Na većini azijskih burzi u ponedjeljak su cijene dionica porasle, zahvaljujući poticajnim mjerama japanske središnje banke, no u Kini su pale nakon novih naznaka usporavanja rasta tamošnjeg gospodarstva.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu gotovo 2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,1 i 0,7 posto.

Međutim, burzovni indeksi u Hong Kongu i Šangaju pali su između 0,5 i 1,8 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu samo 0,2 posto, nakon što je u siječnju potonuo 8 posto.

Snažan rast cijena dionica na Tokijskoj burzi zahvaljuje se odluci središnje japanske banke (BOJ) od petka o uvođenju negativne kamatne stope od 0,1 posto, što bi trebalo podržati rast gospodarstva i inflacije.

"Neočekivani potez BOJ pružit će kratkoročno podršku globalnim tržištima dionica, ali taj potez samo ukazuje na slabost svjetskog gospodarstva. Za održiviji rast cijena dionica trebat će snažni ekonomski pokazatelji", kaže Cliff Tan, analitičar u Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ.

Za razliku od japanske, na ostalim se burzama trguje oprezno zbog novih naznaka slabljenja drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Prema podacima kineskih vlasti, PMI indeks proizvođačkog sektora pao je u siječnju sa 49,7 na 49,4 boda, što predstavlja slabljenje aktivnosti već šesti mjesec zaredom i njezin pad na najnižu razinu u gotovo tri i pol godine.

"Dok deflacijski pritisci ostaju visoki, kineske će vlasti morati smanjiti stopu izdvajanja rezervi banaka i ubrizgati dodatna sredstva na financijska tržišta kako bi podržale usporeno gospodarstvo", pišu stratezi ANZ-a u bilješci klijentima.

Oprez ulagača posljedica je i pada cijena nafte. Nakon što su prošloga tjedna cijene barela skočile drugi tjedan zaredom, jutros su ponovno pod pritiskom zbog naznaka slabljenja kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.

Jutros je cijena barela na londonskom tržištu pala 56 centi, na 35,43 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 42 centa, na 33,20 dolara.

Smjer cijena nafte ovisit će, kažu analitičari, o novim vijestima u vezi mogućeg smanjenja proizvodnje članica OPEC-a i drugih najvećih svjetskih proizvođača ′crnog zlata′.

A na valutnim je tržištima japanska valuta i dalje pod pritiskom zbog labavljenja monetarne politike japanske središnje banke.

Tečaj dolara dosegnuo je jutros 121,40 jena, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 121,10 jena.

I dok je prema japanskoj valuti ojačao, u odnosu na europsku valutu dolar je oslabio. Jutros je cijena eura dosegnula 1,0845 dolara, dok je u petak iznosila 1,0830 dolara.

Premda europska i japanska središnja banka najavljuju da će i dalje voditi labavu monetarnu politiku, dolar ne uspijeva znatnije ojačati jer se očekuje i da će američka središnja banka usporiti tempo zaoštravanja monetarne politike zbog usporavanja rasta gospodarstva SAD-a.

U petak je objavljeno da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju porastao 0,7 posto na godišnjoj razini, znatno sporije od 2 posto u prethodnom kvartalu.