"Vrijednosti IFIS indeksa ukazuju na daljnje ublažavanje financijskih uvjeta. Posljedično su financijski uvjeti na domaćem tržištu u prvom tromjesečju 2017. godine bili najblaži otkad pratimo kretanja ovog indeksa", stoji u priopćenju EIZ-a, uz naglasak kako su gotovo sve sastavnice indeksa imale utjecaj na to ublažavanje, no da je najveći doprinos došao od kretanja domaćih varijabli i to prvenstveno onih vezanih uz bankarski sustav.

"Ekspanzivna monetarna politika HNB-a dovela je do rekordne likvidnosti financijskog sustava te je dnevni višak likvidnosti banaka, koji je u prvom tromjesečju 2017. bio 2,5 puta veći nego u zadnjem tromjesečju 2016., imao najznačajniji utjecaj na poboljšane financijske uvjete. Iznimnu likvidnost financijskog sustava pratio je i pad kamatnih stopa na kredite i depozite, i to i kunske i vezane uz valutnu klauzulu, odnosno devizne", ocjenjuju analitičari EIZ-a.

Podsjećaju i kako su poboljšanje makroekonomskih pokazatelja u protekloj godini, pogotovo onih vezanih uz stanje državnih financija, kao i novouvedene strukturne operacije HNB-a, dovele do pada prinosa na državne obveznice, što je također doprinijelo ublažavanju financijskih uvjeta.

Od inozemnih varijabli, pak, najveći doprinos u EIZ-u vide od nastavka pozitivnih kretanja na inozemnim burzama, mjereno burzovnim indeksima DAX i S&P 500, koji su u ožujku zabilježili rekordne razine, a što je posljedica smanjene averzije ulagača prema riziku.

IFIS indeks, koji je razvio zagrebački Ekonomski institut, mjesečni je indikator financijskih uvjeta koji pruža informacije o prosječnom financijskom stanju u ekonomiji, sažimajući 28 financijskih varijabli u jedan jedinstveni broj, pri čemu porast indeksa predstavlja pooštravanje, a pad ublažavanje financijskih uvjeta.