FONDOVI INFO 0800 600 700
SAKRIJ OGLAS [X]

Vijesti

master isolated images / FreeDigitalPhotos.net
Procjena rasta BDP-a u ovoj godini povećana na 1,5 posto

NAJČITANIJE

FONDOVI

TRŽIŠTE KAPITALA

EKONOMIJA

KOMPANIJE

DOGAĐAJI

EIZ Objavljeno: 22.03.2016

Procjena rasta BDP-a u ovoj godini povećana na 1,5 posto

Ekonomski institut, Zagreb (EIZ) objavio je u utorak kako u ovoj godini očekuje rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Hrvatske za 1,5 posto, čime je naviše revidirao svoju procjenu iz prosinca prošle godine koja je govorila o rastu za 1,3 posto. 

"Potaknuti stopom rasta realnog BDP-a od 1,6 posto u 2015. godini te povoljnim pokazateljima mjesečnog indikatora poslovnog ciklusa EIZ-a (CEIZ indeksom) i podacima o industrijskoj proizvodnji za siječanj 2016. godine, istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly najavljuju nastavak pozitivnih stopa rasta od 1,5 posto u ovoj te 1,8 posto u 2016. godini", navodi se u priopćenju EIZ-a.

EIZ je tako blago povisio svoje procjene rasta, s obzirom da su procjene iz prosinca prošle godine govorile o rastu u 2016. za 1,3 posto, a u 2017. za 1,5 posto. 

Najnovija očekivanja, kako ističu iz EIZ-a, ponajviše su posljedica pozitivnog doprinosa domaće potražnje koja je, nakon šest godina negativnog doprinosa, u 2015. zabilježila porast od 1,2 postotna boda.

"Realna potrošnja kućanstava zaslužna je za otprilike polovicu rasta BDP-a u 2015. i očekujemo da će se takav trend nastaviti i u ovoj i u sljedećoj godini. Uz tek vrlo blagi nastavak pozitivnih kretanja, realna potrošnja kućanstava u ovoj godini mogla bi porasti za 1,4 posto, dok se u 2017. očekuje rast od 1,5 posto, ponajviše generiran daljnjim oporavkom tržišta rada", procjenjuju u EIZ-u.

Iako smatraju da će se proračunski deficit dalje smanjiti, procjenjuju da bi državna potrošnja u ovoj godini mogla rasti, ali za vrlo niskih 0,2 posto. Naime, dodaju, proračunom za 2016. predviđeno je povećanje materijalnih rashoda i izdataka za zaposlene koji se ne bi trebali financirati povećanjem deficita, već korištenjem sredstava iz EU fondova. Snažnija fiskalna konsolidacija u 2017. mogla bi dovesti i do smanjenja državne potrošnje, prema procjenama analitičara EIZ-a za 0,8 posto.

Nakon rasta od 1,6 posto u 2015. godini, istraživači EIZ-a očekuju da će investicije nastaviti rasti, ali ne po znatno višoj stopi.

"Naša prognoza od 1,9 posto rasta investicija u 2016. godini temelji se na usporavanju investicija u prvoj polovici godine koje je uzrokovano sporim formiranjem Vlade i neizvjesnostima vezanim uz donošenje proračuna. S poboljšanjem poslovne klime u drugoj polovici godine i posebno u sljedećoj godini, smatramo da bi investicije u 2017. mogle rasti po stopi od 3 posto", navode iz EIZ-a. 

Očekuju također da će u nadolazeće dvije godine vanjska trgovina i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz nešto niže stope rasta izvoza i uvoza.

Hoće li trzavice u koaliciji otežavati reforme?

Napominjući kako još uvijek ne raspolažu konsolidiranim podacima za proračun opće države u 2015. godini, analitičari EIZ-a očekuju da bi proračunski deficit mogao iznositi oko 4 posto BDP-a.

Daljnje smanjenje proračunskog deficita prema 3,5 i 3 posto BDP-a u ovoj i idućoj godini (prema ESA 2010 definiciji), kako se navodi, temeljeno je na prijedlogu proračuna za ovu godinu koji sadrži proračunske uštede u iznosu od 2,5 milijarde kuna.

"To bi značilo da bi Hrvatska u 2018. godini mogla zadovoljiti razinu deficita propisanu Procedurom prekomjernog deficita. Iako je sadašnja Vlada osigurala mandat na platformi provođenja strukturnih reformi, do sada nijedna ozbiljna mjera u tom smjeru nije poduzeta. Ostaje vidjeti radi li se o tek privremenom stanju ili će trzavice između koalicijskih stranaka i dalje otežavati potencijalni reformski napredak", navodi se u priopćenju EIZ-a u povodu objave novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

Analitičari Instituta smatraju i kako će tržište rada u nadolazećem razdoblju slijediti trendove u ukupnom gospodarstvu, s očekivanim daljnjim smanjenjem broja nezaposlenih i blagim rastom broja zaposlenih koji će se uglavnom generirati u privatnom sektoru.  Očekuju tako da će stopa nezaposlenosti pasti ispod 17 posto u 2016. godini, na 16,9 posto, dok bi u 2017. mogla iznositi 16,5 posto.  

"Očekivanja još jedne dobre turističke sezone te oporavka inozemnih ulaganja upućuju na održavanje tečaja HRK/EUR stabilnim u nadolazećem razdoblju", smatraju u EIZ-u, uz napomenu kako potencijalno najozbiljniji deprecijacijski rizici dolaze od intenziviranja razduživanja korporativnog sektora te značajnijeg rasta rezervacija banaka.

U EIZ-u također smatraju kako se vrlo visoka razina likvidnosti u bankarskom sustavu u kombinaciji s niskim kamatnim stopama, kao i mjere koje omogućuje HNB, čine nedovoljnima za oporavak domaće kreditne aktivnosti. Stoga i u ovoj godini očekuju negativnu stopu rasta kredita, ali na znatno nižoj razini od minus 0,5 posto. Uzimajući u obzir poboljšanje uvjeta zaduživanja te oporavak domaće potražnje, zajedno s rastom BDP-a u 2017., krediti bi mogli porasti za 2,2 posto, procjenjuju u EIZ-u.

Ekonomski institut, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly donosi i analizu u kojoj predstavlja ekonomski prognostički model koji svakodnevno ažurira sadašnje i buduće stope nezaposlenosti za svaku od država članica EU-28. EIZ je, naime, tijekom 2015. sudjelovao s još 27 institucija iz različitih država članica EU-a u eksperimentalnom projektu ETLAnow, Instituta za istraživanje finskog gospodarstva, a koji koristi podatke Google pretraživanja za predviđanje stope nezaposlenosti u svim zemljama EU-a.

"Prema dostupnim rezultatima, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ožujku iznosit će 17,42 posto, svega 0,08 postotnih bodova manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Iako to upućuje na stabilizaciju tržišta rada, u usporedbi s predrecesijskim razdobljem i ostalim članicama EU-a, hrvatsko tržište rada nalazi se u nezavidnom položaju. Stopa nezaposlenosti znatno je iznad EU prosjeka koji iznosi 9,2 posto, što Hrvatsku stavlja u sam vrh zemalja s najvišom stopom nezaposlenosti, odmah iza Grčke i Španjolske", navodi se u priopćenju.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
EIZ ~ BDP ~ gospodarstvo
Komentiraj
  • NEWSLETTER
Prijava
  • KORISNICI
  • ULAGAČKI CENTAR
  • IZRAČUNI

AKCIJE

Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital SEE Equity PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
OTP fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
ZB Future fondovi - izlazna AKCIJA do 30.09.
A1 PRODUŽENO AKCIJA do 29.12.
PBZ fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.
HPB fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
OTP fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
PBZ fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
ZB fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.09.
Addiko fondovi - upravljačka AKCIJA do 01.10.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q2. 2017.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Novčani
Fond Prinos Riz. Info Kupi
InterCapital SEE Equity AKCIJA +9,44 4 Kupnja udjela u fondu InterCapital SEE Equity
ZB trend +8,83 5 Kupnja udjela u fondu ZB trend
ZB BRIC+ +7,19 6 Kupnja udjela u fondu ZB BRIC+
KD BRIC +6,38 6 Kupnja udjela u fondu KD BRIC

FOND HRVATSKIH BRANITELJA

Vrijednost Datum Promjena Graf
510,63 20.09.2017
0,82%

ANKETA

VALUTE (Srednji tečaj HNB-a - 25.09.2017.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,477361 0,00
-0,01%
1 USD 6,231653 -0,05
-0,74%
1 GBP 8,451861 -0,02
-0,24%
1 CHF 6,436014 -0,02
-0,33%
EUR - 1 mjesec 2017 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
KN EURUSDGBPCHF
=
KN EURUSDGBPCHF

INDEKSI

  • ZSE
  • Regija
  • Svijet
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
Zagrebačka burza
CROBEX* 22.09. 16:00  1.829,42
1,88
0,10
CROBEX10* 22.09. 16:00  1.084,95
-2,92
-0,27
CROBEXtr* 22.09. 16:50  1.153,23
1,19
0,10
CROBEXplus* 22.09. 16:50  1.144,89
8,22
0,72
CROBIS* 22.09. 17:30  110,85
-0,04
-0,04
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
Osvježi
CROBEX - 1 mjesec 2017 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - dionice (22.09.2017 16:00:15)

  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
DDJH 35,95
27,03%
2.085.214,13
HT 178,40
-0,34%
670.123,25
ERNT 1.106,00
1,48%
609.238,00
ARNT 472,01
-1,17%
558.705,19
RIVP 44,45
-0,87%
359.142,47
ATPL 413,98
0,42%
277.601,69
ADPL 161,00
0,19%
192.167,30
INGR 3,57
-12,93%
156.931,67
ULPL 146,99
-3,93%
109.214,40
DLKV 21,95
1,15%
100.650,01
Ukupni promet dionica: 5.961.281,40kn
Osvježi