Rast međunarodnih pričuva u prošloj godini za 2,2 milijardi eura ili 16,2 posto najviše su utjecali otkupi deviza od banaka putem deviznih intervencija, u visini od 1,8 milijardi eura, te viša razina ugovorenih repo poslova u odnosu na kraj 2016. godine, za 600 milijuna eura.

Neto međunarodne pričuve povećale su se tijekom 2017. za 1,6 milijardi eura ili gotovo 13 posto, dosegnuvši krajem godine 13,7 milijardi eura.

Budući da su oko tri četvrtine međunarodnih pričuva denominirane u eurima, blago slabljenje kune u odnosu na euro od 0,13 posto godišnje, pridonijelo je rastu inozemne aktive.

Kako navode iz RBA, početkom siječnja ove godine središnja banka je kroz svoju prvu ovogodišnju deviznu intervenciju kupila od banaka 405,5 milijuna eura, što će se vjerojatno odraziti na daljnje povećanje međunarodnih pričuva.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga, napominju u RBA.

"Prema našim procjenama, međunarodne pričuve će i u ovoj godini nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od 8 mjeseci", kažu analitičari RBA, uz napomenu da je minimalna optimalna razina tri mjeseca.

Nadalje, ističu da prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga, međunarodne pričuve u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja 2018. godine, a riječ je o 7,9 milijardi eura glavnice i kamata.

"Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje stabilne monetarne politike odnosno održavanje stabilnog tečaja", zaključuju u RBA.