- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 18.04.2024 Temeljem indeksne klauzule A1 od lipnja diže cijene mjesečni...
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 18.04.2024 Najveći brod u povijesti Jadrolinije stigao u Hrvatsku
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najl...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 22.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 22.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s negativnim rezultatom
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 HPB Bond Plus fond dobitnik nagrade Top of the Funds za 2023. godinu
- 23.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze prate rast Wall Streeta
- 23.04.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon šest dana pada
- 22.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, promet uvećan
- 22.04.2024 Cijene nafte pale nadomak 86 dolara, u fokusu ponovo troškovi zaduživanja
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 22.04.2024 Predstavljena Hrok ESG platforma razvijena u suradnji s bankama
- 22.04.2024 Benzin poskupljuje za dva centa, a dizel pojeftinjuje za jedan cent
- 22.04.2024 ′Suzdržanija′ europska fiskalna politika važan faktor slabijeg rasta
- 22.04.2024 Rast obujma građevinskih radova
- 22.04.2024 U 2023. deficit konsolidirane opće države 528 milijuna eura
GOSPODARSTVO 2016.Objavljeno: 04.01.2016
Svijet prebrodio krizu, počinje novi ciklus rasta
Podijeli sadržaj: | ||||
Prognozirati što će se ove godine događati u svjetskoj i domaćoj ekonomiji nezahvalno je jer još uvijek puno brzih i neočekivanih obrata u trenutku promijeni opću sliku, ali ono što je relativno sigurno najaviti jest da je svijet krizu ostavio za sobom te da u 2016. počinje novi ciklus rasta!
Sedam debelih godina počelo je u godini koja završava, što je bilo vidljivo po podacima o nezaposlenosti s najvećih tržišta poput SAD-a i Njemačke. Obje ekonomije razinu nezaposlenosti spustile su na manje od pet posto iako se prirodnom stopom nezaposlenosti drži granica od šest posto, a dionička tržišta rasla su iznad očekivanja. Potvrda da je rast stabilan i da ulazimo u bolja vremena i odluka je Federal Reserves, središnje američke banke, da prestane s politikom plasiranja novca na tržište i da podizanjem referentne kamatne stope poskupi novac.
Za razliku od uobičajenog pristupa, u 2016. FED će kamate dizati postupno kako bi se zadržao rastući trend i u zemljama partnerima SAD-a, prvenstveno zbog cijene sirovina i nafte koje se nisu oporavile. S druge strane Atlantika, Njemačka još živi u kontekstu niskih kamata zbog desetak zemalja Europske unije koje nisu riješile problem javnog duga. Da je pitati samo Njemačku, i guverner Europske središnje banke podigao bi kamate preko noći, na što poziva i savjetnik administracije Angele Merkel, makroekonomist Hans Werner Sinn.
A zašto je potez monetarnih vlasti toliko bitan? Dužnička kriza u Europi te slab rast SAD-a centralne banke pokušale su riješiti zadržavanjem niskih referentnih stopa kako bi osigurale jeftin novac za investicije i otvaranje radnih mjesta i kako bi se državne riznice mogle zaduživati uz cijenu koja neće uništiti mogućnost otplate dugova u budućnosti. Patili su štediše i kupci dugova jer su zarađivali osjetno manje nego u prošlosti, ali sada, barem na američkom tržištu, ponovno dolaze na svoje. Očekuje se da će do kraja 2016. FED dignuti referentnu kamatu stopu na ukupno 1,5 posto, a Europa će još pričekati na sličan potez. Drugim riječima, krediti Amerikanaca poskupjet će najmanje 1,5 posto tijekom godine, ali će se i prinosi na štednju te obveznice tvrtki podići. Zaduživanje na američkom tržištu postat će skuplje pa se za države poput Hrvatske, koja ionako plaća dug skuplje nego što si može priuštiti, SAD zatvara, i to dugoročno.
Hrvatskoj svjetski oporavak u mnogočemu i odmaže. U ovom trenutku ministar financija mora platiti najmanje 3,5 posto veću kamatu od Njemačke, a s novim potezom FED-a može zaboraviti prekooceanske letove. Dizanje kamata odrazit će se i na proračun 2016. jer će rashodi za kamate narasti najmanje milijardu kuna. To je novac dovoljan da se isplate božićnice, putni prijevoz i regres za zaposlenike državnog aparata. Javni dug gotovo je dosegnuo 300 milijardi kuna, a iduće godine nužno je refinancirati 58 milijardi kuna, pri čemu se 27 milijardi kuna odnosi na otplatu obveznica, zatvaranje novog deficita te dugoročne kredite i kamate. Sve će to biti potrebno prodati domaćem tržištu, odnosno mirovinskim fondovima i bankama te vjerovnicima na europskom tlu, što komplicira situaciju.
Zato je sigurno reći da je 2016. godina posljednje šanse za osiguranje stabilnosti javnih financija. Ako ne bude osjetnog smanjenja troškova države i posljedično zaduživanja, Hrvatska će do kraja 2017. godine biti u relativno neizglednoj situaciji, odnosno u predbankrotnom stanju. Zato će sudbina državne riznice ovisiti o stabilnosti vlade koja će voditi zemlju i ozbiljnosti politike u provođenju rezanja rashoda. Pogrešno je vjerovati da se samo iz rasta BDP-a može pokriti minuse države jer matematika pokazuje da rast gospodarstva od 1,6 posto donosi oko 5 milijardi kuna, a rashodi za kamate u 2016. iznosit će najmanje 11 milijardi kuna. U idealnom scenariju, dakle, Hrvatska ponovno ima minus od šest milijardi kuna za koje se ili mora zadužiti ili ih mora prestati trošiti. Slaba vlada mogla bi značiti odgađanje neizbježnih odluka što dovodi Hrvatsku u situaciju velikog rizika od grčkog scenarija. Grčka je u trenutku kada je prestala plaćati svoje obveze bila prisiljena na drastično rezanje plaća zaposlenih u državnom aparatu, ukidanje zdravstvenog osiguranja za nezaposlene kojih je u Grčkoj više od dva milijuna, a uvedena je i kapitalna kontrola građanima koja je onemogućila slobodno raspolaganje privatnim novcem.
Država usporava oporavak
Takav rasplet događaja nije vjerojatan u Hrvatskoj u srednjem roku, ali ako se propusti napraviti oštar zaokret, u godini koja dolazi ući ćemo u začarani krug koji vodi isključivo prema tom nesretnom scenariju. Ponašanje državnog aparata presudno je jer država u najširem smislu, koji obuhvaća lokalnu samoupravu, državna poduzeća te centralni proračun sa svim dodatnim zavodima, agencijama i institucijama, troši više od 57 posto BDP-a, što je oko 180 milijardi kuna. U njoj je zaposleno više od 350.000 ljudi, što je oko četvrtine ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Privatni sektor, za razliku od države, počeo se oporavljati, ali isključivo na temelju rasta na tržištima Europe, koja je glavni izvozni partner Hrvatske. Koliko država usporava oporavak svojih građana, pokazuje i činjenica da je kreditni rast banaka vezan isključivo za državni sektor, dok se građani i tvrtke razdužuju. Ni intervencija Hrvatske narodne banke neće biti usmjerena na poticanje gospodarstva, već, kako su znalci uvjereni, najava repo aukcije koju je neslužbeno potvrdio guverner Boris Vujčić služi isključivo da bi država imala jeftinije zaduženje.
Nezasitnost javnog sektora i spremnost na plaćanje visokih kamata kako bi se kupio još koji mjesec plaća i vlasti izgurala je privatne tvrtke iz banaka, a novac im učinila još skupljim pa domaće tvrtke plaćaju i trostruko veće kamate nego njihovi europski kolege. Skupi novac čini domaći proizvod manje konkurentnim od onoga iz Europe, Kine, Amerike ili Brazila, ali žilav hrvatski proizvod unatoč tome pronalazi svojeg kupca. Analitičari su za 2016. prognozirali rast od 1,8 posto. Ta stopa rasta nije dovoljna da bi se jače osjetila u smislu rasta zapošljavanja ili značajnog rasta investicija. Ipak je dobar početak jer naviješta bolja vremena. Valja reći da je tijekom krize Hrvatska izgubila oko 15 posto kupovne moći pa oporavak najavljen u 2016. te onaj ostvaren u tekućoj godini može vratiti eventualni manjak standarda od 10 do 12 posto. I kad se sve to uzme u obzir, ispada da bi bez eksternih utjecaja Hrvatska na standard iz 2008. došla tek 2025. godine.
Drugi rastu brže od nas pa nam prijeti da ozbiljno zaostanemo za državama koje su nam konkurencija. Političke okolnosti u svijetu idu na ruku očekivanju rasta turističkih prihoda, a mogu se očekivati i investicije u nove objekte. Velika preuzimanja, poput onoga koje je realizirao Agrokor kada je preuzeo Mercator, u idućoj se godini ne očekuju, ali nije isključeno da domaće tvrtke nastave s manjim akvizicijama u regiji. Potezi državnih tvrtki ovisit će o smjeru politike u kojem će Hrvatska krenuti, ali od većih akvizicija kao opcija stoji jedino preuzimanje dijela Elektroprivrede Crne Gore koju bi HEP trebao realizirati u iduće dvije godine ili odustati od regionalne ekspanzije.
U prehrambenom sektoru, koji je prema mišljenju ekonomskih znalaca najpotentniji sektor domaćeg gospodarstvu, pripremaju se noviteti, a o politici će ovisiti hoće li se državno zemljište staviti u poljoprivredni pogon kako bi se pojačala baza za proizvodnju sirovine u industriji hrane. Zaključno Hrvatskoj predstoji posljednja lagodna godina kad je riječ o otplati kredita i jeftinom zaduživanju, a ako se propusti iskoristiti posljednju priliku za jednostavnije provođenje rezova u državnom sektoru, čeka nas neizvjesna budućnost.
Rat valuta
Neizvjesno je i teško svim državama koje žive od nafte jer cijena tog energenta pada. Nafta je na minimalnim vrijednostima i više nije iznenađenje da se plaća manje od 40 dolara po barelu. Analitičari su uvjereni da vrijednost od 60 dolara neće prijeći u iduće dvije godine, a OPEC nije donio mjere kojim bi smanjio proizvodnju i nestašicom natjerao cijenu prema gore. Razlog leži u konkurenciji iz SAD-a koja je razvila alternativnu proizvodnju metodom frakiranja. Ipak, takva je proizvodnja skupa i prema procjenama je ′pozitivna nula′ na razini od 70 dolara po barelu, što znači da se ozbiljno gubi. Amerika te gubitke još neko vrijeme može izdržati budući da joj veći interes predstavlja slabljenje ekonomija koje ovise o cijeni nafte, kao što je Rusija. Ipak, Rusija, koja se uz pomoć nepopustljivosti Vladimira Putina oporavila nakon sankcija i šoka s rubljem te prvotnog rušenja cijene nafte, ima izuzetno nisku stopu javnog duga pa, ako i zaškripi zbog pada proračunskih prihoda, može izaći na tržište. Obveznice bi vjerojatno rado kupila Kina koja je pokupovala američki dug, a koja je za analizu svjetske ekonomije postala presudna. Kada je Kina lagano usporila, pad narudžbi zaliha osjetio se u cijelom svijetu, ali ekonomija koju čvrstom rukom usmjerava jednopartijski sustav čini se poprilično jakom. IT divovi Kine, među kojima je najveći Alibaba, samo će iduće godine uložiti 80 milijardi dolara u akvizicije koje namjeravaju širiti i izvan kineskih granica. Kina stvara srednju klasu, raste standard građana i ulaže milijarde dolara u infrastrukturu, pa usporavanje kineskog gospodarstva više osjete njihovi trgovinski partneri nego građani.
Rat valuta nastavit će se iduće godine, a očekuje se da će dolar ponovno porasti u odnosu na euro te da će kineski juan zauzimati sve važniju ulogu na novčarskom tržištu. Godina pred nama označit će prekretnicu, oporavak od duge i iscrpljujuće krize i priliku za stabilan rast standarda, a hoće li se Hrvatska ukrcati u taj veseli vlak, otkrit ćemo iz prvog proračuna nove vlade.
Što se dogodilo u 2015.
1. siječnja počela primjena izmjene Zakona poreza na dohodak po kojoj je osobni odbitak povećan na 2200 kuna, a porezni razredi rastegnuti. Građanima je oslobođeno i do 1000 kuna više za trošenje svakog mjeseca
21. travnja Podravka je za 33 milijuna eura kupila 51 posto ponosa slovenske ekonomije - Žito. Podravka je time preuzela prehrambenog lidera u Sloveniji, koji ostvaruje oko 900 milijuna kuna prihoda godišnje.
23. travnja Zračna luka Dubrovnik, projekt vrijedan 220 milijuna eura, prvi je projekt za koji su odobrena sredstva u sklopu Junckerova plana. Europska investicijska banka donijela je odluku o sufinanciranju projekta s 32,5 milijuna eura.
1. lipnja Adris Grupa prodala Tvornicu duhana Rovinj britanskom BAT-u za 505 milijuna eura, koliko je bila vrijedna transakcija nakon odbitka obveza. Novi vlasnik obvezao se pet godina zadržati proizvodnju u Kanfanaru
10. srpnja otvoren novi kompleks Jadran Galenskog laboratorija - Pharmas Valley u koji je riječka tvrtka uložila 361 milijun kuna. Tvrtka 75 posto prihoda ostvaruje na 40 inozemnih tržišta na kojima plasira 160 proizvoda
29. rujna uspješno dokapitalizirana Hrvatska poštanska banka s 550 milijuna kuna koje su uložili država, mirovinski i investicijski fondovi te državne i privatne tvrtke. Banka je nakon neuspješne privatizacije bila u nezavidnom položaju iz kojeg ju je ovo pojačanje kapitala izvuklo
17. studenog Ustavni sud nije zaustavio konverziju kredita vezanih za švicarski franak. Zakon o konverziji kredita vezanih za švicarski franak stupio je na snagu posljednjeg dana rujna, a banke su dobile rok za provedbu konverzije, ali su čekale odluku Ustavnog suda
27. studenog BDP u trećem kvartalu rastao 2,8 posto na godišnjoj razini. Time je potvrđen rast koji se bilježio posljednja tri kvartala, a Hrvatska je i službeno izašla iz recesije u kojoj je provela punih šest godina.
10. prosinca Zagrebačka burza preuzela Ljubljansku burzu! Iako su ugovor potpisali u srpnju, jedan od preduvjeta za akviziciju bio je dokapitalizacija ZSE čiji je drugi krug uspješno završen u prosincu.
16. prosinca Federal Reserves, američka središnja banka, podigla je referentnu kamatnu stopu za 0,25 do 0,5 posto. Time je završena era jeftinog novca u SAD-u, a Europska središnja banka nastavlja tu praksu do trenutka stabilnog oporavka.
Sedam debelih godina počelo je u godini koja završava, što je bilo vidljivo po podacima o nezaposlenosti s najvećih tržišta poput SAD-a i Njemačke. Obje ekonomije razinu nezaposlenosti spustile su na manje od pet posto iako se prirodnom stopom nezaposlenosti drži granica od šest posto, a dionička tržišta rasla su iznad očekivanja. Potvrda da je rast stabilan i da ulazimo u bolja vremena i odluka je Federal Reserves, središnje američke banke, da prestane s politikom plasiranja novca na tržište i da podizanjem referentne kamatne stope poskupi novac.
Za razliku od uobičajenog pristupa, u 2016. FED će kamate dizati postupno kako bi se zadržao rastući trend i u zemljama partnerima SAD-a, prvenstveno zbog cijene sirovina i nafte koje se nisu oporavile. S druge strane Atlantika, Njemačka još živi u kontekstu niskih kamata zbog desetak zemalja Europske unije koje nisu riješile problem javnog duga. Da je pitati samo Njemačku, i guverner Europske središnje banke podigao bi kamate preko noći, na što poziva i savjetnik administracije Angele Merkel, makroekonomist Hans Werner Sinn.
A zašto je potez monetarnih vlasti toliko bitan? Dužnička kriza u Europi te slab rast SAD-a centralne banke pokušale su riješiti zadržavanjem niskih referentnih stopa kako bi osigurale jeftin novac za investicije i otvaranje radnih mjesta i kako bi se državne riznice mogle zaduživati uz cijenu koja neće uništiti mogućnost otplate dugova u budućnosti. Patili su štediše i kupci dugova jer su zarađivali osjetno manje nego u prošlosti, ali sada, barem na američkom tržištu, ponovno dolaze na svoje. Očekuje se da će do kraja 2016. FED dignuti referentnu kamatu stopu na ukupno 1,5 posto, a Europa će još pričekati na sličan potez. Drugim riječima, krediti Amerikanaca poskupjet će najmanje 1,5 posto tijekom godine, ali će se i prinosi na štednju te obveznice tvrtki podići. Zaduživanje na američkom tržištu postat će skuplje pa se za države poput Hrvatske, koja ionako plaća dug skuplje nego što si može priuštiti, SAD zatvara, i to dugoročno.
Hrvatskoj svjetski oporavak u mnogočemu i odmaže. U ovom trenutku ministar financija mora platiti najmanje 3,5 posto veću kamatu od Njemačke, a s novim potezom FED-a može zaboraviti prekooceanske letove. Dizanje kamata odrazit će se i na proračun 2016. jer će rashodi za kamate narasti najmanje milijardu kuna. To je novac dovoljan da se isplate božićnice, putni prijevoz i regres za zaposlenike državnog aparata. Javni dug gotovo je dosegnuo 300 milijardi kuna, a iduće godine nužno je refinancirati 58 milijardi kuna, pri čemu se 27 milijardi kuna odnosi na otplatu obveznica, zatvaranje novog deficita te dugoročne kredite i kamate. Sve će to biti potrebno prodati domaćem tržištu, odnosno mirovinskim fondovima i bankama te vjerovnicima na europskom tlu, što komplicira situaciju.
Zato je sigurno reći da je 2016. godina posljednje šanse za osiguranje stabilnosti javnih financija. Ako ne bude osjetnog smanjenja troškova države i posljedično zaduživanja, Hrvatska će do kraja 2017. godine biti u relativno neizglednoj situaciji, odnosno u predbankrotnom stanju. Zato će sudbina državne riznice ovisiti o stabilnosti vlade koja će voditi zemlju i ozbiljnosti politike u provođenju rezanja rashoda. Pogrešno je vjerovati da se samo iz rasta BDP-a može pokriti minuse države jer matematika pokazuje da rast gospodarstva od 1,6 posto donosi oko 5 milijardi kuna, a rashodi za kamate u 2016. iznosit će najmanje 11 milijardi kuna. U idealnom scenariju, dakle, Hrvatska ponovno ima minus od šest milijardi kuna za koje se ili mora zadužiti ili ih mora prestati trošiti. Slaba vlada mogla bi značiti odgađanje neizbježnih odluka što dovodi Hrvatsku u situaciju velikog rizika od grčkog scenarija. Grčka je u trenutku kada je prestala plaćati svoje obveze bila prisiljena na drastično rezanje plaća zaposlenih u državnom aparatu, ukidanje zdravstvenog osiguranja za nezaposlene kojih je u Grčkoj više od dva milijuna, a uvedena je i kapitalna kontrola građanima koja je onemogućila slobodno raspolaganje privatnim novcem.
Država usporava oporavak
Takav rasplet događaja nije vjerojatan u Hrvatskoj u srednjem roku, ali ako se propusti napraviti oštar zaokret, u godini koja dolazi ući ćemo u začarani krug koji vodi isključivo prema tom nesretnom scenariju. Ponašanje državnog aparata presudno je jer država u najširem smislu, koji obuhvaća lokalnu samoupravu, državna poduzeća te centralni proračun sa svim dodatnim zavodima, agencijama i institucijama, troši više od 57 posto BDP-a, što je oko 180 milijardi kuna. U njoj je zaposleno više od 350.000 ljudi, što je oko četvrtine ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Privatni sektor, za razliku od države, počeo se oporavljati, ali isključivo na temelju rasta na tržištima Europe, koja je glavni izvozni partner Hrvatske. Koliko država usporava oporavak svojih građana, pokazuje i činjenica da je kreditni rast banaka vezan isključivo za državni sektor, dok se građani i tvrtke razdužuju. Ni intervencija Hrvatske narodne banke neće biti usmjerena na poticanje gospodarstva, već, kako su znalci uvjereni, najava repo aukcije koju je neslužbeno potvrdio guverner Boris Vujčić služi isključivo da bi država imala jeftinije zaduženje.
Nezasitnost javnog sektora i spremnost na plaćanje visokih kamata kako bi se kupio još koji mjesec plaća i vlasti izgurala je privatne tvrtke iz banaka, a novac im učinila još skupljim pa domaće tvrtke plaćaju i trostruko veće kamate nego njihovi europski kolege. Skupi novac čini domaći proizvod manje konkurentnim od onoga iz Europe, Kine, Amerike ili Brazila, ali žilav hrvatski proizvod unatoč tome pronalazi svojeg kupca. Analitičari su za 2016. prognozirali rast od 1,8 posto. Ta stopa rasta nije dovoljna da bi se jače osjetila u smislu rasta zapošljavanja ili značajnog rasta investicija. Ipak je dobar početak jer naviješta bolja vremena. Valja reći da je tijekom krize Hrvatska izgubila oko 15 posto kupovne moći pa oporavak najavljen u 2016. te onaj ostvaren u tekućoj godini može vratiti eventualni manjak standarda od 10 do 12 posto. I kad se sve to uzme u obzir, ispada da bi bez eksternih utjecaja Hrvatska na standard iz 2008. došla tek 2025. godine.
Drugi rastu brže od nas pa nam prijeti da ozbiljno zaostanemo za državama koje su nam konkurencija. Političke okolnosti u svijetu idu na ruku očekivanju rasta turističkih prihoda, a mogu se očekivati i investicije u nove objekte. Velika preuzimanja, poput onoga koje je realizirao Agrokor kada je preuzeo Mercator, u idućoj se godini ne očekuju, ali nije isključeno da domaće tvrtke nastave s manjim akvizicijama u regiji. Potezi državnih tvrtki ovisit će o smjeru politike u kojem će Hrvatska krenuti, ali od većih akvizicija kao opcija stoji jedino preuzimanje dijela Elektroprivrede Crne Gore koju bi HEP trebao realizirati u iduće dvije godine ili odustati od regionalne ekspanzije.
U prehrambenom sektoru, koji je prema mišljenju ekonomskih znalaca najpotentniji sektor domaćeg gospodarstvu, pripremaju se noviteti, a o politici će ovisiti hoće li se državno zemljište staviti u poljoprivredni pogon kako bi se pojačala baza za proizvodnju sirovine u industriji hrane. Zaključno Hrvatskoj predstoji posljednja lagodna godina kad je riječ o otplati kredita i jeftinom zaduživanju, a ako se propusti iskoristiti posljednju priliku za jednostavnije provođenje rezova u državnom sektoru, čeka nas neizvjesna budućnost.
Rat valuta
Neizvjesno je i teško svim državama koje žive od nafte jer cijena tog energenta pada. Nafta je na minimalnim vrijednostima i više nije iznenađenje da se plaća manje od 40 dolara po barelu. Analitičari su uvjereni da vrijednost od 60 dolara neće prijeći u iduće dvije godine, a OPEC nije donio mjere kojim bi smanjio proizvodnju i nestašicom natjerao cijenu prema gore. Razlog leži u konkurenciji iz SAD-a koja je razvila alternativnu proizvodnju metodom frakiranja. Ipak, takva je proizvodnja skupa i prema procjenama je ′pozitivna nula′ na razini od 70 dolara po barelu, što znači da se ozbiljno gubi. Amerika te gubitke još neko vrijeme može izdržati budući da joj veći interes predstavlja slabljenje ekonomija koje ovise o cijeni nafte, kao što je Rusija. Ipak, Rusija, koja se uz pomoć nepopustljivosti Vladimira Putina oporavila nakon sankcija i šoka s rubljem te prvotnog rušenja cijene nafte, ima izuzetno nisku stopu javnog duga pa, ako i zaškripi zbog pada proračunskih prihoda, može izaći na tržište. Obveznice bi vjerojatno rado kupila Kina koja je pokupovala američki dug, a koja je za analizu svjetske ekonomije postala presudna. Kada je Kina lagano usporila, pad narudžbi zaliha osjetio se u cijelom svijetu, ali ekonomija koju čvrstom rukom usmjerava jednopartijski sustav čini se poprilično jakom. IT divovi Kine, među kojima je najveći Alibaba, samo će iduće godine uložiti 80 milijardi dolara u akvizicije koje namjeravaju širiti i izvan kineskih granica. Kina stvara srednju klasu, raste standard građana i ulaže milijarde dolara u infrastrukturu, pa usporavanje kineskog gospodarstva više osjete njihovi trgovinski partneri nego građani.
Rat valuta nastavit će se iduće godine, a očekuje se da će dolar ponovno porasti u odnosu na euro te da će kineski juan zauzimati sve važniju ulogu na novčarskom tržištu. Godina pred nama označit će prekretnicu, oporavak od duge i iscrpljujuće krize i priliku za stabilan rast standarda, a hoće li se Hrvatska ukrcati u taj veseli vlak, otkrit ćemo iz prvog proračuna nove vlade.
Što se dogodilo u 2015.
1. siječnja počela primjena izmjene Zakona poreza na dohodak po kojoj je osobni odbitak povećan na 2200 kuna, a porezni razredi rastegnuti. Građanima je oslobođeno i do 1000 kuna više za trošenje svakog mjeseca
21. travnja Podravka je za 33 milijuna eura kupila 51 posto ponosa slovenske ekonomije - Žito. Podravka je time preuzela prehrambenog lidera u Sloveniji, koji ostvaruje oko 900 milijuna kuna prihoda godišnje.
23. travnja Zračna luka Dubrovnik, projekt vrijedan 220 milijuna eura, prvi je projekt za koji su odobrena sredstva u sklopu Junckerova plana. Europska investicijska banka donijela je odluku o sufinanciranju projekta s 32,5 milijuna eura.
1. lipnja Adris Grupa prodala Tvornicu duhana Rovinj britanskom BAT-u za 505 milijuna eura, koliko je bila vrijedna transakcija nakon odbitka obveza. Novi vlasnik obvezao se pet godina zadržati proizvodnju u Kanfanaru
10. srpnja otvoren novi kompleks Jadran Galenskog laboratorija - Pharmas Valley u koji je riječka tvrtka uložila 361 milijun kuna. Tvrtka 75 posto prihoda ostvaruje na 40 inozemnih tržišta na kojima plasira 160 proizvoda
29. rujna uspješno dokapitalizirana Hrvatska poštanska banka s 550 milijuna kuna koje su uložili država, mirovinski i investicijski fondovi te državne i privatne tvrtke. Banka je nakon neuspješne privatizacije bila u nezavidnom položaju iz kojeg ju je ovo pojačanje kapitala izvuklo
17. studenog Ustavni sud nije zaustavio konverziju kredita vezanih za švicarski franak. Zakon o konverziji kredita vezanih za švicarski franak stupio je na snagu posljednjeg dana rujna, a banke su dobile rok za provedbu konverzije, ali su čekale odluku Ustavnog suda
27. studenog BDP u trećem kvartalu rastao 2,8 posto na godišnjoj razini. Time je potvrđen rast koji se bilježio posljednja tri kvartala, a Hrvatska je i službeno izašla iz recesije u kojoj je provela punih šest godina.
10. prosinca Zagrebačka burza preuzela Ljubljansku burzu! Iako su ugovor potpisali u srpnju, jedan od preduvjeta za akviziciju bio je dokapitalizacija ZSE čiji je drugi krug uspješno završen u prosincu.
16. prosinca Federal Reserves, američka središnja banka, podigla je referentnu kamatnu stopu za 0,25 do 0,5 posto. Time je završena era jeftinog novca u SAD-u, a Europska središnja banka nastavlja tu praksu do trenutka stabilnog oporavka.
Izvor: vecernji.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 18.04.2024 Temeljem indeksne klauzule A1 od lipnja diže cijene mjesečni...
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 18.04.2024 Najveći brod u povijesti Jadrolinije stigao u Hrvatsku
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najl...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 22.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 22.04.2024 TJEDNI PREGLED: Tjedan obilježili fondovi s negativnim rezultatom
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 HPB Bond Plus fond dobitnik nagrade Top of the Funds za 2023. godinu
- 23.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze prate rast Wall Streeta
- 23.04.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon šest dana pada
- 22.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, promet uvećan
- 22.04.2024 Cijene nafte pale nadomak 86 dolara, u fokusu ponovo troškovi zaduživanja
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 22.04.2024 Predstavljena Hrok ESG platforma razvijena u suradnji s bankama
- 22.04.2024 Benzin poskupljuje za dva centa, a dizel pojeftinjuje za jedan cent
- 22.04.2024 ′Suzdržanija′ europska fiskalna politika važan faktor slabijeg rasta
- 22.04.2024 Rast obujma građevinskih radova
- 22.04.2024 U 2023. deficit konsolidirane opće države 528 milijuna eura
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 22.04. 16:00 | 2803,42 | 4,05 |
0,14 |
|
CROBEX10* | 22.04. 16:00 | 1700,41 | 1,90 |
0,11 |
|
CROBEX10tr* | 22.04. 16:00 | 1848,50 | 2,07 |
0,11 |
|
ADRIAprime* | 22.04. 16:00 | 1879,88 | -3,55 |
-0,19 |
|
CROBISTR* | 22.04. 16:31 | 172,9822 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 22.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KODT | 1.450,00 € |
0,69% |
159.860,00 € |
ATGR | 57,00 € |
0,88% |
141.247,50 € |
SPAN | 43,70 € |
-3,96% |
90.070,90 € |
HT | 30,60 € |
0,33% |
86.147,90 € |
RIVP | 5,20 € |
-0,38% |
85.243,80 € |
7SLO | 26,15 € |
-0,49% |
68.317,65 € |
ERNT | 207,00 € |
0,00% |
66.779,00 € |
ZABA | 16,85 € |
-0,30% |
33.827,70 € |
PODR | 157,00 € |
0,64% |
31.400,00 € |
INA | 500,00 € |
1,21% |
26.146,00 € |
Redovni dionički promet: | 969.623,87 € |
Redovni obveznički promet: | 209.510,90 € |
Sveukupni promet: | 2.309.134,77 € |