Još jedan proračun

Vujčić očekuje da će Europska komisija do sredine ove godine potvrditi da više ne postoji razlozi da se Hrvatska nalazi u proceduri prekomjernog deficita. Lani je proračunski deficit smanjen ispod jedan posto, a sve upućuje da i ovogodišnji manjak u državnoj blagajni biti na zadovoljavajućoj razini. Prva pozitivna ocjena pala je i na drugom važnom ispitu - a to je javni dug, koji se prvi put nakon osmogodišnjeg rasta značajnije smanjio u prošloj godini. Poznato je da Europska komisija i tamošnje monetarne vlasti traže od država članica eurozone da im javni dug ne prelazi udio od 60 posto BDP-a. Tamo pak gdje je taj dug veći, a Hrvatska je kraj prošle godine završila s 84,2 posto javnog duga mjerenog BDP-om, od država članica očekuje se da ga iz godine u godinu smanje za najmanje jednu dvadesetinu razlike iznad 60 posto. Hrvatskoj to donosi obavezu smanjenja nešto jaču od 1 postotnog poena svake godine.

Lani je ta dvadesetina premašena, a kako bi sličan rezultat mogao biti i ove godine, Vujčić se nada da će s dobrim prijedlogom proračuna za 2018. godinu moći pokrenuti razgovore u ulasku u tečajni mehanizam ERM 2. Radi se o prvoj stepenici k uvođenju eura, odnosno ulaska u eurozonu, gdje se države kandidati za euro nalaze minimalno dvije do tri godine. Pet je kriterija koje svaka članica mora ispuniti, a vezani su uz deficit, javni dug, inflaciju, kamatne stope i tečaj domaće valute. Središnja je banka već najavila da će pripremiti temeljni dokument za javnu raspravu o prednostima i nedostacima uvođenja eura, a kad će se javna rasprava pokrenuti, dobrim dijelom ovisi i o političkim prilikama u zemlji.

Oko 3% rasta

HNB procjenjuje da bi BDP ove godine mogao rasti oko 3%, a ta očekivanja uključuju i umjereni negativni učinak na BDP koji bi mogao proizaći iz financijskih problema s kojima se suočava koncern Agrokor koji se kreće oko 0,3 posto BDP-a.