Službena statistika pokazuje da su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u lanjskom prosincu na mjesečnoj razini više za 1,7 posto. No, isključe li se cijene energije, proizvođačke su cijene u industriji u prosincu lani u odnosu na studeni više za 0,1 posto, dok su na godišnjoj razini, prema prosincu 2015., snižene za 1,3 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da su na mjesečnoj razini cijene na domaćem tržištu u prosincu bile više za 1,7 posto, a na inozemnim tržištima za 1,8 posto. Na godišnjoj razini cijene su na domaćem tržištu pale za 0,1 posto, a na inozemnom su više za 0,2 posto.

"Proizvođačke cijene su tako na razini 2016. u odnosu na 2015. zabilježile prosječan pad od 4,1 posto, treću uzastopnu godinu, budući da trend deflatornih kretanja na godišnjoj razini neprekidno traje od kolovoza 2013. godine", ističu analitičari RBA u osvrtu na podatke DZS-a.

Prema glavnim industrijskim grupama, u prosincu lani su prema studenom rasle cijene energije, za 6,5 posto, intermedijarnih proizvoda za 0,2 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,1 posto.

Cijene kapitalnih proizvoda su ostale na istoj razini, dok su cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju pale 0,4 posto.

Na godišnjoj razini, prema prosincu 2015., cijene energije su povećane 3,8 posto, kapitalnih proizvoda 0,3 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 0,1 posto.

Istodobno su cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju pale za 5,1 posto, a intermedijarnih proizvoda za tri posto.

Promatrano prema djelatnostima, na mjesečnoj su razini cijene rasle u prerađivačkoj industriji, za 2,1 posto. Istodobno su cijene u rudarstvu i vađenju pale za 0,5 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,1 posto, dok su u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša ostale na istoj razini kao i u studenom lani.

Na godišnjoj su razini proizvođačke cijene u rudarstvu i vađenju u prosincu lani pale za najvećih 14,3 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji smanjene su za 5,8 posto.

U prerađivačkoj industriji su cijene porasle za 1,4 posto, dok su u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša porasle za 0,2 posto.

"Polagani i blagi oporavak cijena na svjetskih robnim tržištima, prije svega sirove nafte i hrane, trebao bi se preliti i na domaće cijene, koje bi se u ovoj godini trebale vratiti k pozitivnim vrijednostima. U prilog navedenim očekivanjima ide i posljednji dogovor članica OPEC-a i nečlanica oko smanjenja proizvodnih kvota što će utjecati na rast cijena nafte na robnim tržištima", ističu iz RBA.