-u, snizili smo našu prognozu", tumači Frank Klumpp iz LBBW-a.

S obzirom na smanjenje proizvodnje OPEC-a, a povećanje u SAD-u, analitičari smatraju da će se kratkoročno cijene nafte stabilno kretati u rasponu između 50 i 60 dolara po barelu.