- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
HNBObjavljeno: 02.03.2016
Hrvatski javni dug 85,5 posto, a inozemni 107,7 posto BDP-a
Podijeli sadržaj: | ||||
Hrvatski je javni dug, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem studenog prošle godine iznosio 285,3 milijarde kuna, što predstavlja 85,5 posto procijenjenog BDP-a za 2015. godinu, dok je bruto inozemni dug istodobno iznosio 47,2 milijarde eura ili 107,7 posto BDP-a.
U odnosu na listopad, dug opće države u studenom lani je porastao za 1,5 milijardi kuna ili 0,5 posto, dok je na godišnjoj razini, prema studenom 2014., rastao za 8,4 milijarde kuna ili 3 posto.
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) pritom ističu da je stopa godišnjeg rasta javnog duga od oko 3 posto zabilježena drugi mjesec zaredom, a te nešto umjerenije stope rasta, rezultat su nižeg ostvarivanja proračunskog manjka nego u prethodnoj godini te činjenice da je u izborno vrijeme bila ograničena mogućnost stvaranja novih obveza.
Podaci za 11 mjeseci 2015. godine, pak, pokazuju da je javni dug u tom razdoblju ukupno rastao za 5,7 milijardi kuna, od čega 5,1 milijardu kuna zaduženjem na unutarnjem tržištu, a 600 milijuna kuna na inozemnim tržištima. Pritom se, navode iz HGK, glavnina prirasta duga i dalje odnosi na središnju državu, čiji je dug, zbog potrebe financiranja visokog proračunskog manjka, povećan za 6,3 milijarde kuna. Istodobno su fondovi socijalne sigurnosti smanjili razinu svog duga za 1,5 milijuna kuna, a smanjenje u iznosu od 493,4 milijuna kuna zabilježeno je i kod lokalne države.
"Očekujemo da će na kraju 2015. godine iznos javnog duga dosegnuti razinu od približno 86 posto BDP-a, što je nešto niže od prvotnih očekivanja zbog ostvarivanja višega gospodarskog rasta te djelomičnog financiranja manjka države sredstvima iz depozita, oblikovanima predfinanciranjem na kraju prethodne godine. Ipak, razina javnog duga ostaje previsoka s ograničavajućim utjecajem na gospodarski rast, a istodobno se nastavlja i neodrživo visoka dinamika njegova rasta, za čije obuzdavanje zasad nisu poduzimane odgovarajuće mjere", ocjenjuju iz HGK. Podsjećaju da je i Europska komisija u svojoj dubinskoj analizi Hrvatske posebno istaknula da visoki dug opterećuje gospodarstvo, a povećanim troškovima financiranja ograničava se sposobnost odgovora fiskalne politike na ciklički pad gospodarske aktivnosti.
Naime, u toj se analizi upozorava na rastuće rashode za kamate koje se plaćaju na javni dug pa se, pri gospodarskom rastu nižem od visine kamatne stope, i nedostatku dostatnoga proračunskog primarnog suficita, očekuje nastavak rasta udjela javnog duga u BDP-u na razinu od 87,4 posto u 2017. godini.
Podsjećajući da se u Vladinim Smjernicama za izradu državnog proračuna za 2016. i projekcijama za 2017. i 2018. predviđa stabilizacija kretanja javnog duga u ovoj te njegovo smanjenje u idućim godinama uslijed nižeg proračunskog manjka i aktivacije dijela državne imovine, iz HGK ocjenjuju da se radi o "optimističnim očekivanjima s obzirom na činjenicu da to pretpostavlja ostvarivanje visokoga primarnog proračunskog suficita te, zbog učinka grude snijega, viši gospodarski rast i niže troškove zaduživanja, za što je preduvjet povoljniji kreditni rejting zemlje koji je teško ostvariti u kratkom roku".
"Ključ rješenja visoke razine i neodržive dinamike rasta javnog duga prvenstveno se nalazi u smanjenju visine proračunskog manjka te u ubrzanju gospodarskog rasta, što treba biti popraćeno aktivnijom politikom upravljanja dugom na temelju srednjoročne i dugoročne strategije, koju tek treba utvrditi", zaključuju iz HGK.
Kretanje ino duga i dalje diktiraju država i banke
Bruto inozemni dug je, pak, u studenom lani smanjen na mjesečnoj razini za 109,8 milijuna eura na 47,2 milijarde eura ili 107,7 % BDP-a, s obzirom da su u tom mjesecu svoj ino dug smanjili svi sektori, osim opće države, čiji je povećan za 275,6 milijuna eura.
Međutim, na godišnjoj je razini nastavljen rast ino-duga, i to za 729 milijuna eura ili 1,6 posto, također pod prevladavajućim utjecajem rasta duga opće države za 4,9 posto, iako su rast zaduženosti zabilježili su i ostali domaći sektori, za 0,5 posto, te središnja banka, kažu iz HGK.
Ukupno je u 11 mjeseci 2015. bruto inozemni dug rastao za 548,3 milijuna eura, a najviše je, za 1,5 milijardi eura, povećan dug središnje banke, uslijed ulaganju međunarodnih pričuva u repo ugovore. Slijedi opća država, čiji je dug povećan za 707,2 milijuna eura te ostali domaći sektori s 330,8 milijuna eura većim dugom. Smanjenje se u tom razdoblju bilježi kod drugih monetarnih financijskih institucija, za 1,2 milijarde eura, te izravnih ulaganja, za 739,9 milijuna eura.
"Očito je da su kretanja u razini inozemne zaduženosti zemlje i dalje determinirana rastom duga opće države, zbog potrebe financiranja visokoga proračunskog manjka, i razduživanjem banaka pri suzdržanoj kreditnoj aktivnosti prema poduzetništvu i stanovništvu. Riječ je o nastavku već dulje prisutnih trendova pa se tako rast zaduživanja države na godišnjoj razini u kontinuitetu proteže još od lipnja 2009. godine, dok je kontinuitet razduživanja bankarskog sektora prisutan od svibnja 2012. godine", napominju iz HGK.
Dodaju i da unutar ostalih domaćih sektora rast duga bilježe privatna nefinancijska društava, za 535,3 milijuna eura, uslijed zaduživanja dijela velikih tvrtki solidnog boniteta na inozemnom financijskom tržištu, na kojem koriste mogućnost financiranja s nižim kamatnim troškovima te naglašavaju da se kontinuitet njihovog međugodišnjeg rasta proteže od ožujka 2014. godine.
"Visoka razina pokazatelja zaduženosti povećava ranjivost gospodarstva na unutarnje i vanjske šokove te daje negativan doprinos u održavanju niskog neinvesticijskoga kreditnog rejtinga zemlje. To se posebno odnosi na izrazito visok te i dalje rastući inozemni dug opće države, na koji se trenutno odnosi čak 34,1 posto ukupnog bruto inozemnog duga. Pri ostvarivanju gospodarskog rasta, razina bruto inozemnog duga u BDP-u na kraju 2015. godine bit će nešto niža nego na kraju prethodne godine, a ocjenjujemo da će se tendencija smanjivanja tog udjela nastaviti i u ovoj godini. Međutim, zbog dosegnute visoke razine duga, Hrvatska i dalje ostaje vrlo ranjiva na rizike povezane s financiranjem i refinanciranjem obveza, osobito kada je riječ o povećanju kamatnih stopa i promjeni tečaja valuta na svjetskom tržištu", ocjenjuju iz HGK.
Procjenjuju da će se udjel inozemnog duga u BDP-u u ovoj godini smanjiti, "što može olakšati pritisak na nizak kreditni rejting Hrvatske, koji je među tri najlošija u EU".
U odnosu na listopad, dug opće države u studenom lani je porastao za 1,5 milijardi kuna ili 0,5 posto, dok je na godišnjoj razini, prema studenom 2014., rastao za 8,4 milijarde kuna ili 3 posto.
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) pritom ističu da je stopa godišnjeg rasta javnog duga od oko 3 posto zabilježena drugi mjesec zaredom, a te nešto umjerenije stope rasta, rezultat su nižeg ostvarivanja proračunskog manjka nego u prethodnoj godini te činjenice da je u izborno vrijeme bila ograničena mogućnost stvaranja novih obveza.
Podaci za 11 mjeseci 2015. godine, pak, pokazuju da je javni dug u tom razdoblju ukupno rastao za 5,7 milijardi kuna, od čega 5,1 milijardu kuna zaduženjem na unutarnjem tržištu, a 600 milijuna kuna na inozemnim tržištima. Pritom se, navode iz HGK, glavnina prirasta duga i dalje odnosi na središnju državu, čiji je dug, zbog potrebe financiranja visokog proračunskog manjka, povećan za 6,3 milijarde kuna. Istodobno su fondovi socijalne sigurnosti smanjili razinu svog duga za 1,5 milijuna kuna, a smanjenje u iznosu od 493,4 milijuna kuna zabilježeno je i kod lokalne države.
"Očekujemo da će na kraju 2015. godine iznos javnog duga dosegnuti razinu od približno 86 posto BDP-a, što je nešto niže od prvotnih očekivanja zbog ostvarivanja višega gospodarskog rasta te djelomičnog financiranja manjka države sredstvima iz depozita, oblikovanima predfinanciranjem na kraju prethodne godine. Ipak, razina javnog duga ostaje previsoka s ograničavajućim utjecajem na gospodarski rast, a istodobno se nastavlja i neodrživo visoka dinamika njegova rasta, za čije obuzdavanje zasad nisu poduzimane odgovarajuće mjere", ocjenjuju iz HGK. Podsjećaju da je i Europska komisija u svojoj dubinskoj analizi Hrvatske posebno istaknula da visoki dug opterećuje gospodarstvo, a povećanim troškovima financiranja ograničava se sposobnost odgovora fiskalne politike na ciklički pad gospodarske aktivnosti.
Naime, u toj se analizi upozorava na rastuće rashode za kamate koje se plaćaju na javni dug pa se, pri gospodarskom rastu nižem od visine kamatne stope, i nedostatku dostatnoga proračunskog primarnog suficita, očekuje nastavak rasta udjela javnog duga u BDP-u na razinu od 87,4 posto u 2017. godini.
Podsjećajući da se u Vladinim Smjernicama za izradu državnog proračuna za 2016. i projekcijama za 2017. i 2018. predviđa stabilizacija kretanja javnog duga u ovoj te njegovo smanjenje u idućim godinama uslijed nižeg proračunskog manjka i aktivacije dijela državne imovine, iz HGK ocjenjuju da se radi o "optimističnim očekivanjima s obzirom na činjenicu da to pretpostavlja ostvarivanje visokoga primarnog proračunskog suficita te, zbog učinka grude snijega, viši gospodarski rast i niže troškove zaduživanja, za što je preduvjet povoljniji kreditni rejting zemlje koji je teško ostvariti u kratkom roku".
"Ključ rješenja visoke razine i neodržive dinamike rasta javnog duga prvenstveno se nalazi u smanjenju visine proračunskog manjka te u ubrzanju gospodarskog rasta, što treba biti popraćeno aktivnijom politikom upravljanja dugom na temelju srednjoročne i dugoročne strategije, koju tek treba utvrditi", zaključuju iz HGK.
Kretanje ino duga i dalje diktiraju država i banke
Bruto inozemni dug je, pak, u studenom lani smanjen na mjesečnoj razini za 109,8 milijuna eura na 47,2 milijarde eura ili 107,7 % BDP-a, s obzirom da su u tom mjesecu svoj ino dug smanjili svi sektori, osim opće države, čiji je povećan za 275,6 milijuna eura.
Međutim, na godišnjoj je razini nastavljen rast ino-duga, i to za 729 milijuna eura ili 1,6 posto, također pod prevladavajućim utjecajem rasta duga opće države za 4,9 posto, iako su rast zaduženosti zabilježili su i ostali domaći sektori, za 0,5 posto, te središnja banka, kažu iz HGK.
Ukupno je u 11 mjeseci 2015. bruto inozemni dug rastao za 548,3 milijuna eura, a najviše je, za 1,5 milijardi eura, povećan dug središnje banke, uslijed ulaganju međunarodnih pričuva u repo ugovore. Slijedi opća država, čiji je dug povećan za 707,2 milijuna eura te ostali domaći sektori s 330,8 milijuna eura većim dugom. Smanjenje se u tom razdoblju bilježi kod drugih monetarnih financijskih institucija, za 1,2 milijarde eura, te izravnih ulaganja, za 739,9 milijuna eura.
"Očito je da su kretanja u razini inozemne zaduženosti zemlje i dalje determinirana rastom duga opće države, zbog potrebe financiranja visokoga proračunskog manjka, i razduživanjem banaka pri suzdržanoj kreditnoj aktivnosti prema poduzetništvu i stanovništvu. Riječ je o nastavku već dulje prisutnih trendova pa se tako rast zaduživanja države na godišnjoj razini u kontinuitetu proteže još od lipnja 2009. godine, dok je kontinuitet razduživanja bankarskog sektora prisutan od svibnja 2012. godine", napominju iz HGK.
Dodaju i da unutar ostalih domaćih sektora rast duga bilježe privatna nefinancijska društava, za 535,3 milijuna eura, uslijed zaduživanja dijela velikih tvrtki solidnog boniteta na inozemnom financijskom tržištu, na kojem koriste mogućnost financiranja s nižim kamatnim troškovima te naglašavaju da se kontinuitet njihovog međugodišnjeg rasta proteže od ožujka 2014. godine.
"Visoka razina pokazatelja zaduženosti povećava ranjivost gospodarstva na unutarnje i vanjske šokove te daje negativan doprinos u održavanju niskog neinvesticijskoga kreditnog rejtinga zemlje. To se posebno odnosi na izrazito visok te i dalje rastući inozemni dug opće države, na koji se trenutno odnosi čak 34,1 posto ukupnog bruto inozemnog duga. Pri ostvarivanju gospodarskog rasta, razina bruto inozemnog duga u BDP-u na kraju 2015. godine bit će nešto niža nego na kraju prethodne godine, a ocjenjujemo da će se tendencija smanjivanja tog udjela nastaviti i u ovoj godini. Međutim, zbog dosegnute visoke razine duga, Hrvatska i dalje ostaje vrlo ranjiva na rizike povezane s financiranjem i refinanciranjem obveza, osobito kada je riječ o povećanju kamatnih stopa i promjeni tečaja valuta na svjetskom tržištu", ocjenjuju iz HGK.
Procjenjuju da će se udjel inozemnog duga u BDP-u u ovoj godini smanjiti, "što može olakšati pritisak na nizak kreditni rejting Hrvatske, koji je među tri najlošija u EU".
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 16:00 | 2834,52 | -7,89 |
-0,28 |
|
CROBEX10* | 28.03. 16:00 | 1713,17 | -3,19 |
-0,19 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 16:00 | 1862,37 | -3,47 |
-0,19 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 16:00 | 1919,38 | -4,20 |
-0,22 |
|
CROBISTR* | 28.03. 16:31 | 172,777 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 28.03. 16:31 | 96,038 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
309.290,00 € |
PODR | 160,00 € |
0,31% |
211.489,00 € |
MONP | 8,35 € |
0,00% |
179.703,25 € |
HPB | 236,00 € |
1,72% |
154.070,00 € |
RIVP | 5,18 € |
0,39% |
123.723,18 € |
7SLO | 27,14 € |
0,11% |
111.213,23 € |
HT | 30,40 € |
0,00% |
111.163,60 € |
7BET | 13,84 € |
0,44% |
97.880,44 € |
KODT | 1.340,00 € |
-2,90% |
64.260,00 € |
ADRS2 | 60,40 € |
0,33% |
63.230,80 € |
Redovni dionički promet: | 1.713.649,50 € |
Redovni obveznički promet: | 92.517,06 € |
Sveukupni promet: | 3.591.166,56 € |