FONDOVI INFO 0800 600 700
SAKRIJ OGLAS [X]

Vijesti

Glavni izazovi za Hrvatsku nezaposlenost, zaduženost, slaba javna uprava...

NAJČITANIJE

FONDOVI

TRŽIŠTE KAPITALA

EKONOMIJA

KOMPANIJE

DOGAĐAJI

EUROPSKA KOMISIJA Objavljeno: 29.02.2016

Glavni izazovi za Hrvatsku nezaposlenost, zaduženost, slaba javna uprava...

Europska komisija u petak je, u sklopu izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU-a te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža, kao glavne izazove za Hrvatsku istaknula visoku razinu zaduženosti, visoku stopu nezaposlenosti, slabu i rascjepkanu javnu upravu, visoki dug korporativnog sektora i strukturne slabosti u obrazovnom sustavu i sustavu socijalne zaštite.

Europska komisija je u petak objavila izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU-a te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 18 zemalja članica, među njima i Hrvatske. 

Riječ je o internom radnom dokumentu Europske komisije, u kojima nema zaključnih ocjena niti stupnjevanja rizika za makroekonomske neravnoteže. U Komisiji kažu da će s tim ocjenama izići za nekoliko tjedana. 

Komisija navodi da su glavni zaključci dubinske analize stanja u Hrvatskoj visoki javni dug, koji i dalje raste i znatno opterećuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti. Na povećanje javnog duga uglavnom su utjecali visoki deficit i troškovi koje su uzrokovala poduzeća u državnom vlasništvu. 

I dug privatnog sektora je visok, još se ne smanjuje, a velika količina loših kredita i dalje predstavlja izazov za financijski sektor, navodi se u izvješću EK.  Dosadašnje razduživanje privatnog sektora je prilično ograničeno. To posebno vrijedi za korporativni sektor, u kojem je dug u 2014. iznosio približno 80 posto BDP-a, dok je dug kućanstava iznosio približno 40 posto BDP-a. Visoki dug korporativnog sektora koncentriran je u sektorima niske profitabilnosti i odražava se u pogoršanju portfelja banaka, upozorava EK.

Komisija smatra da bi sposobnost bankarskog sektora da pridonese opravku mogla biti ograničena zbog propisa o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure, jer to podrazumijeva gubitke za banke. 

I veliki vanjski dug predstavlja dodatno ograničenje za gospodarstvo. "Neto vanjske obveze iznose gotovo 80 posto BDP-a te u njima prevladava dug denominiran u stranoj valuti, a samo mali dio obveza predstavlja vlasnički kapital. Gotovo jednu trećinu vanjskog duga čini dug opće države, što ukazuje na rizike u pogledu održivosti", kaže EK.

Visoka nezaposlenost, rascjepkana javna uprava, neučinkovita državna poduzeća...

Komisija navodi da je stopa nezaposlenosti i dalje vrlo visoka, posebno za mlade te za niskokvalificirane radnike. Usklađenija dinamika plaća i fleksibilni ugovori pridonose prilagodbi tržišta rada, no visoka nezaposlenost i niske stope aktivnosti smanjuju potencijal gospodarstva, ocjenjuje EK i napominje da su stope dugoročne nezaposlenosti i dalje dvostruko više od prosjeka EU-a.

Komisija kaže da slaba i rascjepkana javna uprava otežava isporuku usluga zbog čega poduzeća trpe, a neučinkovitost poduzeća u državnom vlasništvu usporava proces prilagodbe. Visoka rascjepkanost javne uprave znači umnožavanje funkcija i javnih tijela.  Decentralizacija funkcija na lokalne razine uprave početkom 21. stoljeća nadmašila je njihove fiskalne kapacitete i rezultirala snažnim oslanjanjem na transfere središnje države. Istovremeno, razlike u fiskalnom kapacitetu jedinica lokalne uprave uzrokuju regionalne nejednakosti u pruženim uslugama,  navodi Komisija.

Državna poduzeća imaju znatno slabije rezultate od privatnih, ocjenjuje se u izvješću.

Obrazovni sustav i sustav socijalne zaštite imaju strukturne slabosti. Iako se poduzimaju ambiciozne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja, zbog nedostataka u obrazovnom sustavu osobama koje steknu diplomu nije lako prijeći na tržište rada, a odraslima se nije lako ponovno uključiti u obrazovni sustav, kaže se dalje u izvješću.

Komisija navodi da su aktivne politike tržišta rada usmjerene na mlade počinju pokazivati dobre rezultate, s tim da je aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba i dalje nezadovoljavajuća. 

Neučinkovitosti u strukturi sustava socijalne zaštite, pak, dovode do visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti, a najugroženije osobe nisu prikladno zaštićene. Trenutačne i buduće mirovine nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva u starosti, posebno za osobe s kratkim radnim vijekom, navodi EK. 

U 5 preporuka ostvaren ograničen napredak, u 1 znatan

Što se tiče šest preporuka Hrvatskoj za 2015. godinu, Komisija navodi da je u njih pet ostvaren ograničen napredak, a samo u jednoj znatan napredak.

U prvoj preporuci kaže se da bi Hrvatska trebala osigurati korekciju prekomjernog deficita do 2016. godine poduzimanjem potrebnih mjera prošle godine i jačanjem proračunske strategije za ovu  godinu. 

Ujedno se preporuča da Hrvatska objavi i implementira izvješće o rashodima, poboljša nadzor nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini kroz uspostavu mehanizma za sankcioniranje onih koji krše proračunske limite. Hrvatskoj se preporuča i da donese zakon o fiskalnoj odgovornosti i pojača kapacitet i ulogu državnog ureda za reviziju, da uvede porez na nekretnine. Također, da se pojača upravljanje javnim dugom, posebice kroz objavljivanje na godišnjoj razini strategije za upravljanje dugom i osiguranje adekvatnih resursa.

U drugoj preporuci se traži obeshrabrivanje ranog umirovljenja podizanjem penala za rani odlazak u mirovinu. Traži se i poboljšanje učinkovitosti mirovinskih troškova kroz precizniju definiciju teških i opasnih zanimanja, a Hrvatskoj se preporuča i da se uhvati u koštac s fiskalnim rizicima u zdravstvu.

Treća preporuka govori o slabostima okvira za određivanja plaća. Preporučuje se da se u konzultacijama sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnim praksama pojača usklađivanje plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima.

Također se preporuča jačanje poticaja za nezaposlene i neaktivne da nađu plaćeni posao, a traži se i provedba reforme sustava socijalne sigurnosti na temelju revizije iz 2014.

U četvrtoj preporuci Komisija preporučuje smanjenje fragmentiranosti i preklapanja između razine središnje i lokalne vlasti uvođenjem novog modela za funkcionalnu raspodjelu nadležnosti racionalizacijom sustava državnih agencija. Traži se jačanje transparentnosti u državnim poduzećima, posebice u pogledu imenovanja menadžera i kriterija kompetentnosti.

U petoj preporuci se kaže da bi trebalo znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prevelike barijere za pružatelje usluga. Također se traži da se identificiraju i provedu koraci na poboljšanju efikasnosti i kvalitete pravosudnog sustava, posebice trgovačkih sudova.

Zadnja preporuka kaže da treba pojačati okvire za predstečajne i stečajne postupke, kako bi se olakšalo restrukturiranje dugova, te uvesti postupak osobnog stečaja. Preporučuje se i jačanje kapaciteta financijskog sektora kako bi se podržao oporavak s obzirom na izazove u vezi s velikim udjelom korporativnih kredita koji se ne vraćaju i u vezi s hipotekarnim kreditima u stranoj valuti.

Samo u pogledu predstečajnog i stečajnog okvira Komisija navodi da je postignut znatan napredak, kod ostalih navodi da je napredak ograničen.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Komentiraj
  • NEWSLETTER
Prijava
  • KORISNICI
  • ULAGAČKI CENTAR
  • IZRAČUNI

AKCIJE

Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital SEE Equity PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.
OTP fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.10.
ZB Future fondovi - izlazna AKCIJA do 31.10.
A1 PRODUŽENO AKCIJA do 29.12.
PBZ fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.
HPB fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.10.
OTP fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.10.
PBZ fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.10.
ZB fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.10.
Addiko Cash - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q3. 2017.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Novčani
Fond Prinos Riz. Info Kupi
ZB BRIC+ +16,06 6 Kupnja udjela u fondu ZB BRIC+
ZB trend +14,06 5 Kupnja udjela u fondu ZB trend
KD BRIC +9,95 6 Kupnja udjela u fondu KD BRIC
InterCapital SEE Equity AKCIJA +9,02 4 Kupnja udjela u fondu InterCapital SEE Equity

FOND HRVATSKIH BRANITELJA

Vrijednost Datum Promjena Graf
487,64 19.10.2017
-0,19%

ANKETA

VALUTE (Srednji tečaj HNB-a - 21.10.2017.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,505433 0,00
0,03%
1 USD 6,357304 0,01
0,09%
1 GBP 8,370060 0,01
0,15%
1 CHF 6,472433 -0,02
-0,38%
EUR - 1 mjesec 2017 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
KN EURUSDGBPCHF
=
KN EURUSDGBPCHF

INDEKSI

  • ZSE
  • Regija
  • Svijet
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
Zagrebačka burza
CROBEX* 20.10. 15:54  1.847,04
1,91
0,10
CROBEX10* 20.10. 15:54  1.085,65
-0,47
-0,04
CROBEXtr* 20.10. 15:54  1.164,34
1,21
0,10
CROBEXplus* 20.10. 15:54  1.156,84
-7,41
-0,64
CROBIS* 19.10. 17:30  111,11
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
Osvježi
CROBEX - 1 mjesec 2017 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - dionice (20.10.2017 15:54:37)

  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
DDJH 33,20
-18,21%
1.999.132,88
ATPL 505,86
5,39%
1.035.807,06
ADRS2 440,00
-1,12%
705.009,19
RIVP 44,90
-1,08%
640.037,31
VLEN 15,69
1,16%
545.601,00
HT 170,12
-0,05%
388.883,97
LRHC 1.789,90
0,05%
89.467,75
IKBA 1.100,00
-4,35%
89.100,00
KRAS 450,00
3,45%
85.593,10
ARNT 458,50
-0,13%
63.352,67
Ukupni promet dionica: 6.398.854,74kn
Osvježi