Pad duga najviše je posljedica razduživanja države pri čemu je udio duga u BDP-u pao na 81,5 posto. Od kraja rujna do kraja prosinca dug se nastavio smanjivati, o čemu se pohvalio resorni ministar Zdravko Marić otkrivši da je krajem 2017. udio dug u BDP-u pao na 78 posto, više od očekivanja.

Ministrov optimizam

Ipak, ne dijele svi ministrov optimizam. "Budući da fakture za prethodnu godinu nerijetko stižu i daleko u siječnju, za očekivati je da će se taj postotak ipak zaustaviti bliže 80 posto", rekao nam je dobro upućeni izvor u državne financije pod uvjetom anonimnosti. "Razduživanje prema inozemstvu na godišnjoj razini predvodile su kategorije opća država i ostali domaći sektori, a obje su od kraja rujna 2016. svoj dug smanjile za 1,4 milijarde eura", komentiraju iz RBA brojke središnje banke.

Ukupan vanjski dug opće države u rujnu je iznosio 13,3 milijarde eura, a riječ je uglavnom o dugoročnim kreditima. Dug svih ostalih sektora dosegnuo je 14,2 milijarde eura. Od toga su obveze tvrtki iznosile 10,2 milijarde, odnosno 860 milijuna eura manje nego prije godinu dana. Javne tvrtke razdužile su se za oko 400 milijuna eura ili četvrtinu, pa su otplaćivale 1,2 milijarde eura.

Nastavak razduživanja

Isti trend prate i financijske institucije, banke, štedne banke, štedionice i novčani fondovi. Njihov dug prema inozemnim kreditorima pao je za 24,8 posto (za 1,2 milijarde), na 3,68 milijardi eura. "Očito je da se, uz činjenicu da su kamatne stope na domaćem tržištu u uvjetima iznimno visoke likvidnosti i poboljšanih fundamenata postale konkurentne europskim, smanjuje interes i potreba za inozemnim zaduživanjem", kažu u RBA dodajući da će država u prvom kvartalu refinancirati 2,5 do 3 milijarde eura cestarskih dugova s konzorcijem domaćih banaka.