- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
JEFTINE KUNEObjavljeno: 26.02.2016
Bijeg u domaću valutu nije magično rješenje jer ne može štititi od kamatnog udara
Podijeli sadržaj: | ||||
U bankarskim krugovima vlada oprez oko uspjeha mjera HNB-a koji im nudi ′jeftine′ kune. Kažu da dodatne tri milijarde kuna i nije dramatična injekcija likvidnosti, kao da ni cijena od 1,8 posto nije sasvim bagatelna. Pozitivan predznak ispred brojke o rastu i najave stabilizacije ekonomije nakon godina lutanja u recesiji još uvijek su relativno ′friške′ vijesti. U takvim okolnostima opreza ne manjka kod tvrtki i građana s jedne, te banaka s druge strane, pa je teško očekivati jači zamah kreditnog ciklusa.
Jedna od prilika za kvalitetne plasmane koja bi mogla biti u prvom planu su stambeni krediti, i to u domaćoj valuti, zahvaljujući kulminaciji slučaja ′švicarac′ konverzijom u eure. Prve brojke iz prošle godine, s kojima su banke počele izlaziti, daju naslutiti da je stambeno kreditiranje krenulo uzlaznom putanjom. Dodatni poticaj svakako je i bitka za klijente koji, nakon konverzije, važu opciju refinanciranja u ′čiste′ kune kod neke druge banke pri čemu će presuditi konkurentnost uvjeta. A njih će u velikoj mjeri oblikovati nedavno uvedene strukturne obrnute repo aukcije Hrvatske narodne banke kojima se bankama otvaraju dugoročni izvori domaće valute.
Klijenti vole štedjeti u eurima
Odgovor na pitanje zašto nema više kunskih kredita, je vrlo jednostavan: klijenti preferiraju štedjeti u eurima i drže tri četvrtine ukupne depozita u hrvatskim bankama u stranoj valuti. Budući da su štednja i krediti dvije strane iste medalje, nužna je posljedica da se većina kredita otplaćuje uz deviznu klauzulu. Repo aukcije na scenu stupaju kao novi izvor kuna bankama na dugi rok. U veljači na prvoj aukciji, od ukupno četiri najavljene, posuđeno je 565 milijuna kuna na rok od četiri godine po cijeni od 1,8 posto. Misao vodilja je tim instrumentom osigurati dodatnih oko tri milijarde kuna dugoročne likvidnosti, što bi bilo ekvivalentno spuštanju obvezne pričuve za jedan postotni bod, i time potaknuti jeftinije kreditiranje u domaćoj valuti.
U bankarskim krugovima zasad vlada oprez oko uspjeha tih mjera. Bankari će reći da dodatnih tri milijarde kuna i nije dramatična injekcija likvidnosti na prosječnih desetak milijardi koliko se dnevno vrti u sustavu, kao da ni cijena od 1,8 posto nije sasvim bagatelna da se s njom ruše kamate na stambene kredite. Treba naglasiti da će koristi u svakom slučaju imati i državne financije budući da je uvjet sudjelovanja na aukciji prethodna kupnja vrijednosnih papira države, odnosno onih koje nose najviši rejting, a to je dobra vijest manjim bankama za jeftiniji pristup likvidnosti.
Potez središnje banke pozdravljen je kao prvi korak u dobrom smjeru koji će donijeti određene promjene na tržištu, na kojem je već dulje vrijeme prisutan trend razduživanja. "Očekujemo nastavak blagog snižavanja aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u srednjem roku, tako dugo dok ne dođe do monetarnog stezanja od strane ECB-a, a time i od HNB-a kako bi se očuvala stabilnost tečaja", kaže David Tomašek, direktor direkcije kontrolinga u Hrvatskoj poštanskoj banci. U Ersteu smatraju da su aukcije ponajprije usmjerene na povećanje kunske likvidnosti, ali i osiguravanje stabilnijih dugoročnijih kunskih izvora financiranja.
Uzlazna putanja
"To bi u određenoj mjeri trebalo omogućiti dodatno intenziviranje kunskog kreditiranja i potencijalno sugerirati nešto manju razliku u kamatnim stopama između pojedinih valuta", napominju. Dodaju da su kamate kompleksna kategorija koji oblikuje niz faktora pa, kad se govori padu opće razine kamata, za to nužna stabilizacija makroekonomskih fundamenata i pad premije rizika države. "Utjecaj strukturnih repo operacija ovisit će o ostvarenim volumenima, odnosno količini likvidnosti koju HNB na taj način osigura bankama na duži rok", ističu u Ersteu. Uzlazna putanja stambenog kreditiranja primjetna je već od prošle godine, no tempo je daleko od pretkriznih razina koje je napuhnuo nekretninski balon.
U PBZ-u je, primjerice, portfelj stambenih kredita povećan za 40 posto 2015. u odnosu na godinu ranije, dok rast od 25 posto bilježe Erste te tržišni lider po vrijednosti imovine Zagrebačka banka (u jedanaest mjeseci). Nakon ′švicaraca′, koji je demonstrirao šok većih otplatnih rata zbog divljanja tečaja, ali i brojnih upozorenja o skoku kamata koji se očekuje rastom referentnih kamata (euribor) u Europi 2017., građani sve više traže zaštitu od nepredviđenih okolnosti pa raste interes za domaćom valutom. Zaba nudi stambeni kredit u domaćoj valuti uz promjenjivu kamatu od 5,25 posto za cijelo razdoblje otplate.
Varijanta je i fiksirana cijena u prvih pet godina (na 5,15 posto), potom postaje promjenjiva do dospijeća, pri čemu je u oba slučaja kamata vezana za referentnu cijenu izvora na domaćem tržištu (NRS). PBZ u ponudi na kunski stambeni kredit ima fiksnu kamatu od 4,79 posto za prvih pet godina otplate, potom ona postaje promjenjiva (EKS od 4,97 posto). U Ersteu je kunski stambeni kredit s rokom otplate do 20 godina dostupan s promjenjivom kamatom od 5,09 posto. U Raiffeisen banci cijena je na pet godina fiksirana na 4,75 posto, a potom raste na 5,25 posto.
Želi li klijent zaštitu od kamatnog rizika na (najviše) deset godina, to će platiti 5,75 posto, dok za opciju ugovorene promjenjive kamate, ona iznosi 5,25 posto. U HPB-u, koji je prvi ponudio kredite za rješavanje stambenog kredita u domaćoj kuni, u prošloj godini portfelj stambenih kredita porastao je oko 12 posto, a na kunske u ukupnim kreditima građana otpada 68 posto. Ovisno o roku otplate od pet, deset ili 15 godina, banka u većinskom državnom vlasništvu nudi kamate od 4,8 do 5,55 posto (EKS od 4,91 posto), a potom je kamata varijabilna i iznosi 6-mjesečni NRS za kune uvećan za fiksnu maržu 3,98 posto.
Monetarne mjere
Odgovor na pitanje može li se ukupni portfelj u kunama s udjela od 28 posto, odnosno s razine od 78,5 milijardi kuna, značajnije pomaknuti u korist domaće valute, ovisit će o manje o monetarnim mjerama, koliko o preferencijama štednje. Repo aukcije HNB-a u prvom koraku testirat će interes banaka i njihovih klijenata, a ostane li tečaj stabilan unatoč pumpanju likvidnosti, mogu se otvoriti vrata modificiranim mjerama, na dulji rok i uz nižu cijenu. No, zbog potrebe valutne uravnoteženosti bilanci, zajmovi će i u budućnosti morati odražavati sklonost štediša prema euru.
Nakon što su se tisuće klijenata na teži način naučili riziku nepovoljne promjene tečaja, iz njihove perspektive smisleno je da vraćaju kredit u istoj valuti u kojoj imaju mjesečna primanja. Logika je manje razumljiva iz makro perspektive države koja u predvidivoj budućnosti želi uvesti euro jer je ′podebljavanje′ kunskog portfelja zapravo korak u suprotnom smjeru. U konačnici, ni bijeg u domaću valutu nije magično rješenje jer kuna eliminira samo rizik tečaja.
Ne treba podcijeniti kamatni rizik ako su kamate promjenjive, posebno imajući u vidu poprilične amplitude koje je na domaćem tržištu imala cijena kune. Ne treba zaboraviti da ni pozivanja na deprecijaciju kune za snažniji gospodarski rast i pomaganje izvoznicima koje se periodički pojavljuju u javnom diskursu, opet mogu dovesti do kamatnog udara. Iako bi, kad je tečaj u pitanju, dug u kunama u slučaju devalvacije bio prednost prema eurski vezanom, na krilima straha od deprecijacije štednja ima tendenciju bježanja u eure pa banke reagiraju poravnavanjem valutnih pozicija. To posljedično stvara realni pritisak na slabljenje kune, a u slučaju da su ti oni jaki pa tečaj skoči, HNB će intervenirati smanjujući kunsku likvidnost.
U tom scenariju posljedica je rast kamatnih stopa na domaćem tržištu koje su temelj, primjerice kamate na trezorske zapise, za dio kunskih kredita. Efekti takvih poremećaja imali bi potencijala doći rame uz rame sa švicarcem u najvolatilnijem razdoblju, a na njima bi se opekli svi koji su podcijenili rizike domaće kune. Eliminiranje kamatnog rizika izborom fiksne kamate u pravilu je uračunato u višu cijenu takvih kredita, no zasad je ograničeno i kraćim dostupnim rokovima otplate.
Jedna od prilika za kvalitetne plasmane koja bi mogla biti u prvom planu su stambeni krediti, i to u domaćoj valuti, zahvaljujući kulminaciji slučaja ′švicarac′ konverzijom u eure. Prve brojke iz prošle godine, s kojima su banke počele izlaziti, daju naslutiti da je stambeno kreditiranje krenulo uzlaznom putanjom. Dodatni poticaj svakako je i bitka za klijente koji, nakon konverzije, važu opciju refinanciranja u ′čiste′ kune kod neke druge banke pri čemu će presuditi konkurentnost uvjeta. A njih će u velikoj mjeri oblikovati nedavno uvedene strukturne obrnute repo aukcije Hrvatske narodne banke kojima se bankama otvaraju dugoročni izvori domaće valute.
Klijenti vole štedjeti u eurima
Odgovor na pitanje zašto nema više kunskih kredita, je vrlo jednostavan: klijenti preferiraju štedjeti u eurima i drže tri četvrtine ukupne depozita u hrvatskim bankama u stranoj valuti. Budući da su štednja i krediti dvije strane iste medalje, nužna je posljedica da se većina kredita otplaćuje uz deviznu klauzulu. Repo aukcije na scenu stupaju kao novi izvor kuna bankama na dugi rok. U veljači na prvoj aukciji, od ukupno četiri najavljene, posuđeno je 565 milijuna kuna na rok od četiri godine po cijeni od 1,8 posto. Misao vodilja je tim instrumentom osigurati dodatnih oko tri milijarde kuna dugoročne likvidnosti, što bi bilo ekvivalentno spuštanju obvezne pričuve za jedan postotni bod, i time potaknuti jeftinije kreditiranje u domaćoj valuti.
U bankarskim krugovima zasad vlada oprez oko uspjeha tih mjera. Bankari će reći da dodatnih tri milijarde kuna i nije dramatična injekcija likvidnosti na prosječnih desetak milijardi koliko se dnevno vrti u sustavu, kao da ni cijena od 1,8 posto nije sasvim bagatelna da se s njom ruše kamate na stambene kredite. Treba naglasiti da će koristi u svakom slučaju imati i državne financije budući da je uvjet sudjelovanja na aukciji prethodna kupnja vrijednosnih papira države, odnosno onih koje nose najviši rejting, a to je dobra vijest manjim bankama za jeftiniji pristup likvidnosti.
Potez središnje banke pozdravljen je kao prvi korak u dobrom smjeru koji će donijeti određene promjene na tržištu, na kojem je već dulje vrijeme prisutan trend razduživanja. "Očekujemo nastavak blagog snižavanja aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u srednjem roku, tako dugo dok ne dođe do monetarnog stezanja od strane ECB-a, a time i od HNB-a kako bi se očuvala stabilnost tečaja", kaže David Tomašek, direktor direkcije kontrolinga u Hrvatskoj poštanskoj banci. U Ersteu smatraju da su aukcije ponajprije usmjerene na povećanje kunske likvidnosti, ali i osiguravanje stabilnijih dugoročnijih kunskih izvora financiranja.
Uzlazna putanja
"To bi u određenoj mjeri trebalo omogućiti dodatno intenziviranje kunskog kreditiranja i potencijalno sugerirati nešto manju razliku u kamatnim stopama između pojedinih valuta", napominju. Dodaju da su kamate kompleksna kategorija koji oblikuje niz faktora pa, kad se govori padu opće razine kamata, za to nužna stabilizacija makroekonomskih fundamenata i pad premije rizika države. "Utjecaj strukturnih repo operacija ovisit će o ostvarenim volumenima, odnosno količini likvidnosti koju HNB na taj način osigura bankama na duži rok", ističu u Ersteu. Uzlazna putanja stambenog kreditiranja primjetna je već od prošle godine, no tempo je daleko od pretkriznih razina koje je napuhnuo nekretninski balon.
U PBZ-u je, primjerice, portfelj stambenih kredita povećan za 40 posto 2015. u odnosu na godinu ranije, dok rast od 25 posto bilježe Erste te tržišni lider po vrijednosti imovine Zagrebačka banka (u jedanaest mjeseci). Nakon ′švicaraca′, koji je demonstrirao šok većih otplatnih rata zbog divljanja tečaja, ali i brojnih upozorenja o skoku kamata koji se očekuje rastom referentnih kamata (euribor) u Europi 2017., građani sve više traže zaštitu od nepredviđenih okolnosti pa raste interes za domaćom valutom. Zaba nudi stambeni kredit u domaćoj valuti uz promjenjivu kamatu od 5,25 posto za cijelo razdoblje otplate.
Varijanta je i fiksirana cijena u prvih pet godina (na 5,15 posto), potom postaje promjenjiva do dospijeća, pri čemu je u oba slučaja kamata vezana za referentnu cijenu izvora na domaćem tržištu (NRS). PBZ u ponudi na kunski stambeni kredit ima fiksnu kamatu od 4,79 posto za prvih pet godina otplate, potom ona postaje promjenjiva (EKS od 4,97 posto). U Ersteu je kunski stambeni kredit s rokom otplate do 20 godina dostupan s promjenjivom kamatom od 5,09 posto. U Raiffeisen banci cijena je na pet godina fiksirana na 4,75 posto, a potom raste na 5,25 posto.
Želi li klijent zaštitu od kamatnog rizika na (najviše) deset godina, to će platiti 5,75 posto, dok za opciju ugovorene promjenjive kamate, ona iznosi 5,25 posto. U HPB-u, koji je prvi ponudio kredite za rješavanje stambenog kredita u domaćoj kuni, u prošloj godini portfelj stambenih kredita porastao je oko 12 posto, a na kunske u ukupnim kreditima građana otpada 68 posto. Ovisno o roku otplate od pet, deset ili 15 godina, banka u većinskom državnom vlasništvu nudi kamate od 4,8 do 5,55 posto (EKS od 4,91 posto), a potom je kamata varijabilna i iznosi 6-mjesečni NRS za kune uvećan za fiksnu maržu 3,98 posto.
Monetarne mjere
Odgovor na pitanje može li se ukupni portfelj u kunama s udjela od 28 posto, odnosno s razine od 78,5 milijardi kuna, značajnije pomaknuti u korist domaće valute, ovisit će o manje o monetarnim mjerama, koliko o preferencijama štednje. Repo aukcije HNB-a u prvom koraku testirat će interes banaka i njihovih klijenata, a ostane li tečaj stabilan unatoč pumpanju likvidnosti, mogu se otvoriti vrata modificiranim mjerama, na dulji rok i uz nižu cijenu. No, zbog potrebe valutne uravnoteženosti bilanci, zajmovi će i u budućnosti morati odražavati sklonost štediša prema euru.
Nakon što su se tisuće klijenata na teži način naučili riziku nepovoljne promjene tečaja, iz njihove perspektive smisleno je da vraćaju kredit u istoj valuti u kojoj imaju mjesečna primanja. Logika je manje razumljiva iz makro perspektive države koja u predvidivoj budućnosti želi uvesti euro jer je ′podebljavanje′ kunskog portfelja zapravo korak u suprotnom smjeru. U konačnici, ni bijeg u domaću valutu nije magično rješenje jer kuna eliminira samo rizik tečaja.
Ne treba podcijeniti kamatni rizik ako su kamate promjenjive, posebno imajući u vidu poprilične amplitude koje je na domaćem tržištu imala cijena kune. Ne treba zaboraviti da ni pozivanja na deprecijaciju kune za snažniji gospodarski rast i pomaganje izvoznicima koje se periodički pojavljuju u javnom diskursu, opet mogu dovesti do kamatnog udara. Iako bi, kad je tečaj u pitanju, dug u kunama u slučaju devalvacije bio prednost prema eurski vezanom, na krilima straha od deprecijacije štednja ima tendenciju bježanja u eure pa banke reagiraju poravnavanjem valutnih pozicija. To posljedično stvara realni pritisak na slabljenje kune, a u slučaju da su ti oni jaki pa tečaj skoči, HNB će intervenirati smanjujući kunsku likvidnost.
U tom scenariju posljedica je rast kamatnih stopa na domaćem tržištu koje su temelj, primjerice kamate na trezorske zapise, za dio kunskih kredita. Efekti takvih poremećaja imali bi potencijala doći rame uz rame sa švicarcem u najvolatilnijem razdoblju, a na njima bi se opekli svi koji su podcijenili rizike domaće kune. Eliminiranje kamatnog rizika izborom fiksne kamate u pravilu je uračunato u višu cijenu takvih kredita, no zasad je ograničeno i kraćim dostupnim rokovima otplate.
Izvor: poslovni.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 16:00 | 2834,52 | -7,89 |
-0,28 |
|
CROBEX10* | 28.03. 16:00 | 1713,17 | -3,19 |
-0,19 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 16:00 | 1862,37 | -3,47 |
-0,19 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 16:00 | 1919,38 | -4,20 |
-0,22 |
|
CROBISTR* | 28.03. 16:31 | 172,777 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 28.03. 16:31 | 96,038 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
309.290,00 € |
PODR | 160,00 € |
0,31% |
211.489,00 € |
MONP | 8,35 € |
0,00% |
179.703,25 € |
HPB | 236,00 € |
1,72% |
154.070,00 € |
RIVP | 5,18 € |
0,39% |
123.723,18 € |
7SLO | 27,14 € |
0,11% |
111.213,23 € |
HT | 30,40 € |
0,00% |
111.163,60 € |
7BET | 13,84 € |
0,44% |
97.880,44 € |
KODT | 1.340,00 € |
-2,90% |
64.260,00 € |
ADRS2 | 60,40 € |
0,33% |
63.230,80 € |
Redovni dionički promet: | 1.713.649,50 € |
Redovni obveznički promet: | 92.517,06 € |
Sveukupni promet: | 3.591.166,56 € |