- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
SMJERNICEObjavljeno: 25.02.2016
Dobar prvi korak ili samo nastavak dosadašnje fiskalne politike?
Podijeli sadržaj: | ||||
Gospodarske i fiskalne smjernice za 2016. i iduće godine, koje je Vlada usvojila u četvrtak, dio analitičara smatra dobrim prvim korakom u smjeru fiskalne konsolidacije, dok drugi drže da se radi o nastavku dosadašnje fiskalne politike.
Prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.
Rashodi bi, pak, trebali iznositi 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na lani, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.
Dodaju li se tome izvanproračunski fondovi i proračuni lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a, istaknuo je na sjednici Vlade ministar financija Zdravko Marić.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, smatra da u ovim smjernicama nisu zabilježene drastičnije promjene.
"Ovo je nastavak dosadašnje fiskalne politike. Vidimo da se ide s potrebom da se zauzdaju rashodi, ali bez dubokih strukturnih promjena. Samim time neće biti mogućnosti značajnijeg smanjenja javne potrošnje. Isto tako, neće se povećati niti efikasnost, odnosno multiplikativni učinak javne potrošnje na gospodarska kretanja", ocjenjuje Šantić.
Iako napominje da će više informacija dati sam proračun, Šantić ističe da je malo oprezniji što se tiče prihodovne strane proračuna, odnosno projiciranog gospodarskog rasta. Smjernice se, naime, temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto, nešto brže nego lani.
"Za ovu godinu očekujemo blago ubrzanje gospodarskog rasta na 2 posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje", rekao je na sjednici Vlade ministar Marić, dodavši da su te projekcije realne i vrlo blizu projekcijama Europske komisije, koja u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a od 2,1 posto.
Šantić, međutim, smatra da će rast gospodarstva biti sporiji. "Na početku ove godine imamo puno nepovoljnije međunarodno okruženje nego lani, a činjenica je i da domaće gospodarstvo obično zabilježi usporavanje rasta nakon izbora, pogotovo u ovom slučaju kada se proces formiranja Vlade odužio. To će zasigurno dovesti do zastoja u realizaciji određenih investicija", smatra Šantić.
Isto tako, navodi, javna poduzeća, koja još čine značajan dio domaćeg gospodarstva, sigurno neće pokretati nove investicije dok ne dobiju nove uprave.
Nadalje, ističe Šantić, lani su gospodarski rast, a pogotovo osobna potrošnja, koja je značajna radi prihoda od PDV-a, bili pod jednokratnim utjecajima poput izmjena u sustavu oporezivanja dohotka, koji će ove godine izostati.
"Tako da ove smjernice smatram pokušajem da se bude štedljiviji. Međutim, mora se mijenjati ukupna struktura i stvari se moraju dubinski promijeniti. Za ovu godinu dosta će biti važno vidjeti i kako će Vlada provesti plan privatizacije, jer dosad smo uglavnom imali dosta ambiciozne najave, no to je uvijek izostalo zbog nedostatka političke volje", zaključuje Šantić.
Iz Vlade su posljednjih tjedana isticali kako u ovoj godini od prodaje državne imovine očekuju prihode od oko 500 milijuna eura.
Novotny: Dobar prvi korak u smjeru konsolidacije
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra, pak, da su smjernice za izradu proračuna za 2016. dobar prvi korak.
"Smjernice Vlade predstavljaju dobar prvi korak u pravom smjeru fiskalne konsolidacije, koja je nužna za pokretanje novog ciklusa ekonomskog rasta. Očekivani rast BDP-a u 2016. od oko 2 posto može pomoći Vladi u održavanju proračunskog manjka ispod 3 posto BDP-a", smatra Novotny.
Ističe kako i dalje ostaje rizik iznimno visoke razine javnog duga, koji se kreće oko 85 posto BDP-a. Upozorava da je empirijski poznato da dug javnog sektora u malim zemljama izrazito negativno utječe na ekonomski rast kada prelazi 60 posto BDP-a.
"U tom smislu bi Vlada trebala izraditi i sveobuhvatan i kredibilan plan smanjivanja deficita te težiti prema ′nultom deficitu′ i stvaranju suficita do 2020. kojim bi se, uz privatizaciju državne imovine, u srednjem roku smanjio javni dug ispod 70 posto BDP-a", kaže Novotny.
Također, ističe da za otvaranje novog ciklusa dinamičnog rasta Vlada mora, osim stabilizacije javnih financija, pokrenuti strukturne reforme, odnosno promjene u samoj strukturi javnih rashoda te pokrenuti proces regulatornih reformi koje bi u kratkom roku povećale atraktivnost poslovanja u Hrvatskoj.
"Regulatorni okvir poslovanja, kao i cijeli ekonomski sustav u Hrvatskoj su iznimno rigidni, posebno za mala i srednja poduzeća, te tek radikalno otklanjanje regulatornih barijera može pokrenuti novi val privatnih investicija bez kojih je dugoročno održiv rast nezamisliv", zaključuje Novotny.
Prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.
Rashodi bi, pak, trebali iznositi 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na lani, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.
Dodaju li se tome izvanproračunski fondovi i proračuni lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a, istaknuo je na sjednici Vlade ministar financija Zdravko Marić.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, smatra da u ovim smjernicama nisu zabilježene drastičnije promjene.
"Ovo je nastavak dosadašnje fiskalne politike. Vidimo da se ide s potrebom da se zauzdaju rashodi, ali bez dubokih strukturnih promjena. Samim time neće biti mogućnosti značajnijeg smanjenja javne potrošnje. Isto tako, neće se povećati niti efikasnost, odnosno multiplikativni učinak javne potrošnje na gospodarska kretanja", ocjenjuje Šantić.
Iako napominje da će više informacija dati sam proračun, Šantić ističe da je malo oprezniji što se tiče prihodovne strane proračuna, odnosno projiciranog gospodarskog rasta. Smjernice se, naime, temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto, nešto brže nego lani.
"Za ovu godinu očekujemo blago ubrzanje gospodarskog rasta na 2 posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje", rekao je na sjednici Vlade ministar Marić, dodavši da su te projekcije realne i vrlo blizu projekcijama Europske komisije, koja u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a od 2,1 posto.
Šantić, međutim, smatra da će rast gospodarstva biti sporiji. "Na početku ove godine imamo puno nepovoljnije međunarodno okruženje nego lani, a činjenica je i da domaće gospodarstvo obično zabilježi usporavanje rasta nakon izbora, pogotovo u ovom slučaju kada se proces formiranja Vlade odužio. To će zasigurno dovesti do zastoja u realizaciji određenih investicija", smatra Šantić.
Isto tako, navodi, javna poduzeća, koja još čine značajan dio domaćeg gospodarstva, sigurno neće pokretati nove investicije dok ne dobiju nove uprave.
Nadalje, ističe Šantić, lani su gospodarski rast, a pogotovo osobna potrošnja, koja je značajna radi prihoda od PDV-a, bili pod jednokratnim utjecajima poput izmjena u sustavu oporezivanja dohotka, koji će ove godine izostati.
"Tako da ove smjernice smatram pokušajem da se bude štedljiviji. Međutim, mora se mijenjati ukupna struktura i stvari se moraju dubinski promijeniti. Za ovu godinu dosta će biti važno vidjeti i kako će Vlada provesti plan privatizacije, jer dosad smo uglavnom imali dosta ambiciozne najave, no to je uvijek izostalo zbog nedostatka političke volje", zaključuje Šantić.
Iz Vlade su posljednjih tjedana isticali kako u ovoj godini od prodaje državne imovine očekuju prihode od oko 500 milijuna eura.
Novotny: Dobar prvi korak u smjeru konsolidacije
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra, pak, da su smjernice za izradu proračuna za 2016. dobar prvi korak.
"Smjernice Vlade predstavljaju dobar prvi korak u pravom smjeru fiskalne konsolidacije, koja je nužna za pokretanje novog ciklusa ekonomskog rasta. Očekivani rast BDP-a u 2016. od oko 2 posto može pomoći Vladi u održavanju proračunskog manjka ispod 3 posto BDP-a", smatra Novotny.
Ističe kako i dalje ostaje rizik iznimno visoke razine javnog duga, koji se kreće oko 85 posto BDP-a. Upozorava da je empirijski poznato da dug javnog sektora u malim zemljama izrazito negativno utječe na ekonomski rast kada prelazi 60 posto BDP-a.
"U tom smislu bi Vlada trebala izraditi i sveobuhvatan i kredibilan plan smanjivanja deficita te težiti prema ′nultom deficitu′ i stvaranju suficita do 2020. kojim bi se, uz privatizaciju državne imovine, u srednjem roku smanjio javni dug ispod 70 posto BDP-a", kaže Novotny.
Također, ističe da za otvaranje novog ciklusa dinamičnog rasta Vlada mora, osim stabilizacije javnih financija, pokrenuti strukturne reforme, odnosno promjene u samoj strukturi javnih rashoda te pokrenuti proces regulatornih reformi koje bi u kratkom roku povećale atraktivnost poslovanja u Hrvatskoj.
"Regulatorni okvir poslovanja, kao i cijeli ekonomski sustav u Hrvatskoj su iznimno rigidni, posebno za mala i srednja poduzeća, te tek radikalno otklanjanje regulatornih barijera može pokrenuti novi val privatnih investicija bez kojih je dugoročno održiv rast nezamisliv", zaključuje Novotny.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 16:00 | 2834,52 | -7,89 |
-0,28 |
|
CROBEX10* | 28.03. 16:00 | 1713,17 | -3,19 |
-0,19 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 16:00 | 1862,37 | -3,47 |
-0,19 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 16:00 | 1919,38 | -4,20 |
-0,22 |
|
CROBISTR* | 28.03. 16:31 | 172,777 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 28.03. 16:31 | 96,038 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
309.290,00 € |
PODR | 160,00 € |
0,31% |
211.489,00 € |
MONP | 8,35 € |
0,00% |
179.703,25 € |
HPB | 236,00 € |
1,72% |
154.070,00 € |
RIVP | 5,18 € |
0,39% |
123.723,18 € |
7SLO | 27,14 € |
0,11% |
111.213,23 € |
HT | 30,40 € |
0,00% |
111.163,60 € |
7BET | 13,84 € |
0,44% |
97.880,44 € |
KODT | 1.340,00 € |
-2,90% |
64.260,00 € |
ADRS2 | 60,40 € |
0,33% |
63.230,80 € |
Redovni dionički promet: | 1.713.649,50 € |
Redovni obveznički promet: | 92.517,06 € |
Sveukupni promet: | 3.591.166,56 € |