- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 29.03.2024 AKCIJA produljenje - OTP fondovi - ulazna naknada
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 29.03.2024 WALL STREET: Novi rekordi Dow Jones i S&P 500 indeksa
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
EIZObjavljeno: 22.03.2016
Procjena rasta BDP-a u ovoj godini povećana na 1,5 posto
Podijeli sadržaj: | ||||
Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) objavio je u utorak kako u ovoj godini očekuje rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Hrvatske za 1,5 posto, čime je naviše revidirao svoju procjenu iz prosinca prošle godine koja je govorila o rastu za 1,3 posto.
"Potaknuti stopom rasta realnog BDP-a od 1,6 posto u 2015. godini te povoljnim pokazateljima mjesečnog indikatora poslovnog ciklusa EIZ-a (CEIZ indeksom) i podacima o industrijskoj proizvodnji za siječanj 2016. godine, istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly najavljuju nastavak pozitivnih stopa rasta od 1,5 posto u ovoj te 1,8 posto u 2016. godini", navodi se u priopćenju EIZ-a.
EIZ je tako blago povisio svoje procjene rasta, s obzirom da su procjene iz prosinca prošle godine govorile o rastu u 2016. za 1,3 posto, a u 2017. za 1,5 posto.
Najnovija očekivanja, kako ističu iz EIZ-a, ponajviše su posljedica pozitivnog doprinosa domaće potražnje koja je, nakon šest godina negativnog doprinosa, u 2015. zabilježila porast od 1,2 postotna boda.
"Realna potrošnja kućanstava zaslužna je za otprilike polovicu rasta BDP-a u 2015. i očekujemo da će se takav trend nastaviti i u ovoj i u sljedećoj godini. Uz tek vrlo blagi nastavak pozitivnih kretanja, realna potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla bi porasti za 1,4 posto, dok se u 2017. očekuje rast od 1,5 posto, ponajviše generiran daljnjim oporavkom tržišta rada", procjenjuju u EIZ-u.
Iako smatraju da će se proračunski deficit dalje smanjiti, procjenjuju da bi državna potrošnja u ovoj godini mogla rasti, ali za vrlo niskih 0,2 posto. Naime, dodaju, proračunom za 2016. predviđeno je povećanje materijalnih rashoda i izdataka za zaposlene koji se ne bi trebali financirati povećanjem deficita, već korištenjem sredstava iz EU fondova. Snažnija fiskalna konsolidacija u 2017. mogla bi dovesti i do smanjenja državne potrošnje, prema procjenama analitičara EIZ-a za 0,8 posto.
Nakon rasta od 1,6 posto u 2015. godini, istraživači EIZ-a očekuju da će investicije nastaviti rasti, ali ne po znatno višoj stopi.
"Naša prognoza od 1,9 posto rasta investicija u 2016. godini temelji se na usporavanju investicija u prvoj polovici godine koje je uzrokovano sporim formiranjem Vlade i neizvjesnostima vezanim uz donošenje proračuna. S poboljšanjem poslovne klime u drugoj polovici godine i posebno u sljedećoj godini, smatramo da bi investicije u 2017. mogle rasti po stopi od 3 posto", navode iz EIZ-a.
Očekuju također da će u nadolazeće dvije godine vanjska trgovina i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz nešto niže stope rasta izvoza i uvoza.
Hoće li trzavice u koaliciji otežavati reforme?
Napominjući kako još uvijek ne raspolažu konsolidiranim podacima za proračun opće države u 2015. godini, analitičari EIZ-a očekuju da bi proračunski deficit mogao iznositi oko 4 posto BDP-a.
Daljnje smanjenje proračunskog deficita prema 3,5 i 3 posto BDP-a u ovoj i idućoj godini (prema ESA 2010 definiciji), kako se navodi, temeljeno je na prijedlogu proračuna za ovu godinu koji sadrži proračunske uštede u iznosu od 2,5 milijarde kuna.
"To bi značilo da bi Hrvatska u 2018. godini mogla zadovoljiti razinu deficita propisanu Procedurom prekomjernog deficita. Iako je sadašnja Vlada osigurala mandat na platformi provođenja strukturnih reformi, do sada nijedna ozbiljna mjera u tom smjeru nije poduzeta. Ostaje vidjeti radi li se o tek privremenom stanju ili će trzavice između koalicijskih stranaka i dalje otežavati potencijalni reformski napredak", navodi se u priopćenju EIZ-a u povodu objave novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.
Analitičari Instituta smatraju i kako će tržište rada u nadolazećem razdoblju slijediti trendove u ukupnom gospodarstvu, s očekivanim daljnjim smanjenjem broja nezaposlenih i blagim rastom broja zaposlenih koji će se uglavnom generirati u privatnom sektoru. Očekuju tako da će stopa nezaposlenosti pasti ispod 17 posto u 2016. godini, na 16,9 posto, dok bi u 2017. mogla iznositi 16,5 posto.
"Očekivanja još jedne dobre turističke sezone te oporavka inozemnih ulaganja upućuju na održavanje tečaja HRK/EUR stabilnim u nadolazećem razdoblju", smatraju u EIZ-u, uz napomenu kako potencijalno najozbiljniji deprecijacijski rizici dolaze od intenziviranja razduživanja korporativnog sektora te značajnijeg rasta rezervacija banaka.
U EIZ-u također smatraju kako se vrlo visoka razina likvidnosti u bankarskom sustavu u kombinaciji s niskim kamatnim stopama, kao i mjere koje omogućuje HNB, čine nedovoljnima za oporavak domaće kreditne aktivnosti. Stoga i u ovoj godini očekuju negativnu stopu rasta kredita, ali na znatno nižoj razini od minus 0,5 posto. Uzimajući u obzir poboljšanje uvjeta zaduživanja te oporavak domaće potražnje, zajedno s rastom BDP-a u 2017., krediti bi mogli porasti za 2,2 posto, procjenjuju u EIZ-u.
Ekonomski institut, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly donosi i analizu u kojoj predstavlja ekonomski prognostički model koji svakodnevno ažurira sadašnje i buduće stope nezaposlenosti za svaku od država članica EU-28. EIZ je, naime, tijekom 2015. sudjelovao s još 27 institucija iz različitih država članica EU-a u eksperimentalnom projektu ETLAnow, Instituta za istraživanje finskog gospodarstva, a koji koristi podatke Google pretraživanja za predviđanje stope nezaposlenosti u svim zemljama EU-a.
"Prema dostupnim rezultatima, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ožujku iznosit će 17,42 posto, svega 0,08 postotnih bodova manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Iako to upućuje na stabilizaciju tržišta rada, u usporedbi s predrecesijskim razdobljem i ostalim članicama EU-a, hrvatsko tržište rada nalazi se u nezavidnom položaju. Stopa nezaposlenosti znatno je iznad EU prosjeka koji iznosi 9,2 posto, što Hrvatsku stavlja u sam vrh zemalja s najvišom stopom nezaposlenosti, odmah iza Grčke i Španjolske", navodi se u priopćenju.
"Potaknuti stopom rasta realnog BDP-a od 1,6 posto u 2015. godini te povoljnim pokazateljima mjesečnog indikatora poslovnog ciklusa EIZ-a (CEIZ indeksom) i podacima o industrijskoj proizvodnji za siječanj 2016. godine, istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly najavljuju nastavak pozitivnih stopa rasta od 1,5 posto u ovoj te 1,8 posto u 2016. godini", navodi se u priopćenju EIZ-a.
EIZ je tako blago povisio svoje procjene rasta, s obzirom da su procjene iz prosinca prošle godine govorile o rastu u 2016. za 1,3 posto, a u 2017. za 1,5 posto.
Najnovija očekivanja, kako ističu iz EIZ-a, ponajviše su posljedica pozitivnog doprinosa domaće potražnje koja je, nakon šest godina negativnog doprinosa, u 2015. zabilježila porast od 1,2 postotna boda.
"Realna potrošnja kućanstava zaslužna je za otprilike polovicu rasta BDP-a u 2015. i očekujemo da će se takav trend nastaviti i u ovoj i u sljedećoj godini. Uz tek vrlo blagi nastavak pozitivnih kretanja, realna potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla bi porasti za 1,4 posto, dok se u 2017. očekuje rast od 1,5 posto, ponajviše generiran daljnjim oporavkom tržišta rada", procjenjuju u EIZ-u.
Iako smatraju da će se proračunski deficit dalje smanjiti, procjenjuju da bi državna potrošnja u ovoj godini mogla rasti, ali za vrlo niskih 0,2 posto. Naime, dodaju, proračunom za 2016. predviđeno je povećanje materijalnih rashoda i izdataka za zaposlene koji se ne bi trebali financirati povećanjem deficita, već korištenjem sredstava iz EU fondova. Snažnija fiskalna konsolidacija u 2017. mogla bi dovesti i do smanjenja državne potrošnje, prema procjenama analitičara EIZ-a za 0,8 posto.
Nakon rasta od 1,6 posto u 2015. godini, istraživači EIZ-a očekuju da će investicije nastaviti rasti, ali ne po znatno višoj stopi.
"Naša prognoza od 1,9 posto rasta investicija u 2016. godini temelji se na usporavanju investicija u prvoj polovici godine koje je uzrokovano sporim formiranjem Vlade i neizvjesnostima vezanim uz donošenje proračuna. S poboljšanjem poslovne klime u drugoj polovici godine i posebno u sljedećoj godini, smatramo da bi investicije u 2017. mogle rasti po stopi od 3 posto", navode iz EIZ-a.
Očekuju također da će u nadolazeće dvije godine vanjska trgovina i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz nešto niže stope rasta izvoza i uvoza.
Hoće li trzavice u koaliciji otežavati reforme?
Napominjući kako još uvijek ne raspolažu konsolidiranim podacima za proračun opće države u 2015. godini, analitičari EIZ-a očekuju da bi proračunski deficit mogao iznositi oko 4 posto BDP-a.
Daljnje smanjenje proračunskog deficita prema 3,5 i 3 posto BDP-a u ovoj i idućoj godini (prema ESA 2010 definiciji), kako se navodi, temeljeno je na prijedlogu proračuna za ovu godinu koji sadrži proračunske uštede u iznosu od 2,5 milijarde kuna.
"To bi značilo da bi Hrvatska u 2018. godini mogla zadovoljiti razinu deficita propisanu Procedurom prekomjernog deficita. Iako je sadašnja Vlada osigurala mandat na platformi provođenja strukturnih reformi, do sada nijedna ozbiljna mjera u tom smjeru nije poduzeta. Ostaje vidjeti radi li se o tek privremenom stanju ili će trzavice između koalicijskih stranaka i dalje otežavati potencijalni reformski napredak", navodi se u priopćenju EIZ-a u povodu objave novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.
Analitičari Instituta smatraju i kako će tržište rada u nadolazećem razdoblju slijediti trendove u ukupnom gospodarstvu, s očekivanim daljnjim smanjenjem broja nezaposlenih i blagim rastom broja zaposlenih koji će se uglavnom generirati u privatnom sektoru. Očekuju tako da će stopa nezaposlenosti pasti ispod 17 posto u 2016. godini, na 16,9 posto, dok bi u 2017. mogla iznositi 16,5 posto.
"Očekivanja još jedne dobre turističke sezone te oporavka inozemnih ulaganja upućuju na održavanje tečaja HRK/EUR stabilnim u nadolazećem razdoblju", smatraju u EIZ-u, uz napomenu kako potencijalno najozbiljniji deprecijacijski rizici dolaze od intenziviranja razduživanja korporativnog sektora te značajnijeg rasta rezervacija banaka.
U EIZ-u također smatraju kako se vrlo visoka razina likvidnosti u bankarskom sustavu u kombinaciji s niskim kamatnim stopama, kao i mjere koje omogućuje HNB, čine nedovoljnima za oporavak domaće kreditne aktivnosti. Stoga i u ovoj godini očekuju negativnu stopu rasta kredita, ali na znatno nižoj razini od minus 0,5 posto. Uzimajući u obzir poboljšanje uvjeta zaduživanja te oporavak domaće potražnje, zajedno s rastom BDP-a u 2017., krediti bi mogli porasti za 2,2 posto, procjenjuju u EIZ-u.
Ekonomski institut, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly donosi i analizu u kojoj predstavlja ekonomski prognostički model koji svakodnevno ažurira sadašnje i buduće stope nezaposlenosti za svaku od država članica EU-28. EIZ je, naime, tijekom 2015. sudjelovao s još 27 institucija iz različitih država članica EU-a u eksperimentalnom projektu ETLAnow, Instituta za istraživanje finskog gospodarstva, a koji koristi podatke Google pretraživanja za predviđanje stope nezaposlenosti u svim zemljama EU-a.
"Prema dostupnim rezultatima, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ožujku iznosit će 17,42 posto, svega 0,08 postotnih bodova manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Iako to upućuje na stabilizaciju tržišta rada, u usporedbi s predrecesijskim razdobljem i ostalim članicama EU-a, hrvatsko tržište rada nalazi se u nezavidnom položaju. Stopa nezaposlenosti znatno je iznad EU prosjeka koji iznosi 9,2 posto, što Hrvatsku stavlja u sam vrh zemalja s najvišom stopom nezaposlenosti, odmah iza Grčke i Španjolske", navodi se u priopćenju.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 29.03.2024 AKCIJA produljenje - OTP fondovi - ulazna naknada
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 29.03.2024 WALL STREET: Novi rekordi Dow Jones i S&P 500 indeksa
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 16:00 | 2834,52 | -7,89 |
-0,28 |
|
CROBEX10* | 28.03. 16:00 | 1713,17 | -3,19 |
-0,19 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 16:00 | 1862,37 | -3,47 |
-0,19 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 16:00 | 1919,38 | -4,20 |
-0,22 |
|
CROBISTR* | 28.03. 16:31 | 172,777 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 28.03. 16:31 | 96,038 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
309.290,00 € |
PODR | 160,00 € |
0,31% |
211.489,00 € |
MONP | 8,35 € |
0,00% |
179.703,25 € |
HPB | 236,00 € |
1,72% |
154.070,00 € |
RIVP | 5,18 € |
0,39% |
123.723,18 € |
7SLO | 27,14 € |
0,11% |
111.213,23 € |
HT | 30,40 € |
0,00% |
111.163,60 € |
7BET | 13,84 € |
0,44% |
97.880,44 € |
KODT | 1.340,00 € |
-2,90% |
64.260,00 € |
ADRS2 | 60,40 € |
0,33% |
63.230,80 € |
Redovni dionički promet: | 1.713.649,50 € |
Redovni obveznički promet: | 92.517,06 € |
Sveukupni promet: | 3.591.166,56 € |