Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema ostalih šest najznačajnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros za 0,4 posto, na 100,81 bod, nakon što je u srijedu dosegnuo najvišu razinu u mjesec dana od 101,76 bodova poslije objave boljih od očekivanih podataka o inflaciji u SAD-u i o prometu od trgovine na malo.

Pritom je američka valuta prema japanskoj skliznula s najviših razina u dva i pol tjedna od 114,95 jena. U jednom se trenutku dolarom tako trgovalo po 113,73 jena, da bi se u kasnijem trgovanju njegov tečaj stabilizirao na 113,66 jena, što znači da je oslabio gotovo pola posto u usporedbi sa zatvaranjem dan ranije.

Euro je u takvom ozračju prema dolaru ojačao više od 0,3 posto, na 1,0632 dolara. Time je odskočio s najniže razine u pet tjedana od 1,052 dolara, na koju je u jednom trenutku skliznuo u srijedu.

Među mogućim razlozima slabljenja američke valute analitičari navode mješavinu neočekivanog pogoršanja industrijske aktivnosti i klime u tamošnjem graditeljstvu te pada prinosa na američke obveznice s nedavno dosegnutih visokih razina.

Sve to je u suprotnosti sa signalima koje je ovih dana poslala predsjednica američke središnje banke Fed Janet Yellen kada je govorila o skorašnjem povećanju kamatnih stopa a i sa snažnim podacima o inflaciji u siječnju.

"Budući da su tržišta prilično nesklona računati s novim zaoštravanjem monetarne politike u SAD-u u ovoj i idućoj godini, nominalni prinosi ne rastu istom dinamikom kako i očekivanja o inflaciji pa se stoga realni prinosi na američke obveznice nisu kretali dolaru u korist, unatoč boljim podacima", kazao je valutni analitičar BNP Paribasa Sam Lynton-Brown.

Po trgovcima šanse za podizanje kamatnih stopa na idućoj sjednici Feda u ožujku sada iznose oko 31 posto, nasuprot 13 posto koliko su iznosile u ponedjeljak, po podacima Fed Watcha CME Groupa.