FONDOVI INFO 0800 600 700
SAKRIJ OGLAS [X]

Vijesti

Proizvodit ćemo Inku, Naru i Voćko, ali u Sloveniji

NAJČITANIJE

FONDOVI

TRŽIŠTE KAPITALA

EKONOMIJA

KOMPANIJE

DOGAĐAJI

ČEŠKA KOFOLA Objavljeno: 19.02.2016

Proizvodit ćemo Inku, Naru i Voćko, ali u Sloveniji

Inka, Nara i Voćko neće otići u povijest. Vjerojatno će biti modernizirani i kao takvi će na domaćem tržištu bezalkoholnih pića konkurirati liderima poput Jamnice i Coca-Cole. No zasad će se proizvoditi u Sloveniji, rekla je za tportal Jaroslava Musilová, PR menadžerica češke Kofola grupe, koja je preko Radenske preuzela najpoznatije proizvode zagrebačkog Badela.

Početkom veljače Radenska je od Badela 1862 kupila brendove - Naru, Inku i Voćko. Osim toga, Radenska je od Badela preuzela punjenje i distribuciju Pepsija za Hrvatsku, čime je Badel konačno ugasio neprofitabilnu proizvodnju bezalkoholnih pića. Radenska je pak lani prodana češkoj Kofoli.

Sama Kofola prije dvadesetak godina bila je na rubu propasti - na tržištu je nastupala s klonom Coca-Cole koji je u eri Hladnog rata bio vrlo popularan. Nakon pada Berlinskog zida klonovi Coca-Cole i Pepsija više nisu imali šanse pored originalnih proizvoda.

Povjerenje u lokalne brendove

Kofola na svakom tržištu nastupa s lokalnim brendovima. Odlučili su se na takvu strategiju jer cijene brendove s kojima su ljudi povezani, vjeruju im i imaju tradiciju. Teško je uzeti piće iz jedne zemlje i prodavati ga u drugoj. Zato širimo portfelj lokalnim brendovima, kaže Musilová.

Orijentacija na lokalno vidljiva je i u drugim segmentima poslovanja. Kofoline tvrtke u zemljama izvan Češke uvijek vode domaći ljudi, a maksimalno se okreću i domaćim dobavljačima. U tom kontekstu, napominje Musilová, proizvodnja Badelovih marki - Nare, Inke i Voćka - neće stati.

U te marke ne bismo uložili novac da ne vjerujemo u njih. Naravno, uvijek nešto može poći po zlu, ali zaista vjerujemo u ono što radimo: želimo uložiti novac u vaše brendove i očuvati ih. Dokazali smo da to možemo, a dobar primjer je Radenska, koju smatramo jako dobrom vodom, s puno dodane vrijednosti i emocija koje se vežu uz nju. Ona se već sada izvozi u SAD i Kanadu i vratit ćemo je na staze slave, rekla je Musilová.

Cijena i dalje nepoznanica

Ipak nije isključena mogućnost rebrendiranja i modernizacije jer samo oslanjanje na retro i emocije često nisu dovoljni za uspjeh na tržištu. Što se tiče pregovara s Badelom 1862, Musilová kaže da je dogovor o prodaji postignut relativno brzo: Njima se sviđao naš način rada, nama su se svidjeli njihovi proizvodi. Bili smo u pravo vrijeme na pravom mjestu.

Međutim vrijednost transakcije i dalje ostaje nepoznata. Upitana kako se Kofola namjerava boriti s konkurencijom na hrvatskom tržištu, kojim dominiraju Jamnica Ivice Todorića, Juicy sokovi Stanić grupe i Coca-Cola, Musilová pojašnjava kako njihova strategija nije pusto osluškivanje tržišta i praćenje trendova.

Uglavnom ne kopiramo konkurenciju, već pokušavamo stvoriti vlastite trendove i rješenja. To ovisi o ljudima koji moraju prepoznati vrijednost onoga što radimo. To ćemo pokušati napraviti i u Hrvatskoj, no najprije se moramo upoznati s tržištem o kojem ne znamo puno, rekla je.

Žele punu paletu proizvoda

Dugoročno, Kofola u Hrvatskoj želi imati kompletiran portfelj bezalkoholnih pića i širu distribucijsku mrežu od one koju je imao Badel, no ne žele otkriti koji su im idući koraci. Zasad se punjenje Pepsija, kao i proizvodnja Voćka, Nare i Inke, seli u Sloveniju.

Hrvatska je šesto tržište na koje se probila ova češka kompanija. Prisutni su i u Slovačkoj, Poljskoj, Sloveniji, Rusiji i Mađarskoj. U Češkoj i Sloveniji drže lidersku poziciju na tržištu bezalkoholnih pića dok su u Slovačkoj drugi, a u Poljskoj peti najveći igrač.

Osim pića, Kofola u Češkoj distribuira proizvode austrijskog Raucha te drži lanac brzih restorana zdrave hrane. Što se Pepsija tiče, distribuiraju ga samo u Sloveniji i Hrvatskoj dok im je u drugim zemljama on konkurencija.

Godišnji prihod grupe iznosi oko 300 milijuna eura, a većinski je vlasnik obitelj Samaras, koja se u Češku doselila još za vrijeme građanskog rata u Grčkoj, dakle 40-ih godina prošlog stoljeća.

Kako je nastala Kofola


Piće Kofola nastalo je 1960. u Čehoslovačkoj kao odgovor na američku Coca-Colu. Priča o njenom nastanku jako podsjeća na stvaranje Cockte u tadašnjoj Jugoslaviji. Naravno, Kofola je bila posve različita od Coca-Cole jer je bila na biljnoj bazi dok je većinu okusa dobivala od karamele. Piće se vrlo dobro prodavalo u Čehoslovačkoj sve do Baršunaste revolucije kojom je 1989. mirno srušen komunistički režim u toj zemlji. Devedesetih godina Coca-Cola je zauzela tržište, a ono je preplavljeno raznim brendovima i kopijama Coca-Cole i Kofole. Tek 2000. grčki imigrant Kostas Samaras uspijeva ponovno pokrenuti proizvodnju autentične Kofole te je ona spašena s ruba propasti postavši kompanija koja nastupa na šest tržišta i ostvaruje godišnji promet od oko 300 milijuna eura. Kostas je preminuo lani, a tvrtku vodi njegov sin Janis.

Izvor: tportal.hr
Ključne riječi:
Kofola ~ Badel ~ Radenska ~ proizvodnja
Komentiraj
  • NEWSLETTER
Prijava
  • KORISNICI
  • ULAGAČKI CENTAR
  • IZRAČUNI

AKCIJE

Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital SEE Equity PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.
OTP fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.10.
ZB Future fondovi - izlazna AKCIJA do 31.10.
A1 PRODUŽENO AKCIJA do 29.12.
PBZ fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.
HPB fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.10.
OTP fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.10.
PBZ fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.10.
ZB fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.10.
Addiko Cash - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q3. 2017.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Novčani
Fond Prinos Riz. Info Kupi
ZB BRIC+ +16,06 6 Kupnja udjela u fondu ZB BRIC+
ZB trend +14,06 5 Kupnja udjela u fondu ZB trend
KD BRIC +9,95 6 Kupnja udjela u fondu KD BRIC
InterCapital SEE Equity AKCIJA +9,02 4 Kupnja udjela u fondu InterCapital SEE Equity

FOND HRVATSKIH BRANITELJA

Vrijednost Datum Promjena Graf
483,99 20.10.2017
-0,75%

ANKETA

VALUTE (Srednji tečaj HNB-a - 24.10.2017.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,504103 0,00
-0,02%
1 USD 6,394089 0,04
0,58%
1 GBP 8,422113 0,05
0,62%
1 CHF 6,476312 0,00
0,06%
EUR - 1 mjesec 2017 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
KN EURUSDGBPCHF
=
KN EURUSDGBPCHF

INDEKSI

  • ZSE
  • Regija
  • Svijet
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
Zagrebačka burza
CROBEX* 23.10. 16:00  1.849,44
3,25
0,18
CROBEX10* 23.10. 15:54  1.086,69
1,44
0,13
CROBEXtr* 23.10. 16:50  1.165,84
2,04
0,18
CROBEXplus* 23.10. 16:50  1.160,64
3,99
0,34
CROBIS* 23.10. 17:30  110,92
-0,17
-0,15
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
Osvježi
CROBEX - 1 mjesec 2017 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - dionice (23.10.2017 16:00:15)

  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
DDJH 36,01
7,56%
1.385.974,13
ATPL 519,98
4,02%
880.949,50
HT 171,00
0,52%
804.272,00
ARNT 460,00
0,33%
633.133,50
RIVP 44,95
0,11%
546.924,44
VLEN 16,50
5,16%
308.867,69
ADRS2 440,00
0,00%
190.526,80
ERNT 1.156,04
0,09%
125.010,20
IKBA 1.100,00
0,00%
110.000,00
PODR 299,98
-0,34%
105.593,95
Ukupni redovni promet: 6.217.716,95kn
Osvježi